RENATA TUNJIC

Grijesi:
Laž, licemjerje, bezrazložni i zluradi sudovi, prigovori, brbljanje, ogovaranje, ocrnjivanje osoba koje imaju drugačije mišljenje ili zbog vlastite koristi, nepravedna kritika, kršenje obećanja, …

„Najviše se laže u ljubavi, lovu i predizbornoj kampanji“
„Vrijediš samo onoliko koliko vrijedi tvoja riječ.“
„Tko nema novca u kesi mora imati meda u ustima.“

Što se pak trgovine tiče vrijedi ona stara: „Hvali željezo dok ne postane srebro.“ Ili prevedeno na zdravoseljački „drži vodu dok majstori odu.“
Priča o Sokratu dobro pojašnjava tračeraj. Govori nam kako i zašto bismo se trebali zaustaviti prije nego započnemo.
„…jednog dana dođe k Sokratu neki čovjek duboko uzbuđen.
„Čuj Sokrate jesi li čuo što je učinio tvoj prijatelj? Moram ti to odmah ispričati.“ „Trenutak, je li to što mi imaš reći prosijano kroz tri sita?“ prekine ga mudrac.
„Kakva tri sita?“ – upita čovjek sav začuđen.
„Da, prvo sito je istina (je li istina što mi želiš reći ili si čuo od drugih), drugo sito je dobrota (je li to što mi želiš reći dobro ako već nije istinito), treće sito pita nas je li nužno da mi to kažeš.“
„Ne, nije.“
„Dakle“ nasmiješio se Sokrat; „ako to što mi želiš reći nije sasvim istinito, ni sasvim dobro, a nije niti nužno pokopajmo i nemojmo time opterećivati ni mene ni tebe.“

7. NE UKRADI / 10. NE POŽELI NIKAKVE TUĐE STVARI

Grijesi:
Krađe, pronevjere, zloupotreba položaja i moći, šteta i kvarovi zbog nepažnje ili nemara, nesavjesno obavljanje posla. Lijenost u poslu, neplaćeni dugovi, nevraćene stvari, varanje, kockanje, mito, rasipnost, nepotrebno trošenje novca (zbog luksuza i taštine), škrtost, sebičnost, nemar prema prirodi i okolišu.

Biblijske izreke uz zapovijed:
- Ne otkrivaj svoga srca svakomu čovjeku i ne očekuj dobra od svakoga.
- Ni za koga brzo ne polaži ruku. Ne budute među onima koji daju ruku, koji jamče za dugove. Ne jamči preko svojih mogućnosti, ako si jamčio misli kako ćeš platiti.
- Bogataš vlada nad siromasima, a dužnik je sluga vjerovniku.
- Bolje je živjeti siromašno pod svojim krovom od dasaka, nego se gostiti gospodski u tuđoj kući.
- Bolji je onaj koji radi i živi u izobilju nego tko se hvali, a nema od čega živjeti.
- Neka te obilje ne zavede i neka te dar prebogati ne iskvari.
- Ne uznosi se zbog odjeće niti se uznosi zbog svojih počasti. Ne preziri nikoga zbog njegov izgleda.
- Vaš nakit neka ne bude vanjski; stavljanje zlatna nakita, oblačenje raskošnih haljina nego skrivenost; srce obučeno u neraspadljiv nakit, krotak i miran duh.
- Nemoj pljačkati siromaha zato što je siromah niti psovati gluhoga niti pred slijepca stavljati zapreku.
- Mnogi smatraju zajam dobitkom i zadaju jad onima koji su im pomogli. Dok ne dobije ruku mu ljubi i ponizno zbori o bogatstvu bližnjega, ali na dan naplate on odgađa rok, udara u jadikovke i krivnju baca na zla vremena. Mogne li, vrati jedva polovicu, a i to treba smatrati dobitkom. Ne plati li treba oteti od njegova i eto neprijatelja bez potrebe. On vraća kletvama i svađama; umjesto čašću uzvraća prezirom. Mnogi se stoga ne zbog zloće ustežu davati zajam; boje se da ne budu nezasluženo opljačkani.
- Ne zaboravljaj jamcu uslugu njegovu, jer je dušu svoju dao za tebe.

Živimo i radimo kako bi preživjeli jer radom zarađujemo novac. Za sve u što čovjek uloži svoj trud trebao bi dobiti plaću (fenomen Hrvatske – radiš, a ne dobiješ plaću) jer nam je novac nužno potreban. Njime ne možemo kupiti sreću djeteta ali možemo kupiti igračku. Ne možemo kupiti zdravlje ali možemo kupiti lijekove; vrijedan je onoliko koliko smo truda uložili da ga zaradimo i koliko ga pametno i s ljubavlju trošimo. Ipak znamo li reći dosta onda kada imamo dovoljno? Kad je ručak na stolu, kad je u sobi toplo, obitelj na okupu?! Koliko nam treba da budemo sretni.
Isusova mudrost glasi: „Treba se nadasve u svom zemaljskom životu bogatiti u Bogu – Bože daj mi da koristim zemaljska blaga tako da ne izgubim nebeska.

Narodni biseri:
- Do pri mejašu kruva išče nigdar ga ni sit
- Kruh uzimaj iz zemlje ne iz tuđih usta
- Sav je zakon ispunjen u jednoj jedino rečenici: Ljubite bližnjega svoga kao sebe samoga. Ako li pak jedni druge grizete i glođete pazite da jedni druge ne požderete.
- Koji je grijeh najveći, najstrašniji – teško je reći – zavist i zluradost čine se najbesmisleniji i najjadniji.
- Zavist je čista žuč, najmanje ljudska od svih ljudskih strasti i grijeha.
- S jezika kaplje med i otrov. Suvi sir vodu pije, dugi jezik glavu bije.

Prisjetimo se samo Biblijske prispodobe o nadničarima u vinogradu.

Grijesi:
Povrede (fizičke i psihičke) sebi i drugome. Nedovoljna birga oko zdravlja, srdžba, svađa, naglost, osvetljivost, uvredljivost, odbijanje oproštenja, nespremnost na pomirenje, netrpeljivost, zavist, mržnja, prezir, zluradost, podlost, zajedljivost, poticanje na mržnju, nasilje ili zločine, ljubomora, neoprezna vožnja i kršenje prometnih pravila, neumjerenost u jelu i piću, droga, pokušaj samoubojstva, ubojstvo, neprirodna zaštita od trudnoće, pobačaj.

Papa Ivan Pavao II. u svojoj knjizi „Testament za III tisućljeće“ lijepo je napisao: „Ni jedna emancipirana žena ne može se radovati svom povećanom samoodlučivanju ako je isto postignuto po cijenu ljudskog života koji je povjeren njezinoj skrbi, a koji je i sam imao pravo na samoodlučivanje.“
Postavlja se dakako pitanje kako u okolnostima suvremenog života uskladiti želju za karijerom i obiteljske obveze?
Jednako se tako nameće i pitanje eutanazije koju puno puta nazivaju i pravom čovjeka na dostojanstvenu smrt?

6. NE SAGRIJEŠI BLUDNO / 9. NE POŽELI TUĐEG ŽENIDBENOG DRUGA

Grijesi:
Besramne misli, želje, pogledi, ponašanje. Sablažnjivi i nepristojni razgovori. Pohađanje grješnih zabava i mjesta gdje je dostupan besramni materijal. Zavođenje i preljub.

Neki od najljepših citata što se zajedničkog života tiče svakako su:
- Najsretniji je onaj koji nalazi mir u svom domu
- Ljubav nije igra nego obveza za život. Upravo zbog toga ona se objavljuje kao zajedništvo na duhovnoj, intelektualnoj, ekonomskoj i fizičkoj razini, te kao beskrajna odgovornost.

Po sakramentu ženidbe Krist dolazi u pomoć supruzima. Daje im snagu da ga slijede uzimajući na se svoj križ da se nakon padova ponovno dižu; da si uzajamno opraštaju, da nose terete jedan drugog i da se međusobno ljube.
Kaže se: „ako sagriješi muškarac propada brak, no kad počnu griješiti žene propada narod.“
Jedna naša poznata javna osoba izjavila je da smo licemjerno društvo – glumimo nevinašca, jaganjce božje po danu, a kad nas nitko ne gleda podliježemo strastima.

Kod ove zapovijedi treba se sjetiti izreke: „Ne uzdaj se toliko u oproštenje grijeha da slažeš grijeh na grijeh.“
Isto tako: „što je grdo po naravi zalud se resi i maže er grdoća po naravi tisućkrat se grđa kaže.“ (Gundulić)

Grijesi:
Manjak ljubavi, poštovanja i poslušnosti prema roditeljima i starijima, duh uslužnosti u kući, vrijeme posvećeno djeci, njihovom društvenom i vjerskom rastu

Biblijske izreke o ocu i majci:
- Bog nije mogao biti svugdje zato je stvorio majku
- Pomozi oca svog u starosti i ne žalosti ga za života njegova
- Proklet bio koji vrijeđa oca svoga i majku svoju. Ne preziri majku kad ostari.
- Tko časti majku svoju sabire blago. Razuzdan mladić sramoti svoju majku.
- Čovjeku dolazi čast od počasti oca njegova.
- Savij djetetu šiju dok je malo da ti ne bude buntovnik i neposlušan i ne žalosti te duboko.
- Bolje da djece tebe mole nego da moliš u djece svoje.
- Djeca nisu dužna stjecati blago roditeljima nego roditelji djeci.
- Kćer je ocu potajna mora – briga za nju spavat mu ne da; u mladosti od straha da se neće udati, da je tko ne zavede i ne zatrudni u kući očevoj, …
- Nema veće radosti nego kad čujem da moja djeca žive čestito.

Roditeljima je vjerujem najgore kada djeca žive nesložno i nečestito. Evo priče kako je to jedan otac riješio:
„Sinovi jednog oca bili su nesložni, stalno su se dijelili. Otac se dosjeti jadu. Reče im da mu donesu svežanj prutova (vrbovih šiba). Dao im sve prutove zajedno i veli im neka ih slome. Budući da to nisu mogli otac razveže svežanj i po drugi put dade im svakome po jedan prut. Pošto su ga s lakoćom slomili on im reče: „Tako ćete i vi djeco biti nesavladivi budete li složni, ako se pak budete svađali bit ćete lako savladani.“

Danas je umnogome drukčija situacija nego prije pedesetak godina, naime mladi većinom rade, a starci ukoliko su bolesni i trebaju njegu nužno je moraju primati od strane treće osobe (starački dom, udomiteljske obitelji i sl.). Pritom si, vjerujem svaki kršćanin postavlja pitanje može li se tempom suvremenog života opravdati što često premalo vremena posvećujemo najbližima.

Obveze: Pohađanje svete mise u nedjelje i zapovijedane blagdane i sudjelovanje u njoj pjesmom i molitvom. Post i nemrs, doprinos za potrebe Crkve

Na svetim bismo misama trebali biti zahvalni za život i dobra koja uživamo što često nismo jer „drugima je uvijek bolje“. Kaže se da čovjek zapravo nikad ne može biti sretan jer kod svog susjeda gleda samo dobro, a ne vidi i zlo.
Navikli smo žaliti se zbog svake nedaće koja nas je snašla a redovito zaboravljamo zahvaliti se za radosne trenutke za dobre događaje. Dobre događaje doživljavamo kao nešto najnormalnije, a nedaće kao nešto što nas je nepravedno snašlo. Nedaće su nam dane da bismo nešto naučili, dobri ishodi samo su nagrada.
Ima jedna dobra izreka koja kaže: „ako pri svakoj usluzi (dobrom djelu) misliš na zahvalnost nisi pomogao već prodao.“
Naime malo je onih koji pomažu i ne čekaju uzvrat. Njima svaka čast i hvala.

Prispodoba o suncu i vjetru (dobrota spram zloće)
Šetao jednom neki čovjek sa šeširom livadom. Spaziše to sunce i vjetar te se stanu nadmetati tko će mu prvi skinuti šešir s glave. Vjetar počne puhati, sve jače i jače; što je vjetar jače puhao to je čovjek jače stezao šešir na glavi. Napokon nakon dugo vremena vjetar odustane. Tada se sunce okušalo. Ono grane i obasja čovjeka svojom toplinom - čovjek ubrzo skine šešir.
Priča je to koja govori da ljubav uvijek pobjeđuje naspram prisile, s lijepim ćemo riječima i dobrim djelima postići puno više nego da krenemo naoko lakšim putem jer u kraljevstvu Božjem nagrađuju se skromnost i poniznost. Suprotno tome u zemaljskim stvarima nerijetko bolje prođu bezobzirno guranje i bahatost. Isus nas je sve, svojim primjerom stavio pred kušnju: biti i ostati dobar. Dobrota nije naivnost već dar da sebi i drugima učinimo život ljepšim. Dobrotom i zahvalnošću odužujemo se za ono najljepše što primamo; majčinu ljubav, njegu u bolesti, pomoć u nevolji.
„Što su tijelu dobra jela to su duši dobra djela“
„Molite kad ste u bijedi i nevolji. E kad biste molili i u punoći svoje sreće i u danima obilja.“

Grijesi:
Manjak poštovanje prema Božjem imenu i njegovo uzaludno izgovaranj. Psovke i kletve, osobito one upućene na Božje ime; neizvršena obećanja i zavjeti…

S jedne strane deklariramo se kao veliki Hrvati katolici, a s druge strane psujemo kao rijetko koji narod (zapravo psovke su nam postale poštapalice).

Donosimo vam priču o držanju obećanja, pridržavanju zavjeta; naime mnogi puno obećavaju no kad zavjeti i obećanja postanu teret mijenjaju prvotne uvjete.
Zavjet
„Bile tako dvije susjede. Vidjevši kako je jednoj obitlji koja se zavjetovala Blaženoj Djevici Mariji krenulo nabolje, odlučiše se i one zavjetovati i riješiti svoje probleme. Tako su odlučile ići pješke do svetišta u Mariji Bistrici, ali s grahom u cipelama. Bio je to put od cca 20-ak kilometara. Jutro svanulo, one krenule. Ispočetka orno, kasnije je jedna od njih posustala zbog krvavih žuljeva na nogama koje joj je napravio grah. No vidjevši susjedu kako hitro gazi upita „Zar tebe ne žulja grah u cipelama“, „E“, veli ona, „mi smo se zavjetovale da ćemo si staviti grah u cipele, no ja sam se rano digla i grah skuhala“.

Druga nam priča govori da ime Božje ne spominjemo uzalud nego tek onda kad i sami nešto napravilo jer kažu naši stari: „Pomori si sam pa ti bu i dragi Bog pomogel“

Priča o seljaku i volovima
Neki čovjek izlazio iz sela s kolima koja su vukli volovi. Kad su mu kola zapala u dubok jarak on je stajao sklopljenih ruku moleći se Bogu. Pristupi mu Bog i reče: „Prihvati za kotače i ošini volove te se tek tada moli Bogu kad i sam nešto napraviš. Ne moli se uzalud.“

Stvari nisu uvijek onakve kakvima se čine, Božji putovi često nisu naši putovi, no kroz vrijeme vidimo da su najbolji.
Dva putujuća anđela zaustavila su se kod bogate obitelji da bi prenoćili. Obitelj je bila bezobrazna i nije udovoljila njihovoj želji da prespavaju u sobi za goste. Umjesto toga smjestili su ih u malu sobu u hladnom podrumu. Kad su raspremili krevete, stariji je anđeo vidio rupu u zidu i popravio je. Tada ga je mlađi anđeo pitao zašto je popravio rupu. Stariji mu anđeo na to odgovori. „Stvari nisu uvijek takve kakvima se čine“.
Slijedeće noći anđeli su došli u vrlo siromašnu kuću. Ljubazan domaćin i njegova žena podijelili su s njima svoju večeru i dali im da prespavaju u njihovu krevete i da se dobro naspavaju i odmore. Kad se sunce probudilo sljedećeg jutra anđeli su zatekli domaćina i njegovu ženu u suzama. Njihov jedina krava, čije je mlijeko bilo njihov jedini izvor prihoda ležala je mrtva na njivi. Mladi je anđeo bio istinski bijesan i pitao je starijegakako je mogao to dopustiti. Prvi je domaćin imao sve, a ti su mu ipak pomogao, dok drugi domaćin ima vrlo malo i usprkos tome nas je ljubazno primio, nahrani i čak da da prespavamo u njegovu krevetu a ti si dopustio da njegova jedina krava ugine. Na to mu stariji anđeo odgovori: „Stvari nisu uvijek takve kakvima se čine. Kad smo bili u hladnom podrumu primjetio sam da je u onoj rupi u zidu zlato. Kako je domaćin bio pohlepan i nije bio voljan podijeliti svoje bogatstvo s ljudima u potrebi ja sam popravio rupu zato da ne može više naći zlato. Prošle noći kad smo spavali u domaćinovu krevetu, anđeo smrti došao je po njegovu ženu. Dao sam mu kravu umjesto nje. Stvari nisu uvijek takve kakvima se čine“

Vlast i novac daju ljudima lažan osjećaj sigurnosti pa im preostaje lagodno živjeti i žiuvot ispuniti užitcima. Međutim ta je obmana obično kratka vijeka. Ne samo da je redovito prekida neizbježna smrt, nego je već na ovome svijetu ugrožavaju različite nesreće. Potraje li obmana duže sama u sebi rađa iskustvom ispraznost i nezadovoljstva. Usred takva svijeta apostol Pavao piše svom učeniku jednako kao i svim vjernicima da život treba ispuniti pravim vrijednostima koje nisu obmane, te stoga ne vode u razočaranje. Vjernik živi u istini te je u sebi zadovoljan, život mu je pun stvaranja i zato ne može propasti jer mu je zajamčeno uskrsnuće. Jer „čovjeku je dana prekrasna inteligencije, no njoj nije svrha razaranje, nego stvaranje“ (Dalaj Lama)

Svaki je od nas obdaren najvećim darom – životom i upravo zbog toga dužni smo pomagati jedni drugima, naročito onima u potrebi.

„Ne budite srca tvrda“ (A. Svirač)
„Ne budite srca tvrda živeć svoje sretne dane
Dopustite da u njega malo tuđe patnje stane

Jer sreća je čudne ćudi kad darove svijetom dijeli
Nekom daje obilato drugom samo križ udijeli

Dopustite da vas gane sjena bola s tuđeg lica
Možda će već sutra vama trebat ruka pomoćnica

Tko ne vidi patnju bližnjeg samog sebe zloćom truje
Ne budite srce tvrda Bog čovjeku poručuje.“

Donosimo vam još jednu priču (nepoznati autor) koja također govori o tome da stvari nisu uvijek takve kakvima se čine. Priča je to o tri stabla koja su zaželjela puno od svog života no putovi Gospodnji odlučili su drukčije o njihovoj sudbini. Priča je to koja govori o našim vječnim stremljenjima ka boljem, većem i o sudbini koja nam se često čini maćehom.
No isto je tako i priča koja govori o tome kako su putovi koje nam je odredio Gospodin Bog najbolji samo to u datom momentu ne vidimo.

TRI STABLA
Bila jednom tri stabla na brdu u šumi. Razmatrali su svoje nade i snove kada prvo stablo reče: "Jednog dana, nadam se, ja ću postati kovčeg za blago. Možda ću biti ukrašen zamršenom rezbarijom i svatko će vidjeti ljepotu." Tada drugo stablo reče: "Jednog dana ja ću biti moćan brod. Nosit ću kraljeve i kraljice preko voda i plovit ću do krajeva svijeta. Svatko će se osjećati sigurnim u meni zbog snage moga trupa." Konačno treće stablo reče: "Ja želim narasti i biti najviše i najravnije stablo u šumi. Ljudi će me vidjeti na vrhu brda, gledat će na moje grane i mislit će na nebesa i na Boga i kako sam im blizak. Ja ću biti najznačajnije stablo svih vremena i ljudi će me se uvijek sjetiti".

Nakon nekoliko godina molitvi o njihovim snovima da postanu stvarnost grupa drvosječa dođe do stabala. Jedan dođe do prvog stabla i reče: "Ovo izgleda snažno stablo, mislim da ću biti u stanju prodati drvo tesaru." i počne sjeći stablo. Stablo bijaše sretno. Znalo je da će ga tesar napraviti u kovčeg za blago. Kod drugog stabla drvosječa reče: "Ovo izgleda snažno stablo, bit ću u stanju prodati ga brodogradilištu." Drugo stablo bijaše sretno. Znalo je da je na putu postati moćan brod. Kada drvosječa dođe do trećeg stabla, stablo bijaše uplašeno jer ako ga posijeku, njegovi se snovi neće ostvariti. Jedan od drvosječa reče: "ne trebam ništa posebno od ovog stabla i posiječe ga. Kada prvo stablo dospije kod tesara, napraviše od njega jasle za hraniti stoku. Staviše ga u štalu i napuniše sijenom. To nije ono za što je ono molilo. Drugo je stablo pretvoreno u mali ribarski brod. Završiše njegovi snovi o moćnom brodu koji nosi kraljeve. Treće je stablo nasječeno u velike komade i ostavljeno samo u mraku.
Godine su prošle, stabla zaboraviše svoje snove baš kao što se i ljudi prečesto pomire sa sudbinom.

Jednog dana, čovjek i žena dođu do staje. Ona se porodi, a dijete staviše u jasle napravljene od prvog drveta. Čovjek je želio napraviti kolijevku za dijete, ali morao se zadovoljiti jaslama. Stablo je osjetilo važnost ovog događaja znajući da je sadržavalo najvažnije blago svih vremena. Godinama kasnije, grupa ljudi uđe u ribarski brod napravljen od drugog stabla. Jedan od njih bijaše umoran i ode spavati. Dok bijaše na vodi, podiže se velika oluja i stablo uvidje da nije dovoljno snažno da zaštiti ljude. Ljudi probudiše spavajućeg čovjeka, on se ustade, reče "MIR" i oluja stade. Tada stablo uvidje da je nosilo kralja nad kraljevima. Konačno netko dođe i uzme i treće stablo. Nošeno je kroz ulice dok su se drugi ljudi rugali čovjeku koji ga je nosio. Kada dođoše do mjesta, čovjek bijaše pribijen na stablo i uzvišen u zrak da umre na vrhu brda. Kada nedjelja dođe, stablo uvidje da je dovoljno snažno da stoji na brdu i da bude blizu Gospodina Boga jer Isus bijaše razapet na njemu.

Grijesi:
Nemarnosti i zapuštanje vjerskog života, stid zbog vjere pred nekim, manjak pouzdanja u Boga, očajavanje, oholost, uobraženost, primanje sakramenata u stanju smrtnog grijeha, praznovjerje, čaranje, gatanje, zazivanje duhova, sotonizam.

Uvodno iz Biblije:
„Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji te izveo iz zemlje Egipatske iz kuće ropstva. Nemoj imati drugih Bogova osim mene. Ne pravi sebi urezana lika niti kakve Slike onoga što je gore na nebu ili dolje na zemlji… Ne klanjaj im se niti im služi.“

Što znači vjerovati??
U teškim situacijama podliježemo razmišljanju da nema Boga… Pritisnuti nevoljama i patnjom dolazimo u iskušenje da za sve indrektno ili indirektno optužujemo Boga i druge oko sebe (npr. kad sagriješimo napravili smo zato jer…) otklanjamo se od Boga i priklanjamo novcu.
Od Boga se otklanjamo kada utjehu tražimo u zvanju linija sreće, gatanju ili čaranju, a Boga se igramo kloniranjem, genetičkim inženjeringom i brojnim drugim aktivnostima koje će nas prije ili kasnije doći glave. Jer kaže se da Svaki zmaj rađa svojega Juraja koji ga dođe glave. Genetički nas inženjering već dolazi glave, došlo nas je glave i hranjenje biljojeda (krava) mesnom hranom, dnas sutra tko zna što će još doći na naplatu! Poznata je izreka „najstrašnije oružje koje je Bog dao čovjeku u ruke je njegova sloboda“.

U kriznim se situacijama preispitujemo.
Ivan Pavao II: „Testament za III. Tisućljeće“
„Križevi su stepenice za nebo. Niti jedna vrata nisu toliko velika, a niti toliko mala da na njih ne bi stao križ.“

Saka iža ima svega križa. (narodna)

Kroz život prolazimo kao što je i Isus na putu do Golgote, posrćući i dižući se. Uvijek velim da se još nije rodi nitko tako pametan da nije posrnuo, pao, pogriješio, dignuo se i krenuo dalje.
Život kakav je, možemo oplemeniti ljubavlju i dobrotom prema bližnjima jer: „Za sjetvu treba sijati za zdravlje darivati – Dajte i dat će vam se“.
Na Zemlji možete izgraditi i vlastiti raj i vlastiti pakao – čovjek uvijek pronađe ono što traži, dobro ili zlo, probleme ili rješenja; kad odlučite srce ispuniti životnim dobrom odabrali ste život u raju na zemlji.

Tegobnome putu vjerničkog života križ smisao daje.
U njegovoj sjeni posrnuli čovjek uspravan ostaje.

Svakome je dano da u muci mora svoj križni put prijeći,
Ali će ustajanjem nakon svakog pada vječni život steći.
Iduži za kristom više se težine svog križa ne bojim
U punom predanju i prožeta vjerom kraj Njegova križa stojim.
Jedino ću tako prijeteću opasnost zamki zaobići
Njime ojačana do vječnog cilja padajući stići (A. Svirač)

KRŠĆANSKA SIMBOLIKA

ADVENT (lat. Adventus – dolazak, došašće) dio liturgijske godine koji se sastoji od četriju nedjelja koje neposredno prethode blagdanu Božića na spomen četriju tisućljeća koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Krista
APOKALIPSA –(Otkrivenje) posljednja knjiga Biblije kojim završava Novi zavjet (sv. Ivan)

BABILONSKA KULA – simbol ljudske oholosti

BADEM – znak božanskog odobravanja ili naklonosti, simbol Blažene Djevice Marije

CIKLAME – cvijeće posvećeno BDM, crvena mrlja u središtu cvijeta simbolizira krvarenje Marijina srca od žalosti

BROJEVI
1 – simbol savršenog jedinstva i jedne naravi u Bogu
2 – predočava dvije naravi u Kristu – ljudsku i božansku
3 – broj tri Pitagora je nazvao brojem dovršenosti koja je izražena početkom
sredinom i završetkom; u kršćanskoj simbolici tri je postao božanski broj koji
govori o trojstvu božanskih osoba, ali i o Kristovu uskrsnuću treći dan
4 – predstavlja Zemlju i njezine elemente (zrak, zemlja, voda i vatra) ali i sveopćost
božanske objave koju predočuju 4. evanđelja
5 – simbol pet Kristovih rana
6 – simbol stvaranja (šest dana) a također i savršenosti jer predstavlja božansku
moć, veličanstvo, mudrost, ljubav, pravednost
7 – broj ljubavi, milosti i Duha svetoga jer je sedam darova Duha svetoga, sedam
glavnih grijeha, Sedam svetih sakramenata, sedam žalosti BDM
8 – označava uskrsnuća jer je Krist ustao iz groba osmi dan nakon svečanog ulaska u
Jeruzalem. Osam je također broj blaženstva. Mnogi krsni zdenci zbog
povezivanja krsne simbolike s uskrsnućem i blaženstvima imaju oblik osmerokuta
9 – broj devet je anđeoski broj jer Biblija govori o 9 anđeoskih korova
10 – simbolizira deset egipatskih zala koja su zadesila Egipat kao kazna što na
Mojsijevo traženje faraon nije htio pustiti Izraelce
12 – predstavlja savršeni sklad između Zemaljskog i Nebeskog (4*3). Odatle i
simbolika 12 plemena Izraelovih kao cjelovitosti Božjeg naroda, a tako i 12
apostola kao predstavnika cijele Crkve. Broj 12 ima važnu ulogu u opisivanju
nebeskog Jeruzalema (12 temelja – dragulja, dvanaestora vrata)
24 – predstavlja jedinstvo Starog i Novog zavjeta (24 starca u Ivanovom Otkrivenju)

DEVETNICA – pobožnosti koje se obavljaju devet dana prije velikih blagdana kao priprava na njih. Najpoznatija je Devetnica za blagdan Duhova

DJETELINA – sa svoja tri lista je prirodna slika Trojstva

FENIKS – čudesna ptica iz egipatske mitologije; živi 300-500g.; povremeno se spaljivao na pogrebnoj lomači nakon čega bi ustao živ, pun mladenačke svježine

GAVRAN – inače je bio bijel, perje mu je pocrnilo jer se nije htio vratiti u Noinu barku nakon izviđanja

GOLUBICA – simbol čistoće i mira – Noa ju je poslao iz barke da vidi je li se voda povukla – ona mu donosi maslinovu grančicu i time najavljuje da se bog izmirio s ljudima


GUSKA – simbol budnosti i providnosti – poznata je legenda o Kapitolijskim guskama koje su spasile Rim od provela Gala.
Svetačka oznaka sv. Martina – jer je guska otkrila njegovo skrovište u kojem se skrivao pred mještanima Toursa koji su ga tražili da ga izaberu za biskupa

HEREZA – vlastito mišljenje

INRI – četiri početna slova lat. Riječi – „Isus Nazarećanin, kralj Židovski“

KALVARIJA – mjesto 14 postaja križnog puta

KESTEN – ljuska u kojoj se nalazi kesten puna je bodljika ali mu one ne mogu nauditi. Po tome je kesten simbol čistoće jer ta krepost označava pobjedu nad tjelesnim požudama koje su predstavljene bodljikama.

KOCKE – ponekad se uzimaju kao simbol Kristove muke u svezi sa zgodom s vojnicima koji su nakon razapinjanja bacali kocku za Kristovu košulju

KONJ – u drevnoj mitologiji konj je znamen Sunca kao što je vol znamen Mjeseca. U umjetnosti renesanse konj se prikazuje kao simbol požude. To se značenje oslanja na riječi Jeremijine: „Oni su ko ugojeni, sileni konji, ržu za ženom bližnjega svoga“.

KOS – crno perje i milozvučno pjevanje razlog su što se on smatra simbolom tame grijeha i zavodljiva napastvovanja tijela

CARITAS – ljubav

KRUG – kružnica, krug ili prsten općenito se prihvaća kao simbol vječnosti i neprekidna postojanja; vječnost onoga koji bijaše u početku, sada i vazda i u vijeke vjekova

LASTAVICA – za vrijeme renesanse lastavica je simbol utjelovljenja Kristova – njen povratak u proljeće shvaća se kao novo rođenje nakon zimskog samrtnog drijemeža. Stoga je ona postala i simbolom uskrsnuća.

LEPTIR – na slikama Bogorodice s djetetom – simbol Kristova uskrsnuća – ta se simbolika izvodi iz triju različitih stanja leptirova života – gusjenica, čahura i leptir koji predočavaju život, smrt i uskrsnuće

LOVOR – simbol pobjede, vječnosti i čistoće (lovorov list ne vene)

LJILJAN – znak čistoće, cvijet BDM

LJUBICA – znak poniznosti, ljubičasta boja označava ljubav i istinu, ali i žalost i pokoru, trpljenje

MAČKA – zbog svog ponašanja uzima se kao simbol lijenosti i požude

MED – zbog svoje čistoće i slasti med je postao znak Božjed djela i Kristove službe; Raj se opisuje kao zemlja kojom teče med i mlijeko

MIRTA – zimzelena mirta smatra se simbolom ljubavi. U rimskoj mitologiji mirta je posvećena božici ljubavi Veneri. U kršćanskoj simbolici mirta je simbol pogana koji su se obratili Kristu

MUHA – nosioc zla i zaraze, u kršćanskoj simbolici ona je slika grijeha

ORAO – je simbol uskrsnuća. To se temelji na drevnom vjerovanju da orao, za razliku od ostalih ptica, povremeno obnavlja svoje perje i svoju mladost time što najprije leti prema suncu, a potom naglo zaroni u vodu. Takvo je uvjerenje izraženo u Psalmu 103,5: „..ko orlu ti se mladost obnavlja“.
Orao nadalje označava novi život koji je započeo u krsnom zdencu, a tako i kršćansku dušu ojačanu milošću. „Al onima što se u Jahvu uzdaju snaga se obnavlja, krila im rastu kao orlovima…“(IZ 40,31)
Postojalo je uvjerenje da orao ima sposobnost uzlijetanja uvis sve dok se en izgubi s vida, te da pri tome može gledati u žarko podnevno sunce. Stoga se smatra simbolom Krista. U širem pak smislu on označava pravednika. Rjeđe, kad je prikazan kao ptica grabljivica, orao predstavlja demona koji otima duše ili pak grijehe oholosti i zemaljskih vlastohleplja.
Orao uz to simbolizira i velikodušnost. Vjerovalo se da orao kako god bio gladan uvijek prepušta polovinu svoga plijena drugim pticama.
U osobitom smislu orao je oznaka sv. Ivana Evanđelista, a ponekad i simbol evanđeoskog nadahnuća. Zbog te simbolike štionik s kojeg se čita evanđelje kod bogoslužja nerijetko ima oblik orla raširenih krila.

PAUK – označava gulikožu, on ispija krv muhama kao što škrtac pije krv sirotinji. Predstavlja đavla, jer kao što pauk plete mrežu tako i đavao postavlja zamke.
Paučina se smatra simbolom čovječje prolaznost i krhkosti.

PAUN – znak besmrtnosti – iz uvjerenja da paunovo meso ne trune. Simbol oholosti i taštine.

PIJETAO – simbol budnosti i pripravnosti (prije nego je pijetao tri puta zakukurikao sv. Petar se tri puta odrekao Krista)

PČELA – simbol marljivosti, radišnosti, rada i reda (Crkva=košnica, vjernici=pčele po sv. Ambroziju); simbol kršćanske budnosti i revnosti u stjecanju kreposti (jer pčela nikad ne spava).

RIBA – simbol Krista – pet slova od kojih je sastavljena grčka riječ „riba“ tvore monogram od početnih slova grčkih riječi Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj.
Riba ne može živjeti bez vode jednako tako kršćanin može biti spašen samo preko krsne vode.

RODA – simbol razboritost i budnosti, pobožnosti i čistoće
RUŽA – cvijet Venere, božice ljubavi; u kršćanskoj je simbolici crvena ruža znak mučeništva dok je bijela znak čudoredne čistoće

SOL – simbol snage i nadmoćnosti, u govoru na gori Krist je svoje učenike nazvao „Vi ste sol Zemlji“; kako sol štiti hranu od truljenja, ona se ponekad upotrebljava i kao znak obrane od zla. U tom se smislu nekda stavljala u usta djeci kod krštenja.

SOVA – jer se krije u tami i bježi od svjetla simbol je Sotone (kao što on zavodi ljude tako i sova vara ptice).

SPUŽVA – znak Kristove muke (octom nakvašena spužva dana mu na trsci da mu utaži žeđ dok je bio razapet na križu).

SRCE – čovjek gleda u oči (novčanik), Bog gleda srce kao središte razumijevanja, ljubavi i pobožnosti

TRATINČICA – potkraj XV.st. počela se slikati umjesto ljiljana u prizorima poklona pastira ili mudraca kao simbol nevinosti Djeteta Isusa

TRPUTAC – skromna biljka koja raste pokraj putova i na dvorištima – u narodnoj se medicini listovi koriste za zaustavljanje krvarenja; simbol je „utrta“ puta kojim kroče mnogi koji traže Kristov put

VINOVA LOZA – najživlji Biblijski simbol, označava odnos između Boga i njegova naroda. Vinograd je zaštićeno mjesto gdje Božja djeca (loze) napreduju i gdje ih Bog (vinogradar) prati svojom nježnom brigom.

VRBA – postepeno prihvaćena kao slike Kristova evanđelja koje ostaje neoštećeno premda se obilno dariva svim narodima svijeta (jer se vrba ako je odsiječemo granu neprestano obnavlja).

ŽABA – zbog neprekidnog kreketanja, zadobila je đavolsko značenje. Taj se simbol tumači kao znak onih koji trče za prolaznim užicima svijeta.

ŽITO – zrnje je poznat euharistijski simbol. Ivanovo evanđelje kaže: „Zaista kažem vam ako pšenično zrno ne padne u zemlju i ne umre, ostaje samo. Ako li umre rodi velik rod.“

NARODNI BISERI

-Da bi mladinec znal, starec mogel, leni štel, niš dobro ne bi bilo prepuščeno
-Dok se leni gene breg krene
-Da deca imaju penez i kramari trže
-Jen bedak more više spitati nek sto spametnih odgovoriti
-Levko je z tuđemi rukami zmije loviti (izreka se odnosi na one koji bi pametovali a ne bi radili)
-Do pri putu gradi puno vučitelov ima
-Da je se u jakosti bi krava zajca na rogu donesla
-Da je orati kak lagati nigde celine ne bi bilo
-Bola je svoja sirutka nek tuđe malslo. Bole je sto nadeliti nek jenoga prositi
-Za dovicu se reklo: Bu z devet bregov na tebe puvalo (dovica=udovica, ogovarat će je)
-Dal, zel v peklu gorel (sudbina prevrtljivaca)
-Da mu na jezik staneš, stričina bi mu govorila. (stričina=brk)
-De bi zel čovek tuliki rubec kaj bi sem svetu zatrdil gubec
-Dojde vreme i vuk zadremle (nijejedno zlo nije zauvjek)
-Ak je dal zube dal bu i kruva
-Do pri mejašu kruva išče nigdar ga ni sit
-Če je mužek srdit naj si žena v zube vodice naleje
-Pametne rečic i Bože godinic nigdar dosti. Od Boga mora imati početak do oće imati dober svršetek
-Ni moći pentavoga nadgovoriti, šepavoga nadoditi ni čuklavoga naddelati
-Ne daj mi Bože ni mene ak nema nikoga kraj mene. Čovek sam je ko i okleštreno drevo
-Ne boj se pijanoga ni mrtvog, nego živog ki je kruva sit
-Kaj ko po mraku dobi, sam sobum deli
-Zaklela se Zemlja Raju da se tajne sve saznaju
-Bez mnogo čeg se živjet može bez poštenja ne daj Bože
-Dekla mora čuvati kamenca da ne čuje od sebi spomenka (kamenac=ognjište)
-Sako delo konec ima smao ljubav Boža nima

BIBLIJA
(Biblija je knjiga dragocjenih svjedočanstava ljudske povijesti)

-Ded napiši na ploči i zapiši u knjige da vremenima budućim svjedočanstvo ostane…
-Kraljevstvo je nebesko slično velikoj mreži koja se baci u more i zahvati svakovrsne ribe
-Nekome Bog udijeli bogatstvo, blago i počasti te ima sve što mu duša poželi ali mu ne udijeli da to i uživa…
-Nema blaga nad zdravljem tjelesnim niti sreće nad sretnim srcem
-Otjeraj od sebe žalost, jer je žalost pogubila mnoge, a od nje nema korist nikomu
-Tko pazi na vjetar, ne siječanj pazite sami na se da vam srca ne otvrdnu od razuzdanosti, pijanstva i tjeskobnih briga za život
-Stidi se ne odgovarati onima koji te pozdravljaju
-Ulazeći u kuću zaželite joj mir
-Ne otkrivaj svoga srca svakomu čovjeku i ne očekuj dobra od svakoga
-Ni za koga brzo ne polaži ruku. Ne budite među onima koji daju ruku, koji jamče za dugove. Ne jamči preko svojih mogućnosti ako si jamčio misli kako ćeš platiti
-Bogataš vlada nad siromasima, a dužnik je sluga vjerovniku
-Bolje je živjeti siromašno pod svojim krovom od dasaka nego se gostiti gospodski u tuđoj kući
-Bolji je onaj koji radi i živi u izobilju nego tko se hvali, a nema od čega živjeti
-Neka te obilje ne zavede i neka te dar prebogati ne iskvari
-Ne uznosi se zbog odjeće niti se uznosi zbog svojih počasti. Ne preziri nikoga zbog njegova izgleda
-Vaš nakit neka ne bude vanjski, stavljanje zlatna nakita, oblačenje raskošnih haljina nego skrivenost; srce obučeno u neraspadljiv nakit, krotak i miran duh
-Nemoj pljačkati siromaha zato što je siromah niti psovati gluhoga niti pred slijepca stavljati zapreku
-Mnogi smatraju zajam dobitkom i zadaju jad onima koji su mi pomogli. Dok ne dobije ruku mu ljubi i ponizno zbori o bogatstvu bližnjega, ali na dan naplate on odgađa rok, udara u jadikovke i krivnju baca na zla vremena. Mogne li, vrati jedva polovicu, a i to treba smatrati dobitkom. Ne plati li treba oteti od njegova i eto neprijatelja bez potrebe. On vraća klevetama i svađama; umjesto čašću uzvraća prezirom. Mnogi se stoga ne zbog zloće ustežu davati zajam; boje se da ne budu nezasluženo opljačkani
-Ne zaboravljaj jamcu uslugu njegovu jer je dušu svoju dao za tebe
-Ne sjedaj nikada s udatom ženom i zajedno s njom ne pij vina
-Žene budite pokorne svojim muževima
-Ženo žudnja će te mužu tvome tjerati a on će gospodarit tobom
-Ženska ljepota raduje oči i to je najjače od svih ljudskih želja
-Lažna je ljupkost, tašta je ljepota
-Žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu
-Bolje živjeti u pustinji nego sa ženom svadljivom i gnjevnom
-Čuvaj se onoga koji nudi savjete, ispitaj prije što on sam želi jer mnogi savjetuju sebi u korist
-Odviše ne mudruj radeći svoj posao. Svakom prema plodu ruku njegovih
-Dobročinstva ne popraćaj s ukorom niti darove ujedljivim riječima
-Kome je puno dano puno će se od njega iskati
-Sve što želite da ljudi čine vama činite i vi njima. Uđite na uska vrata, jer široka vrata i prostran put vode u propast
-Tko kuca otvara mu se
-Ne zavidi grešniku na uspjehu jer ne znaš kakav će mu biti kraj
-Zavist i srdžba skraćuju dane, a briga donosi starost prije vremena
-Tko ljubi zlato ne ostaje bez grijeha
-Svačije će djelo izići na vidjelo
-Ne vraćaj zlo za zlo ni uvredu za uvredom već naprotiv blagoslivljajte
-Ako je u sebi nesložno svako će kraljevstvo propasti
-Ako uđeš u vinograd svoga susjeda slobodno ti je zobati grožđa do mile volje ali u svoju posudu ne smiješ stavljati
-Ne pružaj ruke na imanje njegovo u dan nesreće njegove
-Vratit će dobit ne okusivši je; neće uživati u plodu trgovine. Jer sirotinju je gnjeo i tlačio, otimao kuće koje nije sazidao, ne bijaše kraja pohlepi njegovoj…
-Tko sebi gradi kuću tuđim blagom kao da skuplja kamenje za vlastiti grob
-Tko za novcem trči zbog njega će zalutati
-Pohlepa isušuje dušu
-Bog stvori čovjeka jednostavnim, a on snuje nebrojene spletke
-Bič konju, uzda magarcu, a šiba leđima bezumnika
-Udarac bičem ostavlja masnicu, udarac jezikom lomi kosti
-Bolje je mudrost nego jakost. Mudrost je dug život u desnoj ruci, a u lijevoj bogatstvo i čast. Šiba i ukor podaruju mudrost
-Uči od mladosti svoje, prigrli pouku pa ćeš do svojih sjedina nalaziti mudrost
-Bolje se poskliznuti na cesti nego na jeziku
-Ima zlata i mnogih bisera ali su mudre usne najdragocjeniji nakit
-Mnogi su pali od mača ali ne toliko kao od jezika
-Srce im je puno zloće, grlo im je grob otvoren a jezikom laskaju. Tko uistinu hoće ljubiti život i iskusiti sretne dane, neka sustegne jezik od zla i usne svoje od zavodljivih riječi
-Tko zauzda svoj jezik razuman je
-Pomozi oca svog u starost i ne žalosti ga za života njegova
-Proklet bio koji vrijeđa oca svoga i majku svoju. Ne preziri majku kad ostari
-Tko časti majku svoju sabire blago. Razuzdan mladić sramoti svoju majku
-Čovjeku dolazi čast od počasti oca njegova
-Savij djetetu šiju dok je malo da ti ne bude buntovnik i neposlušan i ne ožalosti te duboko
Bolje da djeca tebe mole nego da moliš u djece svoje
-Djeca nisu dužna stjecati blago roditeljima nego roditelji djeci
-Kćer je ocu potajna mora – briga za nju spavat mu ne da; u mladost od straha da se neće udati, da je tko ne zavede i da ne zatrudni u kući očevoj
-Nema veće radosti nego kad čujem da moja djeca žive čestito
-Bolji je obrok povrća gdje je ljubav nego pečeni vol gdje je mržnja
-Veselo je srce najbolji lijek, a neveseo duh suši kosti
-Bolje malo s pravednošću nego puno s nepravdom
-Na Zemlji nema pravednika koji čineći dobro ne bi nikada pogriješio
-Ne sij sine moj u brazde nepravde da ih ne požanješ sedmerostruko
-Opak prima dar iz nehaja da bi iskrivio putove pravici
-Ne primaj mita jer mito zasljepljuje i one koji najjasnije gledaju
-Svako mito i nepravda propadaju, a poštenje traje dovijeka
-Blago čovjeku kojeg ne optužuje vlastita savjest
-Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onome tko je milostiv ubogima
-Molite, a ne dobivate, jer molite s grješnim nakanama
-Ne uzdaj se toliko u oproštenje da gomilaš grijeh na grijeh
-Ljubi prijatelja i budi mu vjeran, ali ako si izdao njegove tajne, ne idi više za njime
-Ne odbacuj staroga prijatelja jer mu novi neće biti jednak
-Neka su ti mnogi poznanici, a pouzdanik samo jedan na tisuću
-Svatko je prijatelj čovjeku darežljivu
-Bolje je susjed blizu nego brat daleko
-Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti – drugi šuti jer čeka pravi trenutak
-Iz istih usta izlazi blagoslov i prokletstvo. Izbjegavaj svjetovne i babama svojstvene priče
-Lončareve posude iskušava peć, a čovjeka njegov govor

Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja obilježavamo koncem kolovoza točnije 29. Herod je zapovjedio da uhvate Ivana i da ga, svezana u lance, bace u tamnicu, zbog Herodijane, žene njegova brata Filipa koju Herod bijaše uzeo za ženu. Naime Ivan mu je rekao da nije dopušteno imati ženu svoga brata. Herod je na svoj rođendan priredio gozbu svojih velikašima, visokim časnicima i galilejskim prvacima. Herodijanina kćer je na slavlju tako plesala da joj je Herod obećao sve što poželi; ona se savjetovala s majkom i poželjela glavu Ivana Krstitelja.

Tumači sv. pisma nisu baš posve sigurni je li Natanael ( Isusov apostol) prvo ime Bartolomeja (odnosno ime i prezime). Bartol je bio aktivan apostol, navještao je Radosnu vijest, dok je svoj život završio mučeničkom smrću (ogulili su mu kožu te mu potom odrubili glavu. To je strašno mučeništvo ovjekovječio u Sikstinskoj kapeli Michelangelo.

Kršćanski se vjerenici mole sv. Bartolu za zagovor pri raznim bolestima, osobito kod grčeva raznih vrsta, kožnih i živčanih bolest. Zaštitnik je zanatlija i svih onih koji se bave izradom predmeta od kože, ali i seljaka i pastira. Na Bartolovo u Posavini se zadržao običaj blagoslova konja.
Običaj je da se na Bartolovo ide u šumu vidjeti «je li natepena» odnosno gleda se kako stoji žir i hoće li godina donijeti obilna ploda; ako se na Bartolovo žir vidi biti će ga biti malo, a ako se ne vidi obilno će roditi.

Naši su stari također zapazili da s blagdanom sv. Bartola nestane muha zato i postoji izreka «sveti Bartol se muve v košu odnese». Postoji i izreka: «Kakav je Bartol, takova je vekšinum sa jesen.»

Na Bartolovo se običajno skuplja ljekovito bilje – naime narodna medicina ima odgovor za sve boljke ljudskog tijela, a obično su najjednostavniji lijekovi ujedno i najbolji.

Sakupljali su tako zrele bobice Borovice (Kleke) koje se u narodnoj medicini koriste za povećanje teka a čaj od njih služi protiv kašlja, za izlučivanje suvišne vode, protiv jakih proljeva, napinjanja, žgaravice, bolesti žuči i jetre te općenito reumatičnih oboljenja. U narodnoj se medicini spominje i čaj od listova borovice kojim se liječe kožne bolesti (psorijaze) te pospješuje zacjeljivanje opekotina.
Sok od plodova kupine liječi promuklost jednako kao što i plodovi zbog velike količine željeza čiste krv. Kupinovom vinu pripisuju se brojna ljekovita svojstva.

Lijepi bijeli cvjetić tratinčice od kojeg smo još kao djeca radili vjenčiće ne služi samo kao ukras na livadi, naprotiv u narodnoj medicini ima značajnu ulogu: čaj od listova i cvjetova tratinčice koristi se za poticanje teka, za olakšavanje različitih želučanih, jetrenih i žučnih tegoba. Najviše je dodaju različitim čajnim mješavinama za čišćenje krvi.

Divlja mrkva u narodnoj medicini slovi kao ljekovitija od pitome. Pomaže pri izlučivanju mokraće, potiče tek i probavu. Prah od suhog ploda pomiješan s vinom potiče probavu, uklanja kamence i bijelo pranje. Protiv kamenaca savjetuje se kuhana mrkva zajedno s korijenom i listom. Kašom od svježe (pitome) mrkve pomiješane s medom liječe se čirevi (kašu staviti na čir).
Mrkva inače slovi i kao dobro sredstvo za jačanje imuniteta i umirenje.

Stara je izreka da se u bolesti ne štedi ništa osim cipela a novac izlazi na sva vrata – no vremena su se malčice promijenila; ljudi danas žive mnogo boljim zdravstvenim standardom, naime sad se u bolesti ne štede cipele već se obilazi doktore i «japateke».
Zaboravilo se na narodnu medicinu.

Kažu stari ljudi da su podjednako bolesni oni koji previše u sebe trpaju kao i oni koji u oskudici gladuju. Najbolji liječnici su: doktor DIJETA, doktor MIR i doktor VESELJAK.

Oko blagdana sv. Bartola u vinogradima bi se podizao „klopotec“ (drvena naprava koju je pokretao vjetar ne bi li klopotanja tjeralo čvorke („škvorce“)) koji je nagovještavao da se bliži berba grožđa.
Evo jedne pjesme pjesnika Stjepana Viteza:
„Klopotec je vreden, ima svoju cenu
Ako ga zgubiš zemi v trsje ženu.
Nami treba v trsju za kopanje borce
I jedno strašilo za strašiti škvorce.
Lepo nam je v trsju v jutro dok je rosa
Dok još spije napast štršljana i osa.
Mi nosimo pračke, spravili smo puške
Jer mi ne pucamo pijani kak ruške.
Klopotec je sprava koja tira škvorce
A poziva v trsje vinoljube-borce.

Plaćali su se također i čuvari (ili vincilir) ili su pak susjedi naizmjence čuvali vinograde od lopova. Također krajem kolovoza i tijekom rujna pripremale su se posude (drveni lajti morali su se „zapunuti“ – namakali su ih u vodi ne bi li se drvo napuhnulo da lajt ne curi tj. da dobro dihta.

Isti dan obilježava se i Dan roda – na taj dan malo selo Čigoč koje se nalazi u središtu Parka prirode Lonjsko polje postaje bolje posječeno jer je još 1994. g. proglašeno Europskim selom roda.

Papa Pio XII zaključio je proslavu Marijanske godine 1954. uvođenjem blagdana Blažene Djevice Marije, Kraljice. Po svom uznesenju Marija je postala kraljica neba i zemlje.

Povijest štovanja BDM traje gotovo 13. stoljeća koliko i kršćanstvo u Hrvata. Tako se na dan uznesenja BDM na nebo, 15.08. tradicijski vjernici sakupljaju u Vukovini gdje se organizira veliko misno slavlje, no jednako tako i nuspojava, proštenje.
Crkva uznesenja BDM u Vukovini već preko 100 g. služi kao župna crkva. U narodu se kaže da su Majka Božja Bistrička i gospa Vukovinska sestrice – što znači da se na oba mjesta po njihovom zagovoru može dobiti pomoć Božja.
Na blagdan uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, postojao je običaj da žene rano ujutro idu na kraj sela «glet kak pred suncem ide Marija z Jezušem v krilu».

Sveti Rok je kao misionar obilazio mnoga mjesta gdje je pomagao ljudima u potrebi jer govorio je «Tko ne ljubi svoga brata koga vidi, ne može ljubiti Boga koga ne vidi». S dvadeset je godina ostao bez roditelja, podijelio svoje imanje siromasima i počeo hodočastiti od svetišta od svetišta. U Piacenzi se razbolio od kuge i biva prognan. Sakrio se u šumu i ondje hranio biljem, uzdajući se u Božju providnost. Neki životopisci spominju da mu je tada svaki dan dolazio jedan pas noseći mu komad kruha. Taj su prozor ovjekovječili brojni slikari.

Kad je sv. Rok ozdravio vratio se u svoj zavičaj no kako je bio posve izobličen od bolesti nitko ga nije prepoznao te su ga kao špijuna i sumnjivca zatvorili. U zatoru je proveo pet godina. Tamo je ponovno obolio od kuge i na koncu umro. U pučkom vjerovanju sveti je Rok zaštitnik od kuge, zaziva ga se u pomoć protiv bolesti domaćih životinja i raznih prirodnih katastrofa. U vinorodnim krajevima zazivaju ga u pomoć protiv filoksere. U narodu ga zazivaju kod kužnih bolesti.

Uz lik sv.Franje Asiškog stoji i sveta Klara čiji blagdan obilježavamo 11. kolovoza. Rodila se u plemićkoj obitelji, bila lijepa i darovita no svoj je život jednako kao i njena sestra Janja posvetila Kristu. Franjo Asiški smjestio ju je uz crkvu San Damiano u Asizu gdje su klarise kao ženska grana fanjevačkog reda ostale do dana današnjega. Glavno djelovanje reda klarisa je zbrinjavanje i odgoj siromašnih djevojaka. Klara je 1215.g. imenovana opaticom Siromašnih zatvorenih dama od San Damiana – kako su se prve klarise tada nazivale. Franjo Asirški izdiktirao im je tada prvo pravilo života, a to je potpuno i brižno obdržavano siromaštvo cijele njihove zajednice. Slikari sv. Klaru obično prikazuju s ciborijem i hostijom zbog legende da je pred Saracene koji su opsjedali samostan iznijela posudu s posvećenim hostijama, stavila je na prag, kleknula molila i pjevala. Kad su to bezbošci vidjeli, pobjegli su.
Sv. Klaru naš narod zaziva u pomoć kod bolesti krvotoka.
Izreka je: „Sveta Klara grožđe šara.“

«Do Lovrenčeva s prahom, a od lovrenčeva s kalom» - stara je izreka. Naime naši su stari zapažali promjene po blagdanima, životinjama i drugim znakovima iz prirode jer su radio aparati, a kamoli Tv prijamnici bili iznimno rijetki.
Zapažanje da je do Lovrenčeva (10.8) obično toplo, kasnije kišno odnosi se na sve godine osim 2003. koja je po svemu iznimna, naročito po velikoj suši koja je nanijela ogromne štete svjetskih razmjera.
Također ako se pečenici (kukuruza) jedu prije Lovrenčeva ne treba se bojati zime. «Kakvo Lovrenčevo takva jesen».

Lovro je bio učenik pape Siksta II, đakon kojem je on povjerio da crkveno blago podijeli siromasima. Za vrijeme Valerijanova progonstva kad ga je sudac istražitelj upitao za blago Crkve, Lovro je pokazao na siromahe te rekao:»Evo blaga Crkve!». Na to je bio mučen, izbičevan te spaljen na roštilju.
Zaštitnik je od zimnice i trapavice.

5. kolovoza – Snježna Gospa
Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti, Dan oružanih snaga RH I Dan Hrvatskih branitelja
Službeno se današnji Gospin spomendan naziva Obljetnica posvete svete Marije Velike. To je slavna rimska bazilika, jedna od četiri velike, u Rimu zvana Santa Maria Maggiore. Nju je na rimskom brežuljku Eskvilinu, jednom od sedam brežuljaka dao sagraditi papa Liberije pa se po njemu naziva i liberijanska bazilika. U njoj su svoje prve mise služili velikani prošlog stoljeća: papa Pio XII i kardinal Stepinac. Raniji pučki naziv «Sancta Maria ad nives» - Snježna gospa veže se uz legendu po kojoj je usred ljeta na Eskvilinu pao snijeg i taj događaj bio je povodom papi Liberiju da započne sa gradnjom bazilike. Crkva se još zove i «Sancta Maria ad praesepe»- «Gospa od jaslica jer je u njoj već koncem IV stoljeća načinjena špilja nalik na onu u Betlehemu gdje se rodio Isus.

Na dan domovinske zahvalnosti zahvaljujemo se svima koji su svoje zdravlje, a nažalost mnogi i živote utkali u temelje današnjeg blagostanja i omogućili mladim naraštajima da u miru grade lijepu nam domovinu Hrvatsku.
Donosim Vam stihove Jože Prudeusa:
«Mudrost od sada srce nek prati, stoljeća duga čekasmo mi
da jednom budu;Bog i Hrvati, i nitko ispred ni iza njih
Uskrsnu sveto državno pravo, vratismo rodu ponos i čast
Stoljetni snovi sada su zbilja, hrvatska zemlja, hrvatska vlast
Sloga od sada neka nas resi, tuđin se plaši najviše tog,
Hrvatska uvijek i iznad svega, a iznad toga- jedino Bog.

1.8. Međunarodni dan prijateljstva
5.08. Gospa Snježna
Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti, Dan Hrvatskih branitelja
Dan oružanih snaga RH
6.08. Preobraženje Gospodnje
9.08. Međunarodni dan domorodaca
10.08. Sveti Lovro
12.08. Međunarodni dan mladeži
15.08. Velika Gospa – blagdan uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo
16.08. Sveti Rok
22.08. Blagdan Blažene Djevice Marije, Kraljice
24.08. Sveti Bartol
Dan roda
29.08. Glavosijek Ivana Krstitelja

Kažu da je najljepši ljetni mjesec, prepun blagdana ( Dan Domovinske zahvalnosti/ Snježna Gospa, Blagdan sv. Lovre, Velika Gospa, blagdan sv. Roka, blagdan Sv. Bartola).

Kaže se «Što kolovoz ne skuha ni rujan ne speče».
Za kolovoz se kaže : ako je bogat rosom bit će lijepa i bogata jesen. Oluja oko Velike Gospe predskazuje zimu s mnogo snijega.

Mjesec je to u kojem spravljamo slastice od kukuruze, buće (bućnica), tikvanja; vrijeme je sladoleda i sakupljanja ljekovitog bilja. Krajem mjeseca prikraćuju se u vinogradima mladice prema potrebi vežu se i uklanjaju korovi i održava opća urednost vinograda. U vrtu je najvažnije osigurati dovoljno vlage za rajčicu i papriku. Vadi se luk te sije salata za jesensku berbu, kupus , matovilac, špinat, blitva i kasna korabica, a presađuje endivija i poriluk.