srijeda, 10.01.2007.
Priča o zahodu
|
Možda je ovo trebala biti prva tema ovog mog drugog bloga,ali neka ostane ovako kako je.Prije nego što je zahod izmišljen ljudu su svoja crijeva praznili na raznoraznim mjestima,gdje nije bio neugodan samo bestijalan smrad,nego je postojala opasnost i od same zaraze.Naime priča o zahodu potječe još od davne 1600 u Engleskoj,idejom izvjenog Sif John Haringtona,nećaka Engleske kraljice koji je skicirao dva patenta koja su trebala biti postavljena na kraljičinom dvoru,a ideju je dobio po skicama samog Leonarda Da Vincia oca helikoptera čiji projekt kao ni projekt Sir Johna nije zaživio jer je bio kao i ovaj prvi samo izsmijan,pa se sumnja da li su klozeti opće i napravljeni.
Grci se smatraju među prvim antičkim narodom oko 500 godina prije krista koji su gradili odvode izahode,doduše ne u onom smislu kakvi su danas,pa čak i stari rimljani su već imali i septičke jame.Kao što sam već bio napisao u predhodnom postu,svijetina odnosno plebejci srali su grupno,a za to vrijeme među sobom sklapali su se i raznorazni dogovori.Pa se i dan danas u nekim mjestima uobićava reći kad se izvrši nužda,´obavi se dobar posao´ Fekalije,smrad i zaraza na ulicama: Nakon sumraka antičke visoke kulture u cijeloj Evropi nije se moglo naći mijesto,a ni odvod gdje bi čovijek pošteno olakšao crijeva,a kamoli papira da bi obrisao dupe.U srednjem vijeku u doba Renesanse nije bilo nikakve druge mogućnosti i mjesta,pa je svijetina srala po svuda kud je ko htio.Ulicama se širio bestijalan smrad ljudskih i životinjskih fekalija,a higijenska situacija bila je katastrofalna.Uvidjevši nastalu situaciju gradonačelnik Londona u 15-om stoljeću sagradio je prvi otvoreni wc za široke mase,tako da je na to mjestu odjednom moglo srati do 150 ljudi.Međutim nije predvidio nešto što će još više pogoršati situaciju.Kamo odložiti sva ta sranja?Pa se nagomilani kruti i tekući izmet tovario na kolica i odvozio,a kasnije lopatario i razbacivao po njivama,potocima i rijekama.Kolera je šetala ruku pod ruku s onim ko je na takvim mjestima pio vodu ili se kupao.Na tisuće ljudi je umrlo.Tek sredinom 19-og stoljeća znanstvenicima je postalo jasno da pitka voda i kanakizacija na mogu teći zajedno,nego su se te dvije stvari morale striktno razdvojiti...što je naravno drugi par postoli Wc i kanalizacija: Kao što sam bio vać prije napisao,da je nećak Engleske kraljice 1594-e,kao prvi skicirao nacrt za klozet,ali ne i petentirao,pa se sumnja da je to toga uopće i došlo,a skice ko zna gdije su završile,pa je možda neko njima i dupe obrisao.Tako su planovi za odvodni sustav nastali također u Engleskoj 1775-e godine.Cijev u obliku slova S kakvu i danas koristimo patentirao je 1810-e Englez Alexander Cummings,a Thomas Crapper vodoinstalater iz Chelsea malo se poigrao patentom izvjesnog Alberta Giblina i stvorio zahodsku školjku kakvu odprilik i dan danas koristimo.Dakle te 1810-e wc školjka i odvod bili so speemni za upotrebu,pa navali narode.Međutim stvar još nije bila potpuno riješena,naime odvod je i dalje tekao u potoke ili rijeke,pa je i dalje postojala opasnost od zaraze,a taj problem riješen je uvođenjem pročišćivaća i filtera krajem 19-og stoljeća. Danas gotovo svaki stan u Evropi posijeduje svoj vlastiti zahod koji je s odvodom priključen na gradsku kanalizaciju.U većim evropskim gradovima danas jedna cijela skupina radnika održava kanale gradske komunalije.Ako uzmemo npr.Munchen i njegovu gradsku kanalizaciju sa svojih otprilike 35 000 ulaznih šahtova na cjelokupnom gradskom području i ukupnom zbroju dužine kanala kad bi se svi spojili u jedan,to bi došlo cca 2 300 km što odgovara udaljenosti od maltene cijele nekadašnje nam Juge,kao u pijesmi´Od Vardara pa do Triglava´,a može i obratno. |
petak, 05.01.2007.
Toaletni papir-Hightech u roli
|
Uredan,čist i postavlja visoke zahtjeve,to važi i za toaletni ili wc papir.Mi često mislimo,što više slojeva to je bolji i izdržljiviji.Mekan i istovremeno nepoderiv.Stručnjaci u institutu P&G rade na tome da se poboljša njegova kvaliteta,te da će proizvesti najkvalitetniji papir na svijetu.Zato je potrebno razviti novu tehnologiju.Stručnjaci su sigurni da bi dva sloja umjesto do sadašnjih tri do pet bilo dovoljno.
Evropljani presavijaju,Amerikanci gužvaju: U biti papir koji se proizvodi isključivo za evropsko rtžište zahtijeva standarde da se previše ne gužva prilikom savijanja,pa se tako može reći da se pojedine sorte papira gužvaju oko 6% To je gotovo zanemariv broj ,ali nije svugdije tako.Podaci kažu da se u Engleskim i Francuskim tvornicama po kvaliteti papir gužva po tom postotku ček nešto više,dok se u Sjedinjenim državama isključivo gužva,pa i prilikom upotrebe.Tako se može vidjeti da amerikanci prilikom korištenja zgužvaju papir u cijelu šaku prilikom brisanja dupeta. Zgužvani američki papir je vrlo tanak i jako fin,baš kao stvoren za gužvanje.Kad npr. Evropljanin dođe u Ameriku i ode onako u wc,obavit nuždu i onako nenaviknut na Američki papir prilikom brisanja dupeta ima problem,papir se poderao.Zbog toga treba namotati veću količinu na šaku da bi sve bilo u redu.Zbog toga Amerika mora da bi poslala svoj produkt u obliku toaletnog papira na Evropsko tržište zadovoljiti evropske standarde razviti i primijeniti drugačiju tehnologiju. Aziska varijanta: Japanci uvijek imaju bube u glavi,pa su tako i ovom prilikom pokušavaju probiti na tržište svojim hightech wc-om u kojem nema wc-papira.U školjku ugrađeni kompjuterski senzor zadužen je da vam toplim tušem očisti šupak,da bi ga na kraju fenom i osušio.Što se mene tiče ja zagovaram da se takvi wc-i kod nas uvedu,ja bi ga odmah kupio.Možeš zamislit,taman mi se malo prisere,kao što to obično biva nakon jutarnje kave,a ja trk na školjku.Iz sve snage onako ispraznim crijeva,zapalim fino cigaru,a ono u školjki topli mlaz ispire šupak,a poslije toga fen fino sve osuši...ma,prava milina.Taman i da prdnem nebi toliko smrdilo jer vakum sve usisa. Mnogi su se došljaci iz Evrope prilikom posjete zemlji izlazećeg sunca koristeći takav Japanski hightech u začudili prilikomprvog korištenja.Pokraj analnog tuša Japanske žene koriste i bide,pa s toga proizilazi da takav wc-iziskuje i određeni komfor.Naime naročito je neugodno čuti prdeže pojedinih osoba koje se nalaze u takvim wc-ima ako znamo da su u Japanske kuće građene tako da imaju otvorene i tanke stjenke pregradnih zidova.,ali i tome problemu je doskočeno,pa su i kulise ozvučene muzikom ili kakvom drugom vrstom zvuka. Manje je po nekad više: Stručnjaci kažu da će proizvodnja toaletnog papira od dva sloja biti dovoljna.Celulozna vlakna izrađivat će se s jedne strane od dugog i snažnijeg crnogoričnog drveta,a s druge strane od kratkog i mekanog Eukaliptusa.To će proizvesti da papir izvana bude mekan,a u nutra čvrst.Kod procedure sušenja papir neće biti sušen pod pritiskom i prešum kao do sada nego pomoću toplog zraka Kratka povijest brisoguza: Na početku bilo je bolno.Kao što znamo,davno prije izuma toaletnog papira kakvog danas poznajemo nije bilo adekvatnog načina čime bi ljudi obrisali dupe,pa su brisali svim i svačim.Tako npr.stari Grci su za tu priliku koristili razne oblike kamenja,za to pogodne,glinu ili pak školjke.Germani i ostali narodi koristili su slamu i lišće.stari rimljani plebejci,srali su grupno,bili su već civilirizaniji,a i pametniji,pa su za tu priliku spužvu močili u slanu vodu te ju nabili na vrh štapa,a patriciji vunicom koji su prskali ružinim parfemom. Prvi toaletni papir: Ako su kinezi prvi izumili papir,onda je logično da će njime prvi i dupe obrisat.To je bilo još u 6-om stoljeću nakon krista.Tako je izmišljen posebni komad popira veličine kvadratnog metra čiju je privilegiju mogao koristiti jedino sam Kineski car.U 14 stoljeću izrađivao se toaletni papit raznih veličina i formata koji su isključivo koristili samo plemstvo i visoki stalež građanstva. Čistoća za ruku. Među običnim narodom u Evropskom srednjem vijeku mahovina koju su koristili i eskimi je bila bolji izbor nego grebljiva i tvrda daska.Ko si je mogao priuštiti koristio je i ovčju vunu kao što je to bio slučaj kod normana ili čak vrhova marama.Ova druga se u tom slučaju nije bacala,nego se dala oprati za eventualnu slijedeću nuždu.Ako se uzme za stvarno u doba renesanse dosta naroda od običnog čistaća do plemstva,njihovi muževi i dame kako nije bilo drugog čak su se i golom rukom brisali. Arapi,azijati i amerikanci: U to doba u Aziji,Orijentu i Africi što se tiće toaletnog čišćenja stvari su bile puno jednostavnije.Za tu priliku koristila se lijeva ruka i puno vode.Do današnjeg dana je u većini Arapskih i Aziskih zemalja još uvijek tako.Zbog toga je vrlo važno a i zabranjeno i apsolutno neugodno u tim zemljama nekome pružati lijevu ruku ili bilo šta njome dirati ili doticati.U tom dijelu svijeta lijeva ruka smatra se općenito kao nečista. U Južnoamerikanci prilikom obavljanja velike nužde koristili su vanjsku ljusku klipa kukuruza koja je bila relativno mekana,dok je američki farmer volio rađe tvrđu stvar pa koristio klip kukuruza,odnosno njegovu sredinu. Papir u roli: Perforirani papir u roli kakav danas poznajemo,nastao je idejom u kasnom 19-om stoljeću.Točnije u listićima 1857,a perforiran u roli 1870.U nekim djelovima Evrope još nedavne 1970 koristili su se listići novinskog papira,koji su se slagali jedan na drugi,na vrhu bi se probušila rupica kroz koju se provukao konac i tako se to objesilo. Toaletni papir kakav danas koristimo najčešće je bijele,roze ili boje breskve,ali danas postoji čak i kamuflirani papir kojeg rabe lovci,da ih u šumi ne zamijene za bjelorepog jelena. ..bi li se jedno s drugim mjenjali ?  |
