Marketing
infocrtice #15
zg...
izložba Petra Grozaj, galerija Marisall
Slikarski čin Petre Grozaj u potpunosti je usmjeren prema gledatelju, takoreći egzibicionistički: otvoreno pokazujući slijepilo, njeni se likovi nude pogledu, ali istovremeno uskraćuju kao objekti; demonstrativno naslikani preko klišeiziranih ženskih lica koja i nisu drugo nego li notorni pornografski objekti koji bi zadovoljili upravo gledateljevu želju da vidi, likovi slijepo bulje ne prepoznajući ju, budući da ju kao simptomi ne zadovoljavaju, nego tek pobuđuju. Ono što gledatelj u takvoj situaciji može učiniti, tek je da i sam sebe ponudi kao simptom odnosno sam postane element slikarskog prikazivanja, što se upravo i zbiva: uvučeni u fikcionalni, halucinantni svijet slike preko galerijskog ambijenta u koji se širi slikarski čin, postajemo jedni u nizu likova slijepih za simptomatsku realnost vlastitog pojavljivanja u slici. (Ivana Mance)
izložba Šimun Šutej, Galerija Vladimir Filakovac
izložba Đuro Slak: 'Zaustavljeni pokret'- retrospektivna izložba, Fotoklub Zagreb
izložba Karolina Pernar: 'Crossroads', Galerija PM
'...Kada francuski filozof Gilles Deleuz u svojoj knjizi o Bergsonu bude analizirao ontologiju temporalnosti, posebnu će pozornost obratiti na koegzistenciju vremenskih ravni: 'Prošlost i sadašnjost ne označavaju dva uzastopna trajanja, već dva elementa koji koegzistiraju: prvi je sadašnjost, a ona ne prestaje prolaziti, a drugi je prošlost, koja ne prestaje biti, ali kroz koju sve sadašnjosti prolaze.' Svaka se sadašnjost, drugim riječima, sebi vraća kao prošlost, kao kontinuitet sjećanja koje postaje egzistencijalnom garancijom i vitalnošću prezenta.
U Karolininom slučaju, sjećanje-kao trajanje razlaze se u vizualne sekvence proizvedene snimkama emitiranih sa 6 nadzornih kamera što uživo (ali s vremenskim odmakom u rasponu od 4, 8, 12, 16 i 20 sata) 'nadgledaju' raskrižja oko Džamije. Panoptička situacija u kojoj gradski prostor biva izručen gledateljevom oku, kreira ambijent azila u kojemu se tragovi prošlosti ne brišu, već iznova vraćaju i kruže po ekranima. Vrijeme što se gomila i taloži, postaje svjedočanstvom trajanja/sjećanja aktualiziranom kao otisak nečeg što je naizgled iščezlo.
Međutim, zahvaljujući udvajanju kroz projekcije, to izgubljeno vrijeme pronalazi svoje uporište u prezentu koji upija, briše sve distance između 'tada' i 'sada' te biva usidreno u onome što mu je izmaklo, u tih nekoliko sati od kojih je udaljeno, ali koji bivaju oprisutnjeni kao odloženi trenutak. Raslojavanjem sadašnjosti Karolina ostvaruje čudan paradoks i pukotinu u vremenu. Umjesto ka budućnosti, ono kao da neodgodivo metastazira prema prošlosti.' Andrej Mirčev
izložba 1. hrvatski triennale keramike, Galerija 'Zvonimir'
hr...
izložba Bruno Garlandi & Edvard Kužina Matei, Grožnjan
izložba Željko Koprolčec: 'Galantni fotografski vjenčić', Galerija Lang u Samoboru
outThere...
izložba Reykjavík Arts Festival: ''Hrvatska suvremena umjetnost'', Island
Kustosica 'Hrvatske suvremene umjetnost' je Radmila-Iva Janković, a izložba predstavlja video instalacije, fotografiju i performans petero umjetnika: Antuna Maračića, Tonija Meštrovića, Siniše Labrovića, Tanje Dabo i Slavena Tolja. Izložba istražuje aktualne nacionalne teme i pokušaje rješavnja stereotipa o zemlji koja se sve više identificira kao turistička destinacija.
http://artfest.is/
izložba Vinko Šebrek, Japan
izložba 'Revolution, I Love You - 1968 in Art, Politics and Philosophy'
‘Revolution, I Love You’ slogan je iz svibnja '68. koji priziva obilje, duboku želju za promjenom i vjerovanje u mogućnost slobode koji osvjetljavaju dragocjeni trenutak univerzalnog revolta. Izložba istražuje 1968. kao interludij slobode i globalnog otpora, fokusirajući se na međuigru politike ulice, radikalne filozofije i eksplozije kreativnih odgovora tog vremena. Ona obuhvaća modalitete nemira diljem Europe nasuprot kontrastnim ekonomskim i političkim sustavima Istoka i Zapada.
Jedan od najvažnijih aspekata 1968. jest translokalnost, a može se poimati kao prvi globalni protestni pokret s pobunama, korespondencijama i akcijama solidarnosti diljem svijeta. Suprotstavljanje ratu u Vijetnamu mobiliziralo je tisuće ljudi s obje strane Atlantika, dok su se studentski nemiri širili kampusima zahtijevajući veće slobode i pošteniji društveni sustav. Stvaranje radničkih vijeća za vrijeme tvorničkih demonstracija bili su kratka vježba u izravnoj demokraciji, od Renault u Billencourtu do Fiata u Torinu i Škode u Pilsenu. Ukidanje cenzure u Čehoslovačkoj podiglo je nadu za socijalizam s ljudskim licem koji je postao izazov i istočnom bloku i zapadnom kapitalizmu.
Revolucionarna 1968. ujedno je i sinonim za radikalnu filozofsku promjenu. Teoretičari su bili duboko uključeni u pokretima otpora, bilo praktično, bilo kroz intelektualne odgovore. Filozofska grupa Praxis iz Zagreba, npr., dovela je vodeće neomarksističke intelektualce, od Marcusea do Fromma, do diskusije o novom smislu revolucije. U Francuskoj politički teoretičari morali su se brzo kretati kako bi uhvatili korak s revolucionarnim praksama na pariškim ulicama. Razmjena filozofije, protesta i umjetnosti karakteristična je za '68., kao što je fuzija teorije, djelovanja i umjetnosti snažna sil današnjice.
Izložba povezuje radove nastale odmah nakon 1968., novije umjetničke odgovore na ostavštinu te godine koja je promijenila svijet, te postojeće pristupe suvremenoj socijalnoj i političkoj borbi. Katalog razmatra međusobnu povezanost umjetnosti, politike i filozofije 1968. diljem podijeljene Europe, kroz intervjue, izjave i eseje poznatih teoretičara, povjesničara, kustosa, kulturnih djelatnika i umjetnika. Autori: Kostis Kornetis, Viktor Misiano, Jens Kastner, Katja Diefenbach, Krunoslav Stojaković, Lukasz Ronduda, Simon Ford, Rajko Grlić, Gaspár Miklós Tamás te Maja i Reuben Fowkes.
Sudjeluju: Mladen Stilinović (Hrvatska), Tamás St.Auby (Mađarska), Zofia Kulik (Poljska), Stefanos Tsivopoulos (Grčka), Oliver Ressler (Austrija), Fia-Stina Sandlund (Švedska), Miklós Erhardt (Mađarska), Heath Bunting (UK), Marko Lulić (Austrija), Tamás Kaszás (Mađarska), Jean-Baptiste Ganne (Francuska) i Nancy Davenport (SAD).
Kustosi izložbe su Maja i Reuben Fowkes.
http://translocal.org/revolutioniloveyou/
Post je objavljen 02.05.2008. u 13:56 sati.
