| < | veljača, 2006 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | |||||
Listopad 2025 (1)
Rujan 2025 (1)
Siječanj 2025 (1)
Prosinac 2024 (1)
Listopad 2024 (1)
Rujan 2024 (2)
Siječanj 2024 (1)
Prosinac 2023 (1)
Listopad 2023 (1)
Rujan 2023 (2)
Svibanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (1)
Siječanj 2022 (1)
Studeni 2021 (1)
Rujan 2021 (1)
Kolovoz 2021 (1)
Lipanj 2021 (2)
Svibanj 2021 (3)
Travanj 2021 (2)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (13)
Siječanj 2021 (16)
Prosinac 2020 (1)
Studeni 2020 (1)
Listopad 2020 (1)
Rujan 2020 (1)
Kolovoz 2020 (1)
Srpanj 2020 (8)
Lipanj 2020 (4)
Travanj 2020 (1)
Ožujak 2020 (1)
Veljača 2020 (1)
Siječanj 2020 (3)
Lipanj 2019 (1)
Ožujak 2019 (1)
Siječanj 2019 (1)
Listopad 2018 (1)
Ožujak 2018 (1)
Travanj 2017 (1)
Veljača 2017 (1)
Siječanj 2017 (2)
Travanj 2016 (1)
Siječanj 2016 (1)
Srpanj 2015 (2)
Veljača 2015 (1)
Siječanj 2015 (1)
Rujan 2014 (1)
Srpanj 2014 (1)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
O autoru bloga:
Mladen Smud
Mjesto stanovanja Velika Gorica
Starost 70 godina
Otac četvero djece i djed pet unučica i dva unučića
Hobby - Go, drevna kineska igra
Duhom mlad, kao da se još ni rodio nije i često se pita: 'Jesam li uopće?'
Životna filozofija - jedinstvo svijeta po Gospodu
Životna snaga - ljubav (tako on to misli)
Godine su da se broje, a život nama je darovan
Ovaj blog otvorio je za dušu. Život mu je darovan i on ga s ljubavlju daruje djelima Gospodnjima po Gospodu.
Religiozan nije, ali vjeruje iskreno do viđenja uz hvalu za postojanje
U životu on ništa ne posjeduje, mada se ponešto i piše svijetom na njega
Zahvalan za život i darove po Njemu.
Na putu iz vječnosti u vječnost
Sve vas voli i one koji razumijete, a i one koji ne.
e-mail: mladen.smud@gmail.com
Čuka
Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
javascript:%20void(0);
annaboni
Auroraisa
Bugenvilija-foto
Bugenvilija-text
danila1
deni(daniel
Dordora2
duliba
EuM
fra_gavun
Go-misaona igra
gogoo u prirodi
gustirna
hajjnezir
ima jedan svijet
kapi sreće
maslačkove zbirke
(Norra
OTISAK srca
preživjeti
promatram, razmišljam
rijeke žive vode, potecite, neka Duh se razlije...
sewen
Smotani
sven adam ewin - superfaca
... šok ...
Trill
Vatrene vijesti
Voljela sam umjetnika
Zagora
alba-istriana
anaris
kicker
mamablogerica
modrinaneba
novipocetak50
nutrina
proziran svijet
soba za utjehu
sv
tayana
tvrtkodolić
zlatnazitnapolja
Zanimljivo
Na rubu znanosti
Posjetili ovaj blog od 06. 01. 2020.
pri_Mladenu
Kratko sa puta
- 21:12 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
|
Stigao sam u Munchen i najvaznije mi je vidjeti ima li gdje internet caffe. Naravno prvo privjerim na kojem ce mi glaissu biti postavljen vlak za Amsterdam i kako cu presjedati u povratku jer mam malo vremena za presjedanje u povratku. Sve je ispalo OK. U ponedjeljak mi vlak iz Amsterdama dolazi na 15 trak, a za Zagreb polazi sa 14. Samo cu prijeci. Vidim pise svietlece na jednom od izza sa strelicom za internet caffe. Idem dalje i vrtim cijelo vrijeme glavom, ali nista. Izlazim iz kolodvora, kad preko ceste na kuci pise Internet caffe. Postao sam ko zombi. U ocima krugovi koji se sazimaju u tocku u sredini zjenice. Idem preko ceste uspjesno. Prilazim toj gradjevini, srce tuce sve jace. Ulazim, dolazim do sanka i pitam sto i kako po svom englesko-njemacko-hrvatskom. Mladic sve razumije i pokazuje na automat za tiket. Ja ko tele, pet nista neznam i vracam se i pitam, a on ono dolje pokazuje. Tamo dolje mijenjam 100 Eurica u sitnije papirnate. Tada idem natrag gore i opet na sank pitati sto cu s time. Mladic susretljiv. Valjda mu nisam prvi takav. Pokazuje da gurnem novac, a ja ne vidim nikakvi prostor za gurnuti. Dolazi do automata u gurne 5 Eurica u mjesto gdje sam ja vidio sve crno. Bila je to crna rupa. Ja i rupe. Dva pojma. Nigdar u zivotu z njima nisam znal. Sada dobivam neki tiket sa sifrom. dlazim do jednoj mjesta s monitorom. Ukucam sifru s tiketa i otvori se prozor za ime i pasword. Sve lijepo upisem a ono zuruck. Probam jos par puta, ali nista. Nema druge nego traziti pomoc. Onaj mladic na sanku je sada predaleko i zaustavljam slucajno prolazeceg covjeka. Proba i on, ali nista. Vidi to i mladic sto cuka kraj mene i nagne se i lupi neki znak bez veze i pod pasvord isto. Opet nece. Neda se on smesti i ucuka dva znaka i proradi. Vau, skvadro, evo me u svijetu mga ludila. Najbolji sam kada sam lud - vako na blogu. Blog je kao moj dom. I'm hapy now. Cukam novi post. Krenuo sam iz Zagreba ujutro u 9:47 cini mi se. Bio sam sam u kupeu. Nema nesto putnika. Idu oni avionma, pogotovo na ovako malo duze puteve. Ja sam stari romanticar. Cini mi se da je netko to vec primejtio. Pa valjda jesam. No nije to samo radi romantike, jer glavni je stos u lovi. Nemam ja toga u izobilju. Savski Marof, pa Slovenije. Vrlo brzo kontrole. Taman udje u kupe jedna mladja zenskica s obljezjima slovenske policije i pocne ispitivanje, kad zazvoni mi mobitel. E Tine gdje pogodo bas u kontrlu. Sada ja neznam koga da otkuglam; ovu zenskicu ili Tineta na mobitelu. Pita TIne: 'Jesi li vidio za onO?', a istovreno ona simpa policajka: 'Kaj pa mate tu vu temu ispod u tisto vrecko?'. 'Na kontroli sam v Dobovi.' 'V tIsti vrecki?'. 'Samo malo.' Ceka sada Tine, a policajka me gleda. I zna se, dilemu resava poduzetna mlada zenskica. 'Naj zove kasneje za 5 minut.' Zvlerkla me neka. Ja prav nebi znal kaj delati. Otkacim Tineta: 'Klici me za pet minut.' Vadim vrecicu i pokazujem cetiri komada gaca i cetiri para carapa. Zenskica gleda i vidi da je pocela prckati po intimi i nekak ko da joj je neugodno. Sledi prasannje: 'Kam grete?' Jaz na to: 'V Amsterdam.' Pitala je jos zakaj tam. Ja da idem na turnir. Ona pita na kakav. Ja njoj na go-turnir. Ona veli da je cula. Ja potvrdim da je to dreuna kitajska igra. I steta, jer morala je dalje. Sluzba je zove, i vlak mora dalje. Ah ti vozni redovi. Sada se samo pitam kada cu opet na tu granicu i dali cu potrefiti smjenu. Nebi imal skoro nista protiv da me skinula s vlaka. Turnira bu jos. Juri vlak kroz Sloveniju. Jederska elektrana je za cas za ledjima. Vidim da su Slovenci popdosta uredili tok Save. Nekoliko je brana s postojenjima generatora. Znaju oni ponasati se gospodarski. Mogli bi dosta toga i mi od njih nauciti. Prosla je i Ljubljana, pa smo brzo i do Jesenica. Nakon Jesenica opet kontrole. Ovaj puta to obavljaju muski na obje strane. Tu je samo uljudnost. Austrijanac me cak iznenadio. Ja onako:'Ha, osterraichische seite', a covjek veselo 'Ja.' Odjednom mlrak. Tunel kojem nikako kraj. To je ispod ovih alpskih brda. Austrija je. Dolazimo u Villach. Tu sam nekada prije oko 35 godina igral na turniru. Sjecanja mi idu na pokojnog Manfreda. Bio je od najjacih u Europi. Krace vlak iz Villacha, ali nazad. Zbunjem sam, ali se prisjecam da je tako bilo i prije 4 godine kada sam istim putem isao u Amsterdam. Tada na seminar za ucitelje goa. Isto se tako nesto dogadjalo, ali sam se to tek malo kasnije prisjetio. Idemo u brda. Jedan deda ili postariji tatek objasnjava malenom kako je to tu u brdima. Obadva po njemacki. Gledam maloga. Akm ima 2-3 godine, a kak dobro govori njemacki. Ja mu nisam u tome ni do koljena. Pejsaz prekrasan. PLanne visoke. Snijega ko u prici. Ledenih siga. Dolje u kotlini vijuga neka rijecica. Kaze deda malenome (Valjda je deda.), da je to mülle (milsim da je to mlin). Idemo dalje. Prolazimo Badgastein, pa Bischofshofen i ja se setim nase Janice. Neznam jeli bas na tim stazama vozi al sam je se setil. Vidim neki veliki dvorac i mislim si kak je to od nekog mga rodjaka. Pa konacno smo svi mi sestre i braca. Sjetio sam se pokojnog prijatelja kaj je rekel: 'Braco i sestre ne skrecite s ceste, jer to je put koji vodi k Isusu i slobodi.' Taj rodjak s dvorcom ni bas na cesti. Se treba fajn penjati do njega. Morti je z druge strane speglal brdo ili su mu to drugi napavili, dabi na cesti bil. Stigel je vlak i u Salzburg. Od Salzburga sam videl samo kolodvor, a imal sam prek dva sata vremena. Smrzaval sam se uz svoje isli cekajucvi vlak. Mi tak lepih stvari palo na glavu, al nis imal interneta. Sad je vec fajn zvetrilo. Dolazi vlak iz Budimpeste. Sjedam i koje li topline, vau. JUri se prema Munchenu i prema internetu. E sada moram zavrsiti da mi se ne ukoci internet,kad mi istene 3 Eurica. Jos malo i jurim pravac Amsterdam od Munchena. Vjutro oko 8 vuri sam tam. Bu jos nterneta, bu jos postanja. Vas pozdravlja i voli vas za blogom ludi Mladen |