< | svibanj, 2008 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
opis bloga
službeni blog kluba studenta povijesti umjetnosti
kspuff@gmail.com
službeni sajt kspuff-a
PUME PIŠU...
5. Berlinski bijenale
by Jelena Pašić
ljudi & PROJEKTI!!
BLOG
DIZAJN
KULTURNI KRUŽOCI
SLUŽBENI SAJT KSPUFF-a
STAKLENIK
SUBOTNJE KAVE
linkovi...
akademija art
culturenet
e flux
ff
institut za povijest umjetnosti
InZg
kiber đezva
kulturpunkt
mdc
platforma kustos
salon revolucije
SCCA
sc
stipendije
u drugom filmu
udruženje arhitekata
volonterski centar
ZaMirZINE
galerije...
g-mk
galženica
nova
VN
škuc, ljubljana
pume i to.
izložba- Croatia First Minute, Verket, Avesta, Švedska
- 23:49 -
reci kaj misliš -
printaj za uspomenu -
#
... izložba u revitaliziranom industrijskom kompleksu nekadašnje čeličane u Avesti, svojevrsna je promocija Hrvatske kao turističke destinacije iz drugog rakursa. S odmakom od uvriježenih i prepoznatljivih načina prezentiranja lokacija, vizura i trenutaka, u recentnim radovima suvremenih mladih umjetnika mapirane su točke kulturnog, povijesnog i umjetničkog naslijeđa. Ideja o poželjnoj destinaciji odmora iščitava se kroz radove koji se referiraju na kulturnu povijest, naslijeđe te lokacije koje često putnici previde ili su pak izvan standardnih ruta.' Jasna Jakšić, Vesna Meštrić Izložba 'Croatia First Minute' predstavit će radove Antuna Božičevića, Ane Hušman, Alema Korkuta, Kristine Lenard & Michaela Johanssona, Tonija Meštrovića, Damira Očka, Ivane Pegan Baće, Lale Raščić, Marka Tadića, Zlatana Vehabovića i Silvija Vujičića. Otkako je u ožujku 2006. uspostavljena suradnja između Muzeja suvremene umjetnosti i kustoskog tima Avesta Arta Lars-Ĺke Everbranda i Kennetha Lindera, ne jenjava interes švedske publike za suvremenu hrvatsku scenu. Ovo je već drugo predstavljanje suvremenih hrvatskih umjetnika mlađeg naraštaja nakon što su, na Avesta Art 2006., svoje radove predstavile Tina Gverović i Ines Matijević. Ove se godine održava sedma bijenalna izložba suvremene umjetnosti Avesta Art 2008 u obnovljenom kompleksu industrijske arhitekture iz druge polovice 19. stoljeća, u staroj ljevaonici željeza iz 1874. godine. Nekadašnji industrijski kompleks za preradu željezne rude prenamijenjen je u kulturnu instituciju s namjerom da se revitalizira i predstavi kulturno naslijeđe odnosno promovira suvremenu umjetnost kroz radove umjetnika mlađe generacije. Kustosice: Jasna Jakšić i Vesna Meštrić više info katalog u pdf-u |
puma p. se ispričava svima zbog ne pravovremenog ažuriranja ovog bloga, međutim, njezin stalni izvor informacija trpi izvjesne tehničke poteškoće. pomalo sam izgubljena. help needed! |
izložba- Tomislav Bunatak: 'Hodočasnici – vizija mističnih putovanja', umjetnički paviljon
- 23:46 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #
- 23:46 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #
izložba- Dalibor Martinis: ‘Vječna vatra gnjeva’
- 20:30 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #
- 20:30 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #
izložba- Paso Doble, MKC Split
- 23:25 -
reci kaj misliš -
printaj za uspomenu -
#
Izložba 'Paso Doble', koja predstavlja radove hrvatskih i međunarodnih umjetnika, otvara se u petak, 16. svibnja, u Multimedijalnom kulturnom centru Split, u 20 sati. Kustos izložbe, koja traje do 13. lipnja, je Branko Franceschi u suradnji s Anom Janevski. Polazište koncepta izložbe zasnovano je na dualističkoj interpretaciji stvarnosti kao principu neophodnom za njen nastanak, razvoj i opstanak. Dva predstavlja i sukob i zajedništvo koji se mogu razviti kako iz ljubavi, tako i iz mržnje, suprotnost koja može biti razorna i nesuglasna, ali isto tako nadopunjujuća i plodonosna. U umjetničkom radu dvojnost se u stvaralačkom procesu manifestira u trenutnim ili dugotrajnim suradnjama bez obzira o kakvom je diskursu riječ, ili, ako razmatramo samo vizualni plan u slučaju kada kompozicija predstavlja realizaciju dva motiva. Ciljani dinamizam dvojnosti razvija se od strasti i potrebe za drugim do opsesivnih koegzistencija i kolaboracija, osobnih i političkih podvojenosti, opipljivog nedostajanja ili stapanja s drugim. Izložba je koncentrirana na umjetnička djela koja predstavljaju ekstazu emocija, strasti i vitalnog naboja. Djela čiji autori u procesu pronalaženja rješenja, kompozicije i/ili naracije, na bilo kojoj razini stvaranja uključuju dvojnost kao bazu funkcionalne cjeline te na taj način odražavaju veliki obrazac stvarnosti. Selekcija je zahvatila duboko u umjetničke opuse ili prethodno nerealizirane koncepte nastojeći izložbu što više odvojiti od pragmatične prakse stvaranja umjetnosti za potrebe sudjelovanja na izložbi. Umjetnici: Vinko Barić, Valentin Bilić Prcić, Mara Bratoš, Lynne Chan & Patty Chang, Marijan Crtalić, Vlasta Delimar, Zlatan Dumanić, Rino Efendić & Milan Brkić, Sonja Gašperov, Gilbert & George, Petar Grimani, Vlatka Horvat, Juraj Karakaš, Željko Kipke, Toine Klaassen, Zlatko Kopljar, Siniša Labrović & Rino Efendić, Kristina Lenard, Marko Marković, Toni Meštrović, Anna Molska, Vanja Pagar, Mateo Perasović, Vedran Perkov, Renata Poljak, Viktor Popović, Paolo Ravalico Scerri, Jadranko Runjić, Sandra Sterle & Dan Oki, Nebojša Šeric Šoba, Sanja Švrljuga, Teatar Mozaik, Ulay & Marina Abramović, Gorki Žuvela. više info http://www.hulu-split.hr/ |
izložba- Antonio Gotovac Lauer, 'Krajiška 29', Galerija Waldinger, Osijek
- 23:28 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #
- 23:28 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #
izložba- BUK, gmk
- 23:36 -
reci kaj misliš -
printaj za uspomenu -
#
Izložba obuhvaća nove radove umjetnica i umjetnika koji su nastali tijekom njihova boravka na koloniji i kojima je svima zajednički kontekst mjesta nastanka. Bit će predstavljeni radovi Tomislava Brajnovića, Vladimira Freliha, Ivana Ladislava Galete, Zlatka Kopljara, Jelene Kovačević, Ines Krasić, Andreje Kulunčić, Ines Matijević, Kate Mijatović, Zorana Pavelića i Svena Stilinovića. 'Najbrojniji dio radova nastalih u Baranji ove godine govori o mjestu svog nastanka, potaknut ili izravno vezan uz političku povijest konkretnog teritorija i ulogu arhitekture u njezinim iščitavanjima. Dvorac u Tikvešu, u Kopačkom ritu, takozvani Titov dvorac, povijesni je simbol i fizička ruina, kontekstualiziran iz različitih aspekata radovima više umjetnika. više info http://www.g-mk.hr/ |
izložba- Genius loci - od avangarde do estetike / od revolucije do poetike, SC
- 20:00 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #
- 20:00 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #
Japanski dani Orisa
- 15:04 -
reci kaj misliš -
printaj za uspomenu -
#
Japanski dani Orisa organiziraju se u Zagrebu 10. svibnja, te Dubrovniku 11. svibnja. S predavanjima sudjeluju Tetsuo Furuichi od 15 sati, Atelier Bow Wowod 16 sati, Kengo Kuma od 17 te Fumihiko Maki od 18 sati. |
infocrtice #16
- 01:41 -
reci kaj misliš -
printaj za uspomenu -
#
zg... izložba Emisija emocija, Galerija Prozori 'Emisija emocija' je neformalna umjetnička strip družina koje čine Dunja Janković (Mali Lošinj, New York), Irena Jukić – Pranjić (Bjelovar), Matija Pisačić (Sesvete) i Damir Steinfl (Opatija), usmjerena isključivo prema originalnom autorskom stripu. Združuje se 2005. godine, vezano uz strip – prilog 'Emisija emocija' u 'Valu', riječkom listu za kulturu mladih, na Steinflov poziv srodnom autoru i autoricama stripa. www.emisijaemocija.com izložba Zdravka Ivandija: 'red(i)made' izložba Fotografije Jamesa Clancyja, Galerija Badrov izložba Nove mreže novih medija, Galženica 'Izložba je, između ostalog, prvi pokušaj retrospektivnog prikaza događaja na području kulture i umjetnosti novih medija u Hrvatskoj. Proizašla je iz istraživanja posvećenog novim medijima u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti, koje je tijekom prve polovice prošle godine, na poticaj Ljiljane Kolešnik s Instituta za povijest umjetnosti, poduzeo Klaudio Štefančić. Izložba predstavlja umjetnost novih medija u Hrvatskoj, prije svega, kao praksu društvenog i umjetničkog umrežavanja na pozadini primjene novih komunikacijskih tehnologija u okviru starih institucija civilnog društva, javnih i masovnih medija, umjetnosti i visokog školstva. Umjesto prezentacije radova umjetnika, koji su na ovaj ili onaj način došli u kontakt s novim medijima, po principu the best of, odlučili smo se za reprezentaciju novomedijske umjetnosti kroz koncepte kronologije i društvene prakse. Tri kronološke linije – politička, informatička i umjetnička – počinju 1990. i završavaju 2005. Na pozadini prikazanih događaja moguće je, nadamo se, naznačiti specifičnost umjetnosti novih medija u Hrvatskoj, kako u odnosu na zbivanja na međunarodnoj sceni novih medija, tako i u odnosu na suvremenu umjetnost. Preklapajući se, ove tri kronologije formiraju neku vrstu privremenih društvenih struktura: kulturnih i umjetničkih mreža u kojima se umjetnost novih medija radi, producira, prikazuje i interpretira. Prikazane su tri mreže uz pomoć četiri čvorišta: - BBS (Bulletin Board System) građanske inicijative 'Antiratna kampanja' i 'Zamir Transnational Ne' su dio prve mreže. Njihove aktivnosti su na izložbi predstavljene arhivom Zamirove diskusijske liste. - Magazin Arkzin i Multimedijalni institut iz Zagreba (1), također, su dio prve mreže, ali su na izložbi predstavljeni odvojeno: s jedne strane, samim izdanjima magazina, koje je moguće kopirati, a s druge, net-art radom Marcella Marsa 'NRD Kit' (2). - 'Media Scape' (3), umjetnički festival, koji se od 1993. do 1999. održavao u Zagrebu, predstavlja drugu mrežu, koja je na izložbi predstavljena telefaks akcijom Darka Fritza '410 Gone', iz serije 'Internet Error Messages' (4). - Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija(5) na Umjetničkoj akademiji u Splitu, zajedno sa splitskim Međunarodnim festivalom novog filma(6), označava treću mrežu novih medija, koja je predstavljena zajedničkim radom Dana Okija i Sandre Sterle Interstory.org(7). Na izgled izložbe utjecali su, također, skromni budžet i prostor galerije. Oba su faktora prezentaciju umjetničkih radova svela na minimum. Međutim, ograničenje u izlaganju umjetničkih objekata na jednoj strani, omogućilo nam je intertekstualne veze na drugoj strani, među kojima je referenca na Arkzinove timeline-e samo najuočljivija. www.galerijagalzenica.info izložba 'Aktualno' – izložba članova ULUPUH-a, Mimara izložba Ivan Tudek u Mobiloj Galeriji izložba Marijan Molnar: 'Čitajući Marxa', SC Ako je Marx u 11. tezi o Feuerbachu za filozofe rekao da su uvijek različito tumačili svijet, a stvar je u tome da se on promijeni, što je s umjetnicima? Umjetnost mijenja naš perspektivni potencijal; ona 1. 'dolazi k tebi', ona je 'poruka' i može biti okidač društvenih mikro i makro transformacija; ili je 2. slika društva? Ako kapitalizam poistovjećuje čovjeka s radom kojega vrši, je li to i čitač, onaj koji linearan sustav simbola zamjenjuje drugim, akustičkim ili oralnim? Riječi koje denotiraju objekt su apstrakcije, simboli koji proizlaze iz društvenog dogovora (ugovora), izgovorena riječ je zvučna ljuska referenta (označenog, objekta), i stoga kada percipiramo objekt odnosimo se prema društvu, tj. nužno u taj proces uključujemo ostale, denotirane istim simbolom, s obzirom na prethodno iskustvo i znanje o njegovom značenju: generaliziramo. Područje društvene imaginacije prostor je iluzija bez vlasnika (prema R. Pfalleru), kao univerzalnog principa užitka u kulturi. Danas ne možete jednostavno prihvatiti neku vrst postojećih ideologija ili vjera, već je potrebno stvoriti vlastitu, neponovljivu individualnost kroz aproprijaciju elemenata postojećih, živih ili umrlih, ideologija. Društvo čine elite i mase (Parete): živimo vrijeme slabljenja elite, koju zamjenjuje čovjek mase, nekom vrstom pseudoimitacije stila života elite dobivajući novu ulogu u politici i životu društva. U društvenoj proizvodnji svoga života ljudi stupaju u određene, nužne odnose, nezavisne od njihove volje. Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, već obratno, njihovo društveno biće ih određuje: 'nemoguće je ne postati onakvim kakvim te drugi smatraju' (G.J. Cezar). Marx je bio protiv podjele rada (preporuča ujutro pecati ribu, popodne orati u polju a nakon večere raspredati o filozofiji; analogno tome danas se u umjetnosti zastupa interdisciplinarnost i multimedijalnost). Rad bi trebao biti slobodan izraz života, uživanje u životu; je li takav rad umjetnika (podrazumijevajući kontemplaciju i refleksiju kao dio radnog procesa)? Specifična narav individualnosti čovjeka (umjetnika) treba se izraziti kroz njegov rad (čitanje, u ovom slučaju). Takav rad bio bi pravi izraz njegova unutrašnjeg trebanja. Cilj je ništa, kretanje (čitanje kao postvarenje, reifikacija apstraktnih koncepata) je sve. Da parafraziramo imperativne rečenice – agitacije Vlade Marteka, slušajte M.M. kako čita Marxa.' Silva Kalčić hr... izložba 'Ivan Meštrović / crtež', Slavonski Brod izložba Izložba & performans Zorana Pavelića u Dubrovniku 'Deset godina nakon 'Kazne' (performans izveden 10. lionja 1998. u galeriji Otok tada smještenoj u ulici Pobijanoj br. 8) Zoran Pavelić ponovno u Dubrovniku izvodi svoj najnoviji performans 'Jutarnja akcija'. Pile-Stradun-ARL je relacija na kojoj će se odvijati ta akcija. U ranim jutarnjim satima u vremenu kada na Stradunu nema ljudi, kad Grad spava, autor performansa će se jednostavno zvučno prošetati (koristeći se dječjom igračkom tzv. klepetušom) ovom određenom putanjom sve do Lazareta i istim se putem vratiti natrag. Cijela akcija bit će dokumentirana i predstavljena u formi videa (video dokumentacije) na otvorenju izložbe u galeriji Otok. Paralelno s video dokumentacijom performansa bit će prezentiran drugi video rad 'Glas umjetnika' iz 2003. – u tome vido radu autor također proizvodi (stepajući u krug) specifičan zvuk potenciran jekom. Susret zvukova tih dvaju video radova najvažniji je dio instalacije. Sljedeći dio instalacije uključuje u postav primjerke novina Glas Dalmacije: na zid se postavljaju primjerci Glasa Dalmacije br. 21, br. 22, br. 23 i br. 24 (eksperimentalna izdanja). Na naslovnici sviju izloženih novina, na sam naziv novina, apliciraju se riječi Glas Umjetnika (jednakog vizualnog identiteta). Ideja rada s novinama nastala je 2006. u Osijeku kad je Zoran Pavelić na dan otvorenja 20. slavonskog biennala (Serijalnost – Umjetnost kao život) pa sve do njezinog zatvaranja svakoga dana kupovao novine Glas Slavonije na čiju bi naslovnicu aplicirao tekst 'Glas Umjetnika'. To je bila tzv. nevidljiva akcija koja nije imala namjeru biti negdje predstavljena. Najvažnije je bilo da se taj čin dogodi i da ga se dokumentira. Ideja dobiva svoj nastavak u Dubrovniku. Nakon dogovora za izložbu u Galeriji Otok, Zoran Pavelić potražio je novine Glas Dalmacije. Tek nešto kasnije je shvatio da one ne izlaze svaki dan (što mu je bilo vrlo bitno u slučaju s Glasom Slavonije), nego su tjednik koji izlazi utorkom i još k tome eksperimentalno izdanje. Dan otvorenja izložbe poklopio se s danom izlaska eksperimentalnog tjednika Glas Dalmacije, pa time i ova izložba dobija eksperimentalni prizvuk. Sve se poklopilo.' Zoran Pavelić izložba Zbirka Biškupić u Splitu Prva izložba donosi izbor iz zbirke grafičkih listova velikih formata renomiranih autora nastalih u vremenskom rasponu od sedamdesetih godina do danas, i mali dio nezaobilaznog fundusa zbirke - grafičkih mapa. Zbirka Biškupić nastaje krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina kada grafika i grafičke tehnike doživljaju u Hrvatskoj polet, te obuhvaća najznačajnije i umjesnije grafičare na ovim prostorima. izložba Elvis Berton: 'Metalna šuma', Poreč outThere... Nika Radić na međunarodnoj izložbi 'FRŕGIL', koja se organizira u sklopu LOOP’08 festivala u Barceloni FRŕGIL je dio inicijative Video Europe koja nastoji predstaviti mlade umjetnike koji rade u mediju filma videa. Izložba istražuje složenu temu fragilnosti s asocijacijama o ranjivosti, izloženosti i prolaznosti. Bilo da se referiraju na pitanja okoliša, međuljudske odnose, memoriju ili jednostavno na materijalni svijet, ti raznoliki radovi pokazuju problematiku kojom se bave mladi video umjetnici iz cijele Europe. Većina umjetnika pripada generaciji koja će uskoro završiti svoje umjetničko školovanje, a mnogi rade izvan sustava komercijalnih galerija. Kustosi su Maite Lorés i Keith Patrick. Nika Radić sudjeluje da svojim radom 'Kind of like'. izložba Damira Očko u Madridu U sklopu internacionalnog festivala Les Rencontres Internationales, Damir Očko predstavlja se videom 'the boy wth a magic horn'. 'Veliki san se spremao izgraditi, ali nešto se desilo dok smo se budili'. Tijekom tranzicijskog perioda Hrvatska se odrekla jednog od najvećih projekta koji se trebao izgraditi na sjevernoj hemisferi: sveučilišne bolnice na gotovo 250 000 četvornih metara. Bolnica je dizajnirana kasnih 70-ih, te je 80-ih djelomično izgrađena, no ostala je nedovršena. Bolnica tvori arhitektonsku pozadinu za 'Dječaka s magičnim rogom': zapuštene dvorane, goli betonski zidovi, labirinti neoznačenih soba i priroda koja prodire u čitavu zgradu. Video, temeljen na Wagnerovom scenariju, pokazuje halucinogenu igru koju igraju likovi kostimirani u organsku varijantu nepostojeće arhitekture kako bi opisali svoju novu socijalnu i emotivnu poziciju, prostor koji postoji negdje između nade i zaborava, između onog što je bilo, što je trebalo biti i onog što je.' Damir Očko www.damirocko.com izložba Izložba slika Ante Sardelića u Washingtonu vijesti sa strane... Arhitekti Penezić i Rogina na središnjoj izložbi Venecijanskog biennala |
predavanje- Elena Sorokina: 'O dilemi trgovine', Galerija Nova u 20h
- 11:33 -
reci kaj misliš -
printaj za uspomenu -
#
Nekoliko novijih projekata umjetnika koji zive i rade u Centralnoj Aziji sustavno se bavi modelima, strategijama i ucincima 'slobodne trgovine' u regiji. U odnosu spram transformacija u novijoj povijesti regije pojam trgovine upucuje na promjene drustvene i kulturne geografije novo uspostavljenih kaitalistickih nacija. Njihovi radovi dekonstruiraju popularne mitove o trgovini i putovanju, kao sto su Put svile ili Trans-sibirska zeljeznica, usporedujuci njihovu slozenu simboliku sa suvremenom realnoscu. Umjetnici se takoder bave trenutnom 'normalizacijom' u regiji koja zbog drustveno-ekonomskih promjena u novije vrijeme sve vise postaje ovisna o trgovini nepreradenim sirovinama. Evolucija trzista uvijek priziva dilemu trgovine. Prvotno je rijec o dilemi izmedu akumulacije primarnog kapitala i raspodjele. Kao posrednici izmedu moralne i trzisne ekonomije trgovina se suocava s dilemom pravedne raspodjele akumuliranog kapitala. Istrazujuci sukobe i kontradikcije uvjetovane novim drustveno-ekonomskim uvjetima u svojim zemljama, umjetnici proucavaju na koji nacin dilema trgovine djeluje u razlicitim drustvenim situacijama danas. Ili, u metaforickom smislu, umjetnici komentiraju trgovinu kao istinski masovni fenomen post-sovjetskog razdoblja, i kao trenutnu situaciju nepravedne raspodjele dobara. Elena Sorokina je nezavisna kustosica i kriticarka koja trenutno zivi i radi u Parizu. Zavrsivsi program kustoskih studija na Whitney Museum of American Art radila je u New Yorku, a u novije vrijeme bila je kustosica izlozbi 'Petroliana' na Moskovskom bijenalu 2007, 'Zakoni relativnosti' u Fondazione Sandretto Re Rebaudengo u Torinu, i 'Putevi u Centralnu Aziju: O dilemi trgovine i perspektivama putnika' u Yerba Buena Center for the Arts, San Francisco. Objavljivila je u casopisima Artforum, Moscow Art Magazine, Performance Art Journal i drugima. u sklopu predavanja bit ce pokazani video radovi: Erbossyn Meldibekov, Pastan, 2003. Abilsait Atabekov, Neonski raj, 2004. Alexander Ugay, Optimizam, 2005 Alexander Ugay, Utvrda, 2005 Gulnara Kasmalieva/Muratbek Djumaliev, Novi put svile (demo verzija), 2007 Gulnara Kasmalieva/Muratbek Djumaliev, Trans-sibirska Amazona, 2004 (demo verzija) predavanje je omogucio Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba sva dogadanja u Galeriji Nova suorganiziraju AGM i WHW |
Subotnja kava 10.5.2008.
- 00:05 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #
- 00:05 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #
staklenik: KULTURALNE DIVERZIJE- mogućnost slobode odgovora
- 12:45 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #
- 12:45 - reci kaj misliš - printaj za uspomenu - #
izložba- Mirko Ilić: 'Retrospektiva', Gliptoteka
- 15:09 -
reci kaj misliš -
printaj za uspomenu -
#
Dugo očekivana retrospektivna izložba 'Mirko Ilić – strip / ilustracija / dizajn / multimedija 1975-2008' održava se u zagrebačkoj Gliptoteci HAZU, od 5 do 25. svibnja. Radi se o prvoj velikoj domaćoj retrospektivi rada Mirka Ilića, jednog od najpoznatijih grafičkih dizajnera i ilustratora porijeklom iz zemalja bivše Jugoslavije, a čiji su počeci karijere vezani uz djelovanje na zagrebačkoj sceni. Izložba obuhvaća sve segmente njegove izuzetno bogate karijere, od stripova i ilustracija, preko plakata i omotnica ploča do oblikovanja knjiga, vizualnih identiteta i filmskih špica. Autor izložbe je dizajner i teoretičar dizajna Dejan Kršić. Uz izložbu biti će upriličena i promocija monografije Mirka Ilića, autora Dejana Kršića, u izdanju AGM-a i Profil Internationala. Sam Ilić autor je nekoliko knjiga o grafičkom dizajnu, a ovo je prva velika monografija njegovih radova: na 360 stranica A4 formata nalazi se 1450 slika, a uz veliku količinu autorskog teksta priređivača te niz citata, u knjizi su i tekstovi književnica Slavenke Drakulić, Rujane Jeger, teoretičara i kritičara dizajna Stevena Hellera, autorice tekstova o dizajnu i bivše urednice Graphisa Laetitije Wolff, koja je s Mirkom surađivala na nizu projekata, nekadašnjeg urednika Tine i novinara Starta Željka Žutelije te intervju s Perom Kvesićem i Inoslavom Beškerom koji su kao urednik Poleta i šef nakladno-informativnog odsjeka CDD-a svojim djelovanjem stvarali kontekst u kojem se odvija Ilićev izlazak na medijsku scenu krajem 1970’ godina. Kroz pregled pojedinih faza Ilićevog rada monografija predstavlja i zanimljiv uvid u različite povijesne segmente još uvijek nedovoljno obrađenih područja domaće popularne vizualne kulture: stripa, ilustracije i grafičkog dizajna ali i domaćoj publici dijelom pokušava ukazati na situaciju dizajn scene u Americi i njezin ponešto drugačiji kontekst. http://www.mdc.hr/gliptoteka/ |
izložba- zgraf 10, međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija
- 00:42 -
reci kaj misliš -
printaj za uspomenu -
#
7. i 8. svibnja, 10-19 sati ZGRAF javno, predavanja, prezentacije i diskusije Društvo Arhitekata, Trg bana Josipa Jelačića 3/1 Izložba 33 godine do ZGRAF-a 10 Izložba ostaje otvorena do 16. svibnja 7. svibanj, 13 sati DVK 97 - 07, izložba studenata dizajna i vizualnih komunikacija, Umas, Split Zg studij dizajna 3/4, izložba studenta Studija dizajna, Arhitektonski fakultet, Zagreb Galerija Ulupuh, Tkalčićeva 14 Izložbe ostaju otvorene do 12. svibnja 7. svibanj, 20 sati Futureretro, izložba Slavimira Stojanovića Galerija Nova, Teslina 7 Izložba ostaje otvorena do 21. svibnja 8. svibanj manje dobra izložba ZGRAF-a, izložba plakata iz zbirke Instituta za suvremenu umjetnost, Zagreb u organizaciji studenata odsjeka za Povijest umjetnosti, Filozofskog fakulteta, Zagreb Galerija Izidor Kršnjavi, ŠPU, Trg Maršala Tita 11 Izložba ostaje otvorena do 13. svibnja 24. svibanj, 20 sati Things i have learned in my life so far Izložba Stefana Sagmeistera, dobitnika Grand Prixa ZGRAF 9 Gliptoteka Hazu, Medvedgradska 2 Izložba ostaje otvorena do 13. lipnja www.zgraf.hr |
infocrtice #15
- 13:56 -
reci kaj misliš -
printaj za uspomenu -
#
zg... izložba Petra Grozaj, galerija Marisall Slikarski čin Petre Grozaj u potpunosti je usmjeren prema gledatelju, takoreći egzibicionistički: otvoreno pokazujući slijepilo, njeni se likovi nude pogledu, ali istovremeno uskraćuju kao objekti; demonstrativno naslikani preko klišeiziranih ženskih lica koja i nisu drugo nego li notorni pornografski objekti koji bi zadovoljili upravo gledateljevu želju da vidi, likovi slijepo bulje ne prepoznajući ju, budući da ju kao simptomi ne zadovoljavaju, nego tek pobuđuju. Ono što gledatelj u takvoj situaciji može učiniti, tek je da i sam sebe ponudi kao simptom odnosno sam postane element slikarskog prikazivanja, što se upravo i zbiva: uvučeni u fikcionalni, halucinantni svijet slike preko galerijskog ambijenta u koji se širi slikarski čin, postajemo jedni u nizu likova slijepih za simptomatsku realnost vlastitog pojavljivanja u slici. (Ivana Mance) izložba Šimun Šutej, Galerija Vladimir Filakovac izložba Đuro Slak: 'Zaustavljeni pokret'- retrospektivna izložba, Fotoklub Zagreb izložba Karolina Pernar: 'Crossroads', Galerija PM '...Kada francuski filozof Gilles Deleuz u svojoj knjizi o Bergsonu bude analizirao ontologiju temporalnosti, posebnu će pozornost obratiti na koegzistenciju vremenskih ravni: 'Prošlost i sadašnjost ne označavaju dva uzastopna trajanja, već dva elementa koji koegzistiraju: prvi je sadašnjost, a ona ne prestaje prolaziti, a drugi je prošlost, koja ne prestaje biti, ali kroz koju sve sadašnjosti prolaze.' Svaka se sadašnjost, drugim riječima, sebi vraća kao prošlost, kao kontinuitet sjećanja koje postaje egzistencijalnom garancijom i vitalnošću prezenta. U Karolininom slučaju, sjećanje-kao trajanje razlaze se u vizualne sekvence proizvedene snimkama emitiranih sa 6 nadzornih kamera što uživo (ali s vremenskim odmakom u rasponu od 4, 8, 12, 16 i 20 sata) 'nadgledaju' raskrižja oko Džamije. Panoptička situacija u kojoj gradski prostor biva izručen gledateljevom oku, kreira ambijent azila u kojemu se tragovi prošlosti ne brišu, već iznova vraćaju i kruže po ekranima. Vrijeme što se gomila i taloži, postaje svjedočanstvom trajanja/sjećanja aktualiziranom kao otisak nečeg što je naizgled iščezlo. Međutim, zahvaljujući udvajanju kroz projekcije, to izgubljeno vrijeme pronalazi svoje uporište u prezentu koji upija, briše sve distance između 'tada' i 'sada' te biva usidreno u onome što mu je izmaklo, u tih nekoliko sati od kojih je udaljeno, ali koji bivaju oprisutnjeni kao odloženi trenutak. Raslojavanjem sadašnjosti Karolina ostvaruje čudan paradoks i pukotinu u vremenu. Umjesto ka budućnosti, ono kao da neodgodivo metastazira prema prošlosti.' Andrej Mirčev izložba 1. hrvatski triennale keramike, Galerija 'Zvonimir' hr... izložba Bruno Garlandi & Edvard Kužina Matei, Grožnjan izložba Željko Koprolčec: 'Galantni fotografski vjenčić', Galerija Lang u Samoboru outThere... izložba Reykjavík Arts Festival: ''Hrvatska suvremena umjetnost'', Island Kustosica 'Hrvatske suvremene umjetnost' je Radmila-Iva Janković, a izložba predstavlja video instalacije, fotografiju i performans petero umjetnika: Antuna Maračića, Tonija Meštrovića, Siniše Labrovića, Tanje Dabo i Slavena Tolja. Izložba istražuje aktualne nacionalne teme i pokušaje rješavnja stereotipa o zemlji koja se sve više identificira kao turistička destinacija. http://artfest.is/ izložba Vinko Šebrek, Japan izložba 'Revolution, I Love You - 1968 in Art, Politics and Philosophy' ‘Revolution, I Love You’ slogan je iz svibnja '68. koji priziva obilje, duboku želju za promjenom i vjerovanje u mogućnost slobode koji osvjetljavaju dragocjeni trenutak univerzalnog revolta. Izložba istražuje 1968. kao interludij slobode i globalnog otpora, fokusirajući se na međuigru politike ulice, radikalne filozofije i eksplozije kreativnih odgovora tog vremena. Ona obuhvaća modalitete nemira diljem Europe nasuprot kontrastnim ekonomskim i političkim sustavima Istoka i Zapada. Jedan od najvažnijih aspekata 1968. jest translokalnost, a može se poimati kao prvi globalni protestni pokret s pobunama, korespondencijama i akcijama solidarnosti diljem svijeta. Suprotstavljanje ratu u Vijetnamu mobiliziralo je tisuće ljudi s obje strane Atlantika, dok su se studentski nemiri širili kampusima zahtijevajući veće slobode i pošteniji društveni sustav. Stvaranje radničkih vijeća za vrijeme tvorničkih demonstracija bili su kratka vježba u izravnoj demokraciji, od Renault u Billencourtu do Fiata u Torinu i Škode u Pilsenu. Ukidanje cenzure u Čehoslovačkoj podiglo je nadu za socijalizam s ljudskim licem koji je postao izazov i istočnom bloku i zapadnom kapitalizmu. Revolucionarna 1968. ujedno je i sinonim za radikalnu filozofsku promjenu. Teoretičari su bili duboko uključeni u pokretima otpora, bilo praktično, bilo kroz intelektualne odgovore. Filozofska grupa Praxis iz Zagreba, npr., dovela je vodeće neomarksističke intelektualce, od Marcusea do Fromma, do diskusije o novom smislu revolucije. U Francuskoj politički teoretičari morali su se brzo kretati kako bi uhvatili korak s revolucionarnim praksama na pariškim ulicama. Razmjena filozofije, protesta i umjetnosti karakteristična je za '68., kao što je fuzija teorije, djelovanja i umjetnosti snažna sil današnjice. Izložba povezuje radove nastale odmah nakon 1968., novije umjetničke odgovore na ostavštinu te godine koja je promijenila svijet, te postojeće pristupe suvremenoj socijalnoj i političkoj borbi. Katalog razmatra međusobnu povezanost umjetnosti, politike i filozofije 1968. diljem podijeljene Europe, kroz intervjue, izjave i eseje poznatih teoretičara, povjesničara, kustosa, kulturnih djelatnika i umjetnika. Autori: Kostis Kornetis, Viktor Misiano, Jens Kastner, Katja Diefenbach, Krunoslav Stojaković, Lukasz Ronduda, Simon Ford, Rajko Grlić, Gaspár Miklós Tamás te Maja i Reuben Fowkes. Sudjeluju: Mladen Stilinović (Hrvatska), Tamás St.Auby (Mađarska), Zofia Kulik (Poljska), Stefanos Tsivopoulos (Grčka), Oliver Ressler (Austrija), Fia-Stina Sandlund (Švedska), Miklós Erhardt (Mađarska), Heath Bunting (UK), Marko Lulić (Austrija), Tamás Kaszás (Mađarska), Jean-Baptiste Ganne (Francuska) i Nancy Davenport (SAD). Kustosi izložbe su Maja i Reuben Fowkes. http://translocal.org/revolutioniloveyou/ |