pume i to.

<	svibanj, 2008					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

opis bloga
službeni blog kluba studenta povijesti umjetnosti

kspuff@gmail.com

službeni sajt kspuff-a

PUME PIŠU...
5. Berlinski bijenale
by Jelena Pašić

ljudi & PROJEKTI!!
BLOG
DIZAJN
KULTURNI KRUŽOCI
SLUŽBENI SAJT KSPUFF-a
STAKLENIK
SUBOTNJE KAVE

linkovi...

akademija art
culturenet
e flux
ff
institut za povijest umjetnosti
InZg
kiber đezva
kulturpunkt
mdc
platforma kustos
salon revolucije
SCCA
sc
stipendije
u drugom filmu
udruženje arhitekata
volonterski centar
ZaMirZINE

galerije...
g-mk
galženica
nova
VN
škuc, ljubljana

pume i to.

20.05.2008., utorak

izložba- Croatia First Minute, Verket, Avesta, Švedska

... izložba u revitaliziranom industrijskom kompleksu nekadašnje čeličane u Avesti, svojevrsna je promocija Hrvatske kao turističke destinacije iz drugog rakursa. S odmakom od uvriježenih i prepoznatljivih načina prezentiranja lokacija, vizura i trenutaka, u recentnim radovima suvremenih mladih umjetnika mapirane su točke kulturnog, povijesnog i umjetničkog naslijeđa. Ideja o poželjnoj destinaciji odmora iščitava se kroz radove koji se referiraju na kulturnu povijest, naslijeđe te lokacije koje često putnici previde ili su pak izvan standardnih ruta.' Jasna Jakšić, Vesna Meštrić

Izložba 'Croatia First Minute' predstavit će radove Antuna Božičevića, Ane Hušman, Alema Korkuta, Kristine Lenard & Michaela Johanssona, Tonija Meštrovića, Damira Očka, Ivane Pegan Baće, Lale Raščić, Marka Tadića, Zlatana Vehabovića i Silvija Vujičića. Otkako je u ožujku 2006. uspostavljena suradnja između Muzeja suvremene umjetnosti i kustoskog tima Avesta Arta Lars-Ĺke Everbranda i Kennetha Lindera, ne jenjava interes švedske publike za suvremenu hrvatsku scenu. Ovo je već drugo predstavljanje suvremenih hrvatskih umjetnika mlađeg naraštaja nakon što su, na Avesta Art 2006., svoje radove predstavile Tina Gverović i Ines Matijević.

Ove se godine održava sedma bijenalna izložba suvremene umjetnosti Avesta Art 2008 u obnovljenom kompleksu industrijske arhitekture iz druge polovice 19. stoljeća, u staroj ljevaonici željeza iz 1874. godine. Nekadašnji industrijski kompleks za preradu željezne rude prenamijenjen je u kulturnu instituciju s namjerom da se revitalizira i predstavi kulturno naslijeđe odnosno promovira suvremenu umjetnost kroz radove umjetnika mlađe generacije.

Kustosice: Jasna Jakšić i Vesna Meštrić

više info katalog u pdf-u

- 23:49 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

19.05.2008., ponedjeljak

puma p. se ispričava svima zbog ne pravovremenog ažuriranja ovog bloga, međutim, njezin stalni izvor informacija trpi izvjesne tehničke poteškoće. pomalo sam izgubljena.
help needed!

- 02:31 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

18.05.2008., nedjelja

izložba- Tomislav Bunatak: 'Hodočasnici – vizija mističnih putovanja', umjetnički paviljon

Izložba Tomislava Buntaka (Zagreb 1971.), jednog od najzanimljivijih mladih slikara u korpusu suvremene hrvatske umjetnosti, spada u kategoriju izložbenih projekata koji uključuju specifičnost prostora Umjetničkog paviljona. Osebujnim crtačkim stilom i slikarskom ikonografijom posebnog vida figuracije, Buntak mnoštvom likova stvara neobične prizore bogate izražajnosti.

Izložba simboličnog naslova 'Hodočasnici – vizija mističnih putovanja' zamišljena je kao specifičan slikarski ambijent, odnosno kao svojevrsna instalacija ili totalna slikarska intervencija u prostoru Umjetničkog paviljona. Izvedena je u golemim kompozicijama alegorijskog temata u tehnici akrila i fluorescentnog akrila, te dodatno intenziviranim efektom UV rasvjete u potpuno zamračenom prostoru izložbenih dvorana Paviljona.

Kustos izložbe- Branko Franceschi.

- 23:46 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

17.05.2008., subota

izložba- Dalibor Martinis: ‘Vječna vatra gnjeva’

Akcija Dalibora Martinisa 'Vječna vatra gnjeva' ('The Eternal Flame of Rage') - Projekt neregularnog privremenog spomenika ('Data recovery') održava se u subotu, 17. svibnja, s početkom u 20,30 sati, u dvorištu stare tvornice Badel.

Akciju 'Vječna vatra gnjeva' organizirao je MSU u sklopu Festivala subverzivnog filma – hommage 1968, koji se održava od 18. do 24. svibnja na različitim lokacijama u Zagrebu.

'Projekt komemorira akt pobune koja neredovito, ali učestalo izbija na rubovima svjetskih velegradova, a gotovo se po pravilu iskazuje spaljivanjem automobila. Čini se kao da je ovom fragmentiranom, predpolitičkom i nepovezanom gnjevu zapaljeni auto potreban kao zajednički oblik-znak. Umjetničkom akcijom paljenja automobila namjera nam je da posvojimo sve takve iskaze nezadovoljstva, pobune i bijesa koji su se dogodili u prošlosti ili će se događati u budućnosti u različitim prilikama, na različitim mjestima. Smještajući ovaj čin u područje umjetnosti možda ćemo moći sve sljedeće paleži automobila razumijevati kao dio nekog, jasnije strukturiranog idejnog, metapolitičkog sklopa. Istovremeno, vraćamo izravno na asfalt i u društvenu memoriju, sve one slike zapaljenih vozila koje su stizale ili će stići iz Pariza, Bejruta, Nablusa, Bagdada, Berlina ili Beograda.

U dvorištu stare tvornice Badel podignut je postament od betonskih blokova na koji je postavljen automobil. Na fasadu zgrade projicira se film 'Inspektor Madigan' (Don Siegel, 1968.). Kontroliranim paljenjem automobil izgara u roku od cca 30 minuta.'

*Ova izvedba 'Vječne vatre gnjeva' svoje ishodište ima u dvije fotografije fotografa Jeana Claude-a Seine-a koje dokumentiraju događaje u Parizu, svibnja 1968. Na prvoj se vidi gorući automobil, a na drugoj studenti na barikadi napravljenoj od panoa s plakatom za film 'Police sur la ville' (Inspektor Madigan). Iz teksta Dalibora Martinisa

- 20:30 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

16.05.2008., petak

izložba- Paso Doble, MKC Split

Izložba 'Paso Doble', koja predstavlja radove hrvatskih i međunarodnih umjetnika, otvara se u petak, 16. svibnja, u Multimedijalnom kulturnom centru Split, u 20 sati. Kustos izložbe, koja traje do 13. lipnja, je Branko Franceschi u suradnji s Anom Janevski.

Polazište koncepta izložbe zasnovano je na dualističkoj interpretaciji stvarnosti kao principu neophodnom za njen nastanak, razvoj i opstanak. Dva predstavlja i sukob i zajedništvo koji se mogu razviti kako iz ljubavi, tako i iz mržnje, suprotnost koja može biti razorna i nesuglasna, ali isto tako nadopunjujuća i plodonosna. U umjetničkom radu dvojnost se u stvaralačkom procesu manifestira u trenutnim ili dugotrajnim suradnjama bez obzira o kakvom je diskursu riječ, ili, ako razmatramo samo vizualni plan u slučaju kada kompozicija predstavlja realizaciju dva motiva. Ciljani dinamizam dvojnosti razvija se od strasti i potrebe za drugim do opsesivnih koegzistencija i kolaboracija, osobnih i političkih podvojenosti, opipljivog nedostajanja ili stapanja s drugim.

Izložba je koncentrirana na umjetnička djela koja predstavljaju ekstazu emocija, strasti i vitalnog naboja. Djela čiji autori u procesu pronalaženja rješenja, kompozicije i/ili naracije, na bilo kojoj razini stvaranja uključuju dvojnost kao bazu funkcionalne cjeline te na taj način odražavaju veliki obrazac stvarnosti. Selekcija je zahvatila duboko u umjetničke opuse ili prethodno nerealizirane koncepte nastojeći izložbu što više odvojiti od pragmatične prakse stvaranja umjetnosti za potrebe sudjelovanja na izložbi.

Umjetnici: Vinko Barić, Valentin Bilić Prcić, Mara Bratoš, Lynne Chan & Patty Chang, Marijan Crtalić, Vlasta Delimar, Zlatan Dumanić, Rino Efendić & Milan Brkić, Sonja Gašperov, Gilbert & George, Petar Grimani, Vlatka Horvat, Juraj Karakaš, Željko Kipke, Toine Klaassen, Zlatko Kopljar, Siniša Labrović & Rino Efendić, Kristina Lenard, Marko Marković, Toni Meštrović, Anna Molska, Vanja Pagar, Mateo Perasović, Vedran Perkov, Renata Poljak, Viktor Popović, Paolo Ravalico Scerri, Jadranko Runjić, Sandra Sterle & Dan Oki, Nebojša Šeric Šoba, Sanja Švrljuga, Teatar Mozaik, Ulay & Marina Abramović, Gorki Žuvela.

više info http://www.hulu-split.hr/

- 23:25 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

15.05.2008., četvrtak

izložba- Antonio Gotovac Lauer, 'Krajiška 29', Galerija Waldinger, Osijek

Izložba Antonija Gotovca Lauera a.k.a. Tomislava Gotovca 'Krajiška 29' država se u osječkoj Galeriji Waldinger od 16. svibnja do 1. lipnja. Izložbu čini dio Lauerovih eksperimentalnih filmova iz 1960-ih godina i dvije serije fotografija nastale krajem 1980-ih te na početku 1990-ih, stvarajući specifičan pogled na autorov život i umjetničko djelovanje.

Izložba 'Krajiška 29' iz Lauerova opusa izdvaja radove koje povezuje kontekst mjesta nastanka. Krajiška 29 je Lauerova adresa od 1941., otkada se kao dijete s roditeljima doselio u Zagreb, te adresa na kojoj živi i danas, no to je ujedno i simbolički zasićeno mjesto, Laueru od posebne važnosti. U Krajiškoj 29, koja je njegova stalna baza i jedno od mjesta inspiracije, veći dio svog životnog vijeka proživjela je i Lauerova majka Elizabeta Lauer (1911.-1987.) kojoj posvećuje izložbu. Stoga 'Krajiška 29' stvara posebno intimističan pogled u kontekstu Lauerova cjelokupnog opusa, te ukazuje na naročito intiman segment autorovih radova.

Izložba je, poput dokumentarnosti u Lauerovim radovima, u izvjesnom smislu dokumentaristična. Ne temelji se na kriteriju izdvajanja nekog umjetničkog problema ili perioda, nego na iscrtavanju isprekidane, dijakronijske slike samo jednog, privatnog i intimnog prostora. Ta je slika oblikovana topografijom samih djela koja su u tom prostoru nastala, te ujedno dodiruje različite koordinate i strategije Lauerova umjetničkog sustava.

Izložba okuplja neke od još ne izlaganih Lauerovih radova. Izložbu čine dokumentarno-eksperimentalni filmovi 'Osjećam se dobro' (1966.), 'S' (1966.), '29' (1967.), 'T' (1969.), 'Alamo' (1969.) te serije crno-bijelih fotografija 'Nakon Beškine smrti (Krajiška 29)' (1988.) i 'Tomislav Gotovac u zgradi Krajiška 29' (1990.). Eksperimentalni filmovi prikazivani su na filmskim festivalima, dok se serije fotografija sada prvi puta izlažu.

Kustosi izložbe su Ivan Faktor i Ana-Marija Koljanin.

- 23:28 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

14.05.2008., srijeda

izložba- BUK, gmk

Izložba obuhvaća nove radove umjetnica i umjetnika koji su nastali tijekom njihova boravka na koloniji i kojima je svima zajednički kontekst mjesta nastanka. Bit će predstavljeni radovi Tomislava Brajnovića, Vladimira Freliha, Ivana Ladislava Galete, Zlatka Kopljara, Jelene Kovačević, Ines Krasić, Andreje Kulunčić, Ines Matijević, Kate Mijatović, Zorana Pavelića i Svena Stilinovića.

'Najbrojniji dio radova nastalih u Baranji ove godine govori o mjestu svog nastanka, potaknut ili izravno vezan uz političku povijest konkretnog teritorija i ulogu arhitekture u njezinim iščitavanjima. Dvorac u Tikvešu, u Kopačkom ritu, takozvani Titov dvorac, povijesni je simbol i fizička ruina, kontekstualiziran iz različitih aspekata radovima više umjetnika.

više info http://www.g-mk.hr/

- 23:36 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

13.05.2008., utorak

izložba- Genius loci - od avangarde do estetike / od revolucije do poetike, SC

'U rimskoj mitologiji genius loci bio je zaštitnički duh mjesta, često s likom zmije.' Wikipedia

Genius loci (lat. duh, ili bolje identitet mjesta; načelo oblikovanja s obzirom na kontekst u baroknoj pejzažnoj arhitekturi i vernakularnoj gradnji moderne; danas se u govoru o arhitekturi izbjegava koristiti) sam zamislila kao nastup kustosa koji izlažu 'svoga' umjetnika: dakle pozivam, ili izabirem (I want you… gestom) nekoliko kustosa da naprave izložbu odgovarajući na temu koja je zajednički nazivnik radova, na način svojevrsnog blind datea ili tehnikom montaže (atrakcija, preuzetom iz filma a rado su se njome služili dadaisti) i 'radikalnog' supostavljanja.

Slična strategija je pozvati umjetnike u koje 'vjeruješ' da odgovore na temu: takvo iskustvo, jer čin 'pozvanja' je trenutak transfera 'moći' s kustosa na umjetnika, imala sam na izložbi Sigmundove priče (Galerija SC, 2006.). Alternativno, nanovo sam promijenila strategiju i postala autorom rada koji izlaže, kao moja kustosica, Ivana Meštrov. Često su kustosi izložbi, naime, umjetnici – ne postoji stroga podjela uloga na/u izložbi (izlaganje kao predstavljanje, izložba kao predstava), niti je za bivanje kustosom potrebna diploma povjesničara umjetnosti (tko je licenciran da izabire?), što smo Ivana i ja; dok je Tomislav Pavelić (na izložbi predstavljen video radom u kojemu je autor ujedno akter radnje, repetitivnog činjenja istog: skočiti u more sa stijene, isplivati, skočiti u more sa stijene, isplivati… ljepotnost prizora zalaska sunca na Jadranu, uobičajena na turističkim razglednicama, je napadna) arhitekt.

Izložbom Genius loci slavimo: 50 godina Studentskog centra. Izložbom se smjera – a riječ je o prostoru i procesu (prije nego umjetničkim 'produktima') – pokazati kapacitet Galerije za umjetničke transformacije (koje su potrebne da ostane ista), uz novu vrst kritičkog pristupa. Riječ je o perfomativnosti ponajprije prostora (prostor koji od činjenice zbilje postaje znak), tijekom čijeg bivanja (tj. nakon 1960-tih) umjetničko djelo kao takvo je, prema W. Benjaminu, izgubilo svoju, tzv., auru. Na fotografiji 'Za Rexa' (1983.) Mije Vesovića prijateljev je sin u prijateljevom stanu u davnoj neformalnoj situaciji, druženja. Iako u fundusu Muzeja suvremene umjetnost Zagreb, snimka je njezina autora (2007., ili dvadeset godina kasnije) zamalo koštala zatvora budući da su u njoj 'prepoznate' pedofilske autorove sklonosti – dječak koji sakriva svoju nagost kitom cvijeća s promjenom duha vremena i društvenog konteksta (mjesta) biva iščitana na posve novi način. Svako umjetničko stvaranje je iz pozicije egzistencije; svaka umjetnost je društvena praksa koja nikada nije posve bez posljedica, svaki umjetnik je 'kolektivni umjetnik' nebitno pripada li formalno(j) grupi ili pravcu.' Silva Kalčić

Izlažu: Ivana Franke, Nicole Hewitt, Igor Kuduz, Dalibor Martinis, Tomislav Pavelić, Dan Phillipp, Mio Vesović, Ivona Vlašić, Silvio Vujičić te Ivana Meštrov.

- 20:00 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

12.05.2008., ponedjeljak

kulturni kružok- 12.5.2008. u 18:30, A126

- 11:07 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

10.05.2008., subota

Japanski dani Orisa

Japanski dani Orisa organiziraju se u Zagrebu 10. svibnja, te Dubrovniku 11. svibnja. S predavanjima sudjeluju Tetsuo Furuichi od 15 sati, Atelier Bow Wowod 16 sati, Kengo Kuma od 17 te Fumihiko Maki od 18 sati.

- 15:04 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

09.05.2008., petak

infocrtice #16

zg...
izložba Emisija emocija, Galerija Prozori
'Emisija emocija' je neformalna umjetnička strip družina koje čine Dunja Janković (Mali Lošinj, New York), Irena Jukić – Pranjić (Bjelovar), Matija Pisačić (Sesvete) i Damir Steinfl (Opatija), usmjerena isključivo prema originalnom autorskom stripu. Združuje se 2005. godine, vezano uz strip – prilog 'Emisija emocija' u 'Valu', riječkom listu za kulturu mladih, na Steinflov poziv srodnom autoru i autoricama stripa.
www.emisijaemocija.com

izložba Zdravka Ivandija: 'red(i)made'

izložba Fotografije Jamesa Clancyja, Galerija Badrov

izložba Nove mreže novih medija, Galženica
'Izložba je, između ostalog, prvi pokušaj retrospektivnog prikaza događaja na području kulture i umjetnosti novih medija u Hrvatskoj. Proizašla je iz istraživanja posvećenog novim medijima u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti, koje je tijekom prve polovice prošle godine, na poticaj Ljiljane Kolešnik s Instituta za povijest umjetnosti, poduzeo Klaudio Štefančić.

Izložba predstavlja umjetnost novih medija u Hrvatskoj, prije svega, kao praksu društvenog i umjetničkog umrežavanja na pozadini primjene novih komunikacijskih tehnologija u okviru starih institucija civilnog društva, javnih i masovnih medija, umjetnosti i visokog školstva. Umjesto prezentacije radova umjetnika, koji su na ovaj ili onaj način došli u kontakt s novim medijima, po principu the best of, odlučili smo se za reprezentaciju novomedijske umjetnosti kroz koncepte kronologije i društvene prakse.

Tri kronološke linije – politička, informatička i umjetnička – počinju 1990. i završavaju 2005. Na pozadini prikazanih događaja moguće je, nadamo se, naznačiti specifičnost umjetnosti novih medija u Hrvatskoj, kako u odnosu na zbivanja na međunarodnoj sceni novih medija, tako i u odnosu na suvremenu umjetnost. Preklapajući se, ove tri kronologije formiraju neku vrstu privremenih društvenih struktura: kulturnih i umjetničkih mreža u kojima se umjetnost novih medija radi, producira, prikazuje i interpretira.

Prikazane su tri mreže uz pomoć četiri čvorišta:
- BBS (Bulletin Board System) građanske inicijative 'Antiratna kampanja' i 'Zamir Transnational Ne' su dio prve mreže. Njihove aktivnosti su na izložbi predstavljene arhivom Zamirove diskusijske liste.
- Magazin Arkzin i Multimedijalni institut iz Zagreba (1), također, su dio prve mreže, ali su na izložbi predstavljeni odvojeno: s jedne strane, samim izdanjima magazina, koje je moguće kopirati, a s druge, net-art radom Marcella Marsa 'NRD Kit' (2).
- 'Media Scape' (3), umjetnički festival, koji se od 1993. do 1999. održavao u Zagrebu, predstavlja drugu mrežu, koja je na izložbi predstavljena telefaks akcijom Darka Fritza '410 Gone', iz serije 'Internet Error Messages' (4).
- Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija(5) na Umjetničkoj akademiji u Splitu, zajedno sa splitskim Međunarodnim festivalom novog filma(6), označava treću mrežu novih medija, koja je predstavljena zajedničkim radom Dana Okija i Sandre Sterle Interstory.org(7).

Na izgled izložbe utjecali su, također, skromni budžet i prostor galerije. Oba su faktora prezentaciju umjetničkih radova svela na minimum. Međutim, ograničenje u izlaganju umjetničkih objekata na jednoj strani, omogućilo nam je intertekstualne veze na drugoj strani, među kojima je referenca na Arkzinove timeline-e samo najuočljivija.
www.galerijagalzenica.info

izložba 'Aktualno' – izložba članova ULUPUH-a, Mimara

izložba Ivan Tudek u Mobiloj Galeriji

izložba Marijan Molnar: 'Čitajući Marxa', SC
Ako je Marx u 11. tezi o Feuerbachu za filozofe rekao da su uvijek različito tumačili svijet, a stvar je u tome da se on promijeni, što je s umjetnicima? Umjetnost mijenja naš perspektivni potencijal; ona 1. 'dolazi k tebi', ona je 'poruka' i može biti okidač društvenih mikro i makro transformacija; ili je 2. slika društva? Ako kapitalizam poistovjećuje čovjeka s radom kojega vrši, je li to i čitač, onaj koji linearan sustav simbola zamjenjuje drugim, akustičkim ili oralnim? Riječi koje denotiraju objekt su apstrakcije, simboli koji proizlaze iz društvenog dogovora (ugovora), izgovorena riječ je zvučna ljuska referenta (označenog, objekta), i stoga kada percipiramo objekt odnosimo se prema društvu, tj. nužno u taj proces uključujemo ostale, denotirane istim simbolom, s obzirom na prethodno iskustvo i znanje o njegovom značenju: generaliziramo.

Područje društvene imaginacije prostor je iluzija bez vlasnika (prema R. Pfalleru), kao univerzalnog principa užitka u kulturi. Danas ne možete jednostavno prihvatiti neku vrst postojećih ideologija ili vjera, već je potrebno stvoriti vlastitu, neponovljivu individualnost kroz aproprijaciju elemenata postojećih, živih ili umrlih, ideologija. Društvo čine elite i mase (Parete): živimo vrijeme slabljenja elite, koju zamjenjuje čovjek mase, nekom vrstom pseudoimitacije stila života elite dobivajući novu ulogu u politici i životu društva. U društvenoj proizvodnji svoga života ljudi stupaju u određene, nužne odnose, nezavisne od njihove volje. Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, već obratno, njihovo društveno biće ih određuje: 'nemoguće je ne postati onakvim kakvim te drugi smatraju' (G.J. Cezar).

Marx je bio protiv podjele rada (preporuča ujutro pecati ribu, popodne orati u polju a nakon večere raspredati o filozofiji; analogno tome danas se u umjetnosti zastupa interdisciplinarnost i multimedijalnost). Rad bi trebao biti slobodan izraz života, uživanje u životu; je li takav rad umjetnika (podrazumijevajući kontemplaciju i refleksiju kao dio radnog procesa)? Specifična narav individualnosti čovjeka (umjetnika) treba se izraziti kroz njegov rad (čitanje, u ovom slučaju). Takav rad bio bi pravi izraz njegova unutrašnjeg trebanja. Cilj je ništa, kretanje (čitanje kao postvarenje, reifikacija apstraktnih koncepata) je sve. Da parafraziramo imperativne rečenice – agitacije Vlade Marteka, slušajte M.M. kako čita Marxa.' Silva Kalčić

hr...

izložba 'Ivan Meštrović / crtež', Slavonski Brod

izložba Izložba & performans Zorana Pavelića u Dubrovniku
'Deset godina nakon 'Kazne' (performans izveden 10. lionja 1998. u galeriji Otok tada smještenoj u ulici Pobijanoj br. 8) Zoran Pavelić ponovno u Dubrovniku izvodi svoj najnoviji performans 'Jutarnja akcija'. Pile-Stradun-ARL je relacija na kojoj će se odvijati ta akcija. U ranim jutarnjim satima u vremenu kada na Stradunu nema ljudi, kad Grad spava, autor performansa će se jednostavno zvučno prošetati (koristeći se dječjom igračkom tzv. klepetušom) ovom određenom putanjom sve do Lazareta i istim se putem vratiti natrag.

Cijela akcija bit će dokumentirana i predstavljena u formi videa (video dokumentacije) na otvorenju izložbe u galeriji Otok. Paralelno s video dokumentacijom performansa bit će prezentiran drugi video rad 'Glas umjetnika' iz 2003. – u tome vido radu autor također proizvodi (stepajući u krug) specifičan zvuk potenciran jekom. Susret zvukova tih dvaju video radova najvažniji je dio instalacije.

Sljedeći dio instalacije uključuje u postav primjerke novina Glas Dalmacije: na zid se postavljaju primjerci Glasa Dalmacije br. 21, br. 22, br. 23 i br. 24 (eksperimentalna izdanja). Na naslovnici sviju izloženih novina, na sam naziv novina, apliciraju se riječi Glas Umjetnika (jednakog vizualnog identiteta).

Ideja rada s novinama nastala je 2006. u Osijeku kad je Zoran Pavelić na dan otvorenja 20. slavonskog biennala (Serijalnost – Umjetnost kao život) pa sve do njezinog zatvaranja svakoga dana kupovao novine Glas Slavonije na čiju bi naslovnicu aplicirao tekst 'Glas Umjetnika'. To je bila tzv. nevidljiva akcija koja nije imala namjeru biti negdje predstavljena. Najvažnije je bilo da se taj čin dogodi i da ga se dokumentira. Ideja dobiva svoj nastavak u Dubrovniku. Nakon dogovora za izložbu u Galeriji Otok, Zoran Pavelić potražio je novine Glas Dalmacije. Tek nešto kasnije je shvatio da one ne izlaze svaki dan (što mu je bilo vrlo bitno u slučaju s Glasom Slavonije), nego su tjednik koji izlazi utorkom i još k tome eksperimentalno izdanje. Dan otvorenja izložbe poklopio se s danom izlaska eksperimentalnog tjednika Glas Dalmacije, pa time i ova izložba dobija eksperimentalni prizvuk. Sve se poklopilo.' Zoran Pavelić

izložba Zbirka Biškupić u Splitu
Prva izložba donosi izbor iz zbirke grafičkih listova velikih formata renomiranih autora nastalih u vremenskom rasponu od sedamdesetih godina do danas, i mali dio nezaobilaznog fundusa zbirke - grafičkih mapa. Zbirka Biškupić nastaje krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina kada grafika i grafičke tehnike doživljaju u Hrvatskoj polet, te obuhvaća najznačajnije i umjesnije grafičare na ovim prostorima.

izložba Elvis Berton: 'Metalna šuma', Poreč

outThere...
Nika Radić na međunarodnoj izložbi 'FRŕGIL', koja se organizira u sklopu LOOP’08 festivala u Barceloni
FRŕGIL je dio inicijative Video Europe koja nastoji predstaviti mlade umjetnike koji rade u mediju filma videa.
Izložba istražuje složenu temu fragilnosti s asocijacijama o ranjivosti, izloženosti i prolaznosti. Bilo da se referiraju na pitanja okoliša, međuljudske odnose, memoriju ili jednostavno na materijalni svijet, ti raznoliki radovi pokazuju problematiku kojom se bave mladi video umjetnici iz cijele Europe.
Većina umjetnika pripada generaciji koja će uskoro završiti svoje umjetničko školovanje, a mnogi rade izvan sustava komercijalnih galerija. Kustosi su Maite Lorés i Keith Patrick.
Nika Radić sudjeluje da svojim radom 'Kind of like'.

izložba Damira Očko u Madridu
U sklopu internacionalnog festivala Les Rencontres Internationales, Damir Očko predstavlja se videom 'the boy wth a magic horn'.
'Veliki san se spremao izgraditi, ali nešto se desilo dok smo se budili'. Tijekom tranzicijskog perioda Hrvatska se odrekla jednog od najvećih projekta koji se trebao izgraditi na sjevernoj hemisferi: sveučilišne bolnice na gotovo 250 000 četvornih metara. Bolnica je dizajnirana kasnih 70-ih, te je 80-ih djelomično izgrađena, no ostala je nedovršena.

Bolnica tvori arhitektonsku pozadinu za 'Dječaka s magičnim rogom': zapuštene dvorane, goli betonski zidovi, labirinti neoznačenih soba i priroda koja prodire u čitavu zgradu. Video, temeljen na Wagnerovom scenariju, pokazuje halucinogenu igru koju igraju likovi kostimirani u organsku varijantu nepostojeće arhitekture kako bi opisali svoju novu socijalnu i emotivnu poziciju, prostor koji postoji negdje između nade i zaborava, između onog što je bilo, što je trebalo biti i onog što je.' Damir Očko
www.damirocko.com

izložba Izložba slika Ante Sardelića u Washingtonu

vijesti sa strane...

Arhitekti Penezić i Rogina na središnjoj izložbi Venecijanskog biennala

- 01:41 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

08.05.2008., četvrtak

predavanje- Elena Sorokina: 'O dilemi trgovine', Galerija Nova u 20h

Nekoliko novijih projekata umjetnika koji zive i rade u Centralnoj Aziji
sustavno se bavi modelima, strategijama i ucincima 'slobodne trgovine' u
regiji. U odnosu spram transformacija u novijoj povijesti regije pojam
trgovine upucuje na promjene drustvene i kulturne geografije novo
uspostavljenih kaitalistickih nacija. Njihovi radovi dekonstruiraju
popularne mitove o trgovini i putovanju, kao sto su Put svile ili
Trans-sibirska zeljeznica, usporedujuci njihovu slozenu simboliku sa
suvremenom realnoscu. Umjetnici se takoder bave trenutnom 'normalizacijom' u
regiji koja zbog drustveno-ekonomskih promjena u novije vrijeme sve vise
postaje ovisna o trgovini nepreradenim sirovinama.

Evolucija trzista uvijek priziva dilemu trgovine. Prvotno je rijec o dilemi
izmedu akumulacije primarnog kapitala i raspodjele. Kao posrednici izmedu
moralne i trzisne ekonomije trgovina se suocava s dilemom pravedne
raspodjele akumuliranog kapitala. Istrazujuci sukobe i kontradikcije
uvjetovane novim drustveno-ekonomskim uvjetima u svojim zemljama, umjetnici
proucavaju na koji nacin dilema trgovine djeluje u razlicitim drustvenim
situacijama danas. Ili, u metaforickom smislu, umjetnici komentiraju
trgovinu kao istinski masovni fenomen post-sovjetskog razdoblja, i kao
trenutnu situaciju nepravedne raspodjele dobara.

Elena Sorokina je nezavisna kustosica i kriticarka koja trenutno zivi i radi
u Parizu. Zavrsivsi program kustoskih studija na Whitney Museum of American
Art radila je u New Yorku, a u novije vrijeme bila je kustosica izlozbi
'Petroliana' na Moskovskom bijenalu 2007, 'Zakoni relativnosti' u Fondazione
Sandretto Re Rebaudengo u Torinu, i 'Putevi u Centralnu Aziju: O dilemi
trgovine i perspektivama putnika' u Yerba Buena Center for the Arts, San
Francisco. Objavljivila je u casopisima Artforum, Moscow Art Magazine,
Performance Art Journal i drugima.

u sklopu predavanja bit ce pokazani video radovi:
Erbossyn Meldibekov, Pastan, 2003.
Abilsait Atabekov, Neonski raj, 2004.
Alexander Ugay, Optimizam, 2005
Alexander Ugay, Utvrda, 2005
Gulnara Kasmalieva/Muratbek Djumaliev, Novi put svile (demo verzija),
2007
Gulnara Kasmalieva/Muratbek Djumaliev, Trans-sibirska Amazona, 2004 (demo
verzija)

predavanje je omogucio Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada
Zagreba

sva dogadanja u Galeriji Nova suorganiziraju AGM i WHW

- 11:33 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

07.05.2008., srijeda

Subotnja kava 10.5.2008.

Lovro Artuković slikar je urbane ikonografije, koji se u okviru tradicijskog medija kao što je slikarstvo koristi metodama iz suvremenih vizualnih medija ostvarujući jedan od najzanimljivijih opusa srednje generacije hrvatskih slikara. Artuković je kroničar našeg vremena, njegove su slike odrazi sadašnjosti, naših susreta, nadanja, strahova, uzleta i padova. Klasična slikarska forma ponovno je aktualna, preuzevši metode iz vizualnih medija, ali i jedan sasvim osoban i autentičan autorski pristup.

- 00:05 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

06.05.2008., utorak

staklenik: KULTURALNE DIVERZIJE- mogućnost slobode odgovora

„ We can't do anything to change the world
until capitalism crumbles. In the meantime we
should all go shopping to console ourselves.“
BANKSY

Upravo je takva stvarnost koju živimo. Naša je stvarnost situacija u kojoj je svaki čovjek potencijalni potrošač i tako je svaki trenutak života viđen kao potencijalno područje pogodno za prodaju. Djelujući kao fantastična nova droga, vladajuća kultura koristi medije kako bi potrošnju proglasila kao najvišim oblikom postojanja. Upravo se tu javljaju reklame kao uzbudljiv supstitut za vlastite nedostatke, eventualno ispunjenje snova i želja, stvarajući stereotipe. Zapravo, ne možemo niti zamisliti život bez reklama. Tako se prepuštamo vlastitim fantazmama prouzrokovanim reklamama, dok nadzor nad nama jača.
Ok, u jednom trenutku ( vrlo kratkom ) uspijevamo shvatiti da to možda nije toliko sjajno. Taj trenutak generira sliku stvari onakvih kakve zaista jesu, a ne onakve kakve bi trebale biti. Pokušavamo pokoriti nadzor jedinom legitimnom metodom koja je zapravo pomalo kriminalna- kulturalnom diverzijom (jammingom). Pokret kulturalne diverzije parodira reklame (slijedeći ideju karnevala), kao nečeg nedostižnog, autoritarnog, nastojeći drastično promijeniti njihove poruke. Jer upravo se takvi diverzanti koriste istim autoritetom kao i reklame, ucjepljujući sasvim novi smisao. Ratovanje se odvija na razini znakova, a taktika djeluje poprilično gerilski, ostavljajući iza sebe slobodu da se poruka iščita na drugi način. Uostalom, zašto bi pasivno pristajali na jednosmjeran tok informacija samo zato što su reklame uspjele kupiti dio našeg vidnog polja?
Manju gerilsku bitku su uspjeli izboriti studenti Grafičkog fakulteta u Zagrebu, koji s jedne strane služe kao medij kojim korporacije upravljaju našom vizualnom razgovorljivošću.
Uz vodstvo prof. Jesenke Pibernik i Jurice Dolića sa Katedre za likovnu kulturu i grafički dizajn Grafičkog fakulteta u Zagrebu, studenti su imali zadatak posuditi vizualnu iskaznicu same reklame i uputiti na novo čitanje; bilo da ucjepljuju nove poruke na poznate slike ili obrnuto; bilo da se poigravaju slovima poznatih logotipova; reklamiraju mršavost kao ideal ljepote doveden anoreksija-šika, u svakom slučaju su uveli nesuglasje u priopćajni kanal koji ide od pošiljatelja do primatelja.
Sada je odluka na nama hoćemo li se tješiti kupovinom ili ironijom.
Petra Tomljanović & Kristina Stakor

Ivan Nežić

IZLAŽU: BORIS RADULOVIĆ, 2.god.
DAVOR KRAJNOVIĆ, apsolvent
DENIS BEGOVIĆ, 2.god.
DUJE JURIĆ, 2.god.
IVAN DILBEROVIĆ, apsolvent
IVAN NEŽIĆ, 2.god.
JURICA DOLIĆ, asistent na katedri
NIVES ĐURKAN, 2.god.
NATAŠA TORBARINA, 2.god.
TANJA HRGOVIĆ, 2.god.

- 12:45 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

05.05.2008., ponedjeljak

izložba- Mirko Ilić: 'Retrospektiva', Gliptoteka

Dugo očekivana retrospektivna izložba 'Mirko Ilić – strip / ilustracija / dizajn / multimedija 1975-2008' održava se u zagrebačkoj Gliptoteci HAZU, od 5 do 25. svibnja.

Radi se o prvoj velikoj domaćoj retrospektivi rada Mirka Ilića, jednog od najpoznatijih grafičkih dizajnera i ilustratora porijeklom iz zemalja bivše Jugoslavije, a čiji su počeci karijere vezani uz djelovanje na zagrebačkoj sceni. Izložba obuhvaća sve segmente njegove izuzetno bogate karijere, od stripova i ilustracija, preko plakata i omotnica ploča do oblikovanja knjiga, vizualnih identiteta i filmskih špica.

Autor izložbe je dizajner i teoretičar dizajna Dejan Kršić. Uz izložbu biti će upriličena i promocija monografije Mirka Ilića, autora Dejana Kršića, u izdanju AGM-a i Profil Internationala. Sam Ilić autor je nekoliko knjiga o grafičkom dizajnu, a ovo je prva velika monografija njegovih radova: na 360 stranica A4 formata nalazi se 1450 slika, a uz veliku količinu autorskog teksta priređivača te niz citata, u knjizi su i tekstovi književnica Slavenke Drakulić, Rujane Jeger, teoretičara i kritičara dizajna Stevena Hellera, autorice tekstova o dizajnu i bivše urednice Graphisa Laetitije Wolff, koja je s Mirkom surađivala na nizu projekata, nekadašnjeg urednika Tine i novinara Starta Željka Žutelije te intervju s Perom Kvesićem i Inoslavom Beškerom koji su kao urednik Poleta i šef nakladno-informativnog odsjeka CDD-a svojim djelovanjem stvarali kontekst u kojem se odvija Ilićev izlazak na medijsku scenu krajem 1970’ godina.

Kroz pregled pojedinih faza Ilićevog rada monografija predstavlja i zanimljiv uvid u različite povijesne segmente još uvijek nedovoljno obrađenih područja domaće popularne vizualne kulture: stripa, ilustracije i grafičkog dizajna ali i domaćoj publici dijelom pokušava ukazati na situaciju dizajn scene u Americi i njezin ponešto drugačiji kontekst.

http://www.mdc.hr/gliptoteka/

- 15:09 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

04.05.2008., nedjelja

izložba- zgraf 10, međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija

7. i 8. svibnja, 10-19 sati
ZGRAF javno, predavanja, prezentacije i diskusije
Društvo Arhitekata, Trg bana Josipa Jelačića 3/1
Izložba 33 godine do ZGRAF-a 10
Izložba ostaje otvorena do 16. svibnja

7. svibanj, 13 sati
DVK 97 - 07, izložba studenata dizajna
i vizualnih komunikacija, Umas, Split
Zg studij dizajna 3/4, izložba studenta Studija dizajna, Arhitektonski fakultet, Zagreb
Galerija Ulupuh, Tkalčićeva 14
Izložbe ostaju otvorene do 12. svibnja

7. svibanj, 20 sati
Futureretro, izložba Slavimira Stojanovića
Galerija Nova, Teslina 7
Izložba ostaje otvorena do 21. svibnja

8. svibanj
manje dobra izložba ZGRAF-a, izložba plakata iz zbirke
Instituta za suvremenu umjetnost, Zagreb u organizaciji
studenata odsjeka za Povijest umjetnosti,
Filozofskog fakulteta, Zagreb
Galerija Izidor Kršnjavi, ŠPU, Trg Maršala Tita 11
Izložba ostaje otvorena do 13. svibnja

24. svibanj, 20 sati
Things i have learned in my life so far
Izložba Stefana Sagmeistera, dobitnika Grand Prixa ZGRAF 9
Gliptoteka Hazu, Medvedgradska 2
Izložba ostaje otvorena do 13. lipnja

www.zgraf.hr

- 00:42 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

03.05.2008., subota

Urban Festival

program

www.urbanfestival.hr

- 01:35 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

02.05.2008., petak

infocrtice #15

zg...
izložba Petra Grozaj, galerija Marisall
Slikarski čin Petre Grozaj u potpunosti je usmjeren prema gledatelju, takoreći egzibicionistički: otvoreno pokazujući slijepilo, njeni se likovi nude pogledu, ali istovremeno uskraćuju kao objekti; demonstrativno naslikani preko klišeiziranih ženskih lica koja i nisu drugo nego li notorni pornografski objekti koji bi zadovoljili upravo gledateljevu želju da vidi, likovi slijepo bulje ne prepoznajući ju, budući da ju kao simptomi ne zadovoljavaju, nego tek pobuđuju. Ono što gledatelj u takvoj situaciji može učiniti, tek je da i sam sebe ponudi kao simptom odnosno sam postane element slikarskog prikazivanja, što se upravo i zbiva: uvučeni u fikcionalni, halucinantni svijet slike preko galerijskog ambijenta u koji se širi slikarski čin, postajemo jedni u nizu likova slijepih za simptomatsku realnost vlastitog pojavljivanja u slici. (Ivana Mance)

izložba Šimun Šutej, Galerija Vladimir Filakovac

izložba Đuro Slak: 'Zaustavljeni pokret'- retrospektivna izložba, Fotoklub Zagreb

izložba Karolina Pernar: 'Crossroads', Galerija PM
'...Kada francuski filozof Gilles Deleuz u svojoj knjizi o Bergsonu bude analizirao ontologiju temporalnosti, posebnu će pozornost obratiti na koegzistenciju vremenskih ravni: 'Prošlost i sadašnjost ne označavaju dva uzastopna trajanja, već dva elementa koji koegzistiraju: prvi je sadašnjost, a ona ne prestaje prolaziti, a drugi je prošlost, koja ne prestaje biti, ali kroz koju sve sadašnjosti prolaze.' Svaka se sadašnjost, drugim riječima, sebi vraća kao prošlost, kao kontinuitet sjećanja koje postaje egzistencijalnom garancijom i vitalnošću prezenta.
U Karolininom slučaju, sjećanje-kao trajanje razlaze se u vizualne sekvence proizvedene snimkama emitiranih sa 6 nadzornih kamera što uživo (ali s vremenskim odmakom u rasponu od 4, 8, 12, 16 i 20 sata) 'nadgledaju' raskrižja oko Džamije. Panoptička situacija u kojoj gradski prostor biva izručen gledateljevom oku, kreira ambijent azila u kojemu se tragovi prošlosti ne brišu, već iznova vraćaju i kruže po ekranima. Vrijeme što se gomila i taloži, postaje svjedočanstvom trajanja/sjećanja aktualiziranom kao otisak nečeg što je naizgled iščezlo.
Međutim, zahvaljujući udvajanju kroz projekcije, to izgubljeno vrijeme pronalazi svoje uporište u prezentu koji upija, briše sve distance između 'tada' i 'sada' te biva usidreno u onome što mu je izmaklo, u tih nekoliko sati od kojih je udaljeno, ali koji bivaju oprisutnjeni kao odloženi trenutak. Raslojavanjem sadašnjosti Karolina ostvaruje čudan paradoks i pukotinu u vremenu. Umjesto ka budućnosti, ono kao da neodgodivo metastazira prema prošlosti.' Andrej Mirčev

izložba 1. hrvatski triennale keramike, Galerija 'Zvonimir'

hr...
izložba Bruno Garlandi & Edvard Kužina Matei, Grožnjan

izložba Željko Koprolčec: 'Galantni fotografski vjenčić', Galerija Lang u Samoboru

outThere...
izložba Reykjavík Arts Festival: ''Hrvatska suvremena umjetnost'', Island
Kustosica 'Hrvatske suvremene umjetnost' je Radmila-Iva Janković, a izložba predstavlja video instalacije, fotografiju i performans petero umjetnika: Antuna Maračića, Tonija Meštrovića, Siniše Labrovića, Tanje Dabo i Slavena Tolja. Izložba istražuje aktualne nacionalne teme i pokušaje rješavnja stereotipa o zemlji koja se sve više identificira kao turistička destinacija.
http://artfest.is/

izložba Vinko Šebrek, Japan

izložba 'Revolution, I Love You - 1968 in Art, Politics and Philosophy'

‘Revolution, I Love You’ slogan je iz svibnja '68. koji priziva obilje, duboku želju za promjenom i vjerovanje u mogućnost slobode koji osvjetljavaju dragocjeni trenutak univerzalnog revolta. Izložba istražuje 1968. kao interludij slobode i globalnog otpora, fokusirajući se na međuigru politike ulice, radikalne filozofije i eksplozije kreativnih odgovora tog vremena. Ona obuhvaća modalitete nemira diljem Europe nasuprot kontrastnim ekonomskim i političkim sustavima Istoka i Zapada.

Jedan od najvažnijih aspekata 1968. jest translokalnost, a može se poimati kao prvi globalni protestni pokret s pobunama, korespondencijama i akcijama solidarnosti diljem svijeta. Suprotstavljanje ratu u Vijetnamu mobiliziralo je tisuće ljudi s obje strane Atlantika, dok su se studentski nemiri širili kampusima zahtijevajući veće slobode i pošteniji društveni sustav. Stvaranje radničkih vijeća za vrijeme tvorničkih demonstracija bili su kratka vježba u izravnoj demokraciji, od Renault u Billencourtu do Fiata u Torinu i Škode u Pilsenu. Ukidanje cenzure u Čehoslovačkoj podiglo je nadu za socijalizam s ljudskim licem koji je postao izazov i istočnom bloku i zapadnom kapitalizmu.

Revolucionarna 1968. ujedno je i sinonim za radikalnu filozofsku promjenu. Teoretičari su bili duboko uključeni u pokretima otpora, bilo praktično, bilo kroz intelektualne odgovore. Filozofska grupa Praxis iz Zagreba, npr., dovela je vodeće neomarksističke intelektualce, od Marcusea do Fromma, do diskusije o novom smislu revolucije. U Francuskoj politički teoretičari morali su se brzo kretati kako bi uhvatili korak s revolucionarnim praksama na pariškim ulicama. Razmjena filozofije, protesta i umjetnosti karakteristična je za '68., kao što je fuzija teorije, djelovanja i umjetnosti snažna sil današnjice.

Izložba povezuje radove nastale odmah nakon 1968., novije umjetničke odgovore na ostavštinu te godine koja je promijenila svijet, te postojeće pristupe suvremenoj socijalnoj i političkoj borbi. Katalog razmatra međusobnu povezanost umjetnosti, politike i filozofije 1968. diljem podijeljene Europe, kroz intervjue, izjave i eseje poznatih teoretičara, povjesničara, kustosa, kulturnih djelatnika i umjetnika. Autori: Kostis Kornetis, Viktor Misiano, Jens Kastner, Katja Diefenbach, Krunoslav Stojaković, Lukasz Ronduda, Simon Ford, Rajko Grlić, Gaspár Miklós Tamás te Maja i Reuben Fowkes.

Sudjeluju: Mladen Stilinović (Hrvatska), Tamás St.Auby (Mađarska), Zofia Kulik (Poljska), Stefanos Tsivopoulos (Grčka), Oliver Ressler (Austrija), Fia-Stina Sandlund (Švedska), Miklós Erhardt (Mađarska), Heath Bunting (UK), Marko Lulić (Austrija), Tamás Kaszás (Mađarska), Jean-Baptiste Ganne (Francuska) i Nancy Davenport (SAD).

Kustosi izložbe su Maja i Reuben Fowkes.

http://translocal.org/revolutioniloveyou/

- 13:56 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>