Marketing
staklenik: KULTURALNE DIVERZIJE- mogućnost slobode odgovora
„ We can't do anything to change the world
until capitalism crumbles. In the meantime we
should all go shopping to console ourselves.“
BANKSY
Upravo je takva stvarnost koju živimo. Naša je stvarnost situacija u kojoj je svaki čovjek potencijalni potrošač i tako je svaki trenutak života viđen kao potencijalno područje pogodno za prodaju. Djelujući kao fantastična nova droga, vladajuća kultura koristi medije kako bi potrošnju proglasila kao najvišim oblikom postojanja. Upravo se tu javljaju reklame kao uzbudljiv supstitut za vlastite nedostatke, eventualno ispunjenje snova i želja, stvarajući stereotipe. Zapravo, ne možemo niti zamisliti život bez reklama. Tako se prepuštamo vlastitim fantazmama prouzrokovanim reklamama, dok nadzor nad nama jača.
Ok, u jednom trenutku ( vrlo kratkom ) uspijevamo shvatiti da to možda nije toliko sjajno. Taj trenutak generira sliku stvari onakvih kakve zaista jesu, a ne onakve kakve bi trebale biti. Pokušavamo pokoriti nadzor jedinom legitimnom metodom koja je zapravo pomalo kriminalna- kulturalnom diverzijom (jammingom). Pokret kulturalne diverzije parodira reklame (slijedeći ideju karnevala), kao nečeg nedostižnog, autoritarnog, nastojeći drastično promijeniti njihove poruke. Jer upravo se takvi diverzanti koriste istim autoritetom kao i reklame, ucjepljujući sasvim novi smisao. Ratovanje se odvija na razini znakova, a taktika djeluje poprilično gerilski, ostavljajući iza sebe slobodu da se poruka iščita na drugi način. Uostalom, zašto bi pasivno pristajali na jednosmjeran tok informacija samo zato što su reklame uspjele kupiti dio našeg vidnog polja?
Manju gerilsku bitku su uspjeli izboriti studenti Grafičkog fakulteta u Zagrebu, koji s jedne strane služe kao medij kojim korporacije upravljaju našom vizualnom razgovorljivošću.
Uz vodstvo prof. Jesenke Pibernik i Jurice Dolića sa Katedre za likovnu kulturu i grafički dizajn Grafičkog fakulteta u Zagrebu, studenti su imali zadatak posuditi vizualnu iskaznicu same reklame i uputiti na novo čitanje; bilo da ucjepljuju nove poruke na poznate slike ili obrnuto; bilo da se poigravaju slovima poznatih logotipova; reklamiraju mršavost kao ideal ljepote doveden anoreksija-šika, u svakom slučaju su uveli nesuglasje u priopćajni kanal koji ide od pošiljatelja do primatelja.
Sada je odluka na nama hoćemo li se tješiti kupovinom ili ironijom.
Petra Tomljanović & Kristina Stakor
Ivan Nežić
IZLAŽU: BORIS RADULOVIĆ, 2.god.
DAVOR KRAJNOVIĆ, apsolvent
DENIS BEGOVIĆ, 2.god.
DUJE JURIĆ, 2.god.
IVAN DILBEROVIĆ, apsolvent
IVAN NEŽIĆ, 2.god.
JURICA DOLIĆ, asistent na katedri
NIVES ĐURKAN, 2.god.
NATAŠA TORBARINA, 2.god.
TANJA HRGOVIĆ, 2.god.
Post je objavljen 06.05.2008. u 12:45 sati.
