Tumači sv. pisma nisu baš posve sigurni je li Natanael ( Isusov apostol) prvo ime Bartolomeja (odnosno ime i prezime). Bartol je bio aktivan apostol, navještao je Radosnu vijest, dok je svoj život završio mučeničkom smrću (ogulili su mu kožu te mu potom odrubili glavu. To je strašno mučeništvo ovjekovječio u Sikstinskoj kapeli Michelangelo.
Kršćanski se vjerenici mole sv. Bartolu za zagovor pri raznim bolestima, osobito kod grčeva raznih vrsta, kožnih i živčanih bolest. Zaštitnik je zanatlija i svih onih koji se bave izradom predmeta od kože, ali i seljaka i pastira. Na Bartolovo u Posavini se zadržao običaj blagoslova konja.
Običaj je da se na Bartolovo ide u šumu vidjeti «je li natepena» odnosno gleda se kako stoji žir i hoće li godina donijeti obilna ploda; ako se na Bartolovo žir vidi biti će ga biti malo, a ako se ne vidi obilno će roditi.
Naši su stari također zapazili da s blagdanom sv. Bartola nestane muha zato i postoji izreka «sveti Bartol se muve v košu odnese». Postoji i izreka: «Kakav je Bartol, takova je vekšinum sa jesen.»
Na Bartolovo se običajno skuplja ljekovito bilje – naime narodna medicina ima odgovor za sve boljke ljudskog tijela, a obično su najjednostavniji lijekovi ujedno i najbolji.
Sakupljali su tako zrele bobice Borovice (Kleke) koje se u narodnoj medicini koriste za povećanje teka a čaj od njih služi protiv kašlja, za izlučivanje suvišne vode, protiv jakih proljeva, napinjanja, žgaravice, bolesti žuči i jetre te općenito reumatičnih oboljenja. U narodnoj se medicini spominje i čaj od listova borovice kojim se liječe kožne bolesti (psorijaze) te pospješuje zacjeljivanje opekotina.
Sok od plodova kupine liječi promuklost jednako kao što i plodovi zbog velike količine željeza čiste krv. Kupinovom vinu pripisuju se brojna ljekovita svojstva.
Lijepi bijeli cvjetić tratinčice od kojeg smo još kao djeca radili vjenčiće ne služi samo kao ukras na livadi, naprotiv u narodnoj medicini ima značajnu ulogu: čaj od listova i cvjetova tratinčice koristi se za poticanje teka, za olakšavanje različitih želučanih, jetrenih i žučnih tegoba. Najviše je dodaju različitim čajnim mješavinama za čišćenje krvi.
Divlja mrkva u narodnoj medicini slovi kao ljekovitija od pitome. Pomaže pri izlučivanju mokraće, potiče tek i probavu. Prah od suhog ploda pomiješan s vinom potiče probavu, uklanja kamence i bijelo pranje. Protiv kamenaca savjetuje se kuhana mrkva zajedno s korijenom i listom. Kašom od svježe (pitome) mrkve pomiješane s medom liječe se čirevi (kašu staviti na čir).
Mrkva inače slovi i kao dobro sredstvo za jačanje imuniteta i umirenje.
Stara je izreka da se u bolesti ne štedi ništa osim cipela a novac izlazi na sva vrata – no vremena su se malčice promijenila; ljudi danas žive mnogo boljim zdravstvenim standardom, naime sad se u bolesti ne štede cipele već se obilazi doktore i «japateke».
Zaboravilo se na narodnu medicinu.
Kažu stari ljudi da su podjednako bolesni oni koji previše u sebe trpaju kao i oni koji u oskudici gladuju. Najbolji liječnici su: doktor DIJETA, doktor MIR i doktor VESELJAK.
Oko blagdana sv. Bartola u vinogradima bi se podizao „klopotec“ (drvena naprava koju je pokretao vjetar ne bi li klopotanja tjeralo čvorke („škvorce“)) koji je nagovještavao da se bliži berba grožđa.
Evo jedne pjesme pjesnika Stjepana Viteza:
„Klopotec je vreden, ima svoju cenu
Ako ga zgubiš zemi v trsje ženu.
Nami treba v trsju za kopanje borce
I jedno strašilo za strašiti škvorce.
Lepo nam je v trsju v jutro dok je rosa
Dok još spije napast štršljana i osa.
Mi nosimo pračke, spravili smo puške
Jer mi ne pucamo pijani kak ruške.
Klopotec je sprava koja tira škvorce
A poziva v trsje vinoljube-borce.
Plaćali su se također i čuvari (ili vincilir) ili su pak susjedi naizmjence čuvali vinograde od lopova. Također krajem kolovoza i tijekom rujna pripremale su se posude (drveni lajti morali su se „zapunuti“ – namakali su ih u vodi ne bi li se drvo napuhnulo da lajt ne curi tj. da dobro dihta.
Isti dan obilježava se i Dan roda – na taj dan malo selo Čigoč koje se nalazi u središtu Parka prirode Lonjsko polje postaje bolje posječeno jer je još 1994. g. proglašeno Europskim selom roda.
