UN TEMPO
27.04.2006., četvrtak
|
za zemljopisne i druge karakteristike važne za otok dajem već napisan tekst općine mljet, jer ja ću malo o drugim detaljima kojih u ovim opisima nema. "Mljet se nalazi u južnodalmatinskoj otočnoj skupini. Najjužniji je i najistočniji od svih naših većih otoka. Proteže se između 170 19´ 19" i 170 45´ 16" istočne zemljopisne dužine i 420 41´ 12" i 420 48´ 23" sjeverne zemljopisne širine. Pruža se paralelno s istočnom polovicom poluotoka Pelješca od kojega je odvojen Mljetskim kanalom širine 8 km. Sjeverozaapadni kraj otoka (rt Goli) udaljen je od Korčule 18 km, a rt Gruj na jugoistočnom kraju otoka udaljen je od Dubrovnika 30 km. Najbliži je morski put od Mljeta prema Pelješcu na smjeru Sobra (Zaglavac) – Prapratno 5 NM. Od Sobre do Dubrovnika udaljenost je 24 NM, od Pomene do Korčule 13 NM i od Saplunare do Dubrovnika 17 NM. S južne strane otoka otvoreno je more koje se pruža sve do sjeverne obale Apeninskog poluotoka, što mu daje značajke izrazito pučinskog otoka. U njegovoj su blizini dva važna pomorska prolaza, Vratnik, između otočića Olipe i Jakljana, i s druge strane Pelješki kanal, između Korčule i Pelješca, koji predstavlja glavna “vrata” za srednju Dalmaciju. Mljet je dug 37 km s prosječnom širinom od 3 km i površinom od 100.4 km2. Osmi je otok po veličini na Jadranskom moru. Dužina je njegove obalne crte 131.3 km, a pomorski akvatorij zauzima prostor do vanjske granice teritorijalnih voda Republike Hrvatske, površine 1286.77 km2. Općina Mljet zauzima 19.5% obalnog mora Županije i 4% ukupne površine morskog akvatorija Republike Hrvatske. To je za Mljet nova stvarnost i bitan čimbenik u razvojnim procesima. Najveće brdo na Mljetu je Veliki Grad sa 514 m, a pruža se sredinom otoka iznad Babina Polja. Ostala su veća brda Veliki Planjak (389 m), Sutilija (390 m), Vrh od Kantuna (465 m), Zirine (488 m), itd." |