srijeda, 26.02.2020.
Korado Korlević vs Ivan Đikić o Korona virusu
|
Dva priznata i poznata hrvatska znanstvenika daju slično,ali ipak različito mišljenje o pojavi korona virusa i kakvo ono značenje i opasnost predstavlja,prosudite sami...
ČUVENI ZNANSTVENIK IZ VIŠNJANA KORADO KORLEVIĆ O KORONAVIRUSU: Hoćemo li svi umrijeti? Nećemo. Nije to takva bolest, ali je tri puta jača od gripe, kaže Korlević i podsjeća što smo naučili iz vremena tuberkuloze, A SVI BI TO SVAKAKO TREBALI ZNATI I SADA "Opasnost od novog koronavirusa je realna, ljudi se trebaju čuvati. Posebno stariji od 60 godina i svi oni koji su već načeti nekom bolešću. Ne preostaje drugo nego čekati. Za osam mjeseci će biti razvijeno cjepivo", kaže Korado Korlević, poznati znanstvenik, voditelj Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan. Iako su mnogi skeptični i govore da više ljudi umre od obične sezonske gripe nego od ovakvih virusa, te da se bespotrebno diže panika, Korlević takve demantira tvrdnjom da je aktualni koronavirus tri puta jači od sezonske gripe. - Hoćemo li svi umrijeti? Nećemo. Nije to bolest tipa velikih boginja ili ebole koje su potpuna katastrofa. Nije ni španjolska gripa. No, valja napomenuti da je španjolska gripa bila u vrijeme kada medicina nije imala veze s ovime što je ona danas, kaže Korlević. U Italiji zatvaraju škole, fakultete, muzeje, otkazuju se manifestacije… Može li se na taj način spriječiti epidemija? Znanstvenik iz Višnjana ističe da je to samo jedan od načina. Higijena bolja izolacija - Prije ili kasnije svatko mora izaći iz kuće ili iz bilo kakve izolacije i u tom trenutku izložen je riziku od zaraze. Zaštita nije isključivo izolacija, već i osnovna higijena. Mi smo nešto tog tipa znali još kad je prije sto godina harala tuberkuloza. Tada su ljudi naučili da ne smiju piti iz čaše koju je netko prethodno koristio, da moraju prati ruke, da se udalje od onoga tko kašlje, a da pritom nije stavio maramicu na usta… Bolesnik mora znati što mu je činiti, ali i oni zdravi oko njega. Riječ je o pravilima koja su razvijena u doba tuberkuloze. Valja ih slijediti i danas, i to je to, kaže Korlević. Pitanje je može li se vjerovati brojkama o zaraženim i umrlim osobama koje dolaze iz Kine. Korlević se slaže da tu postoji problem. - Oni ne znaju koliko je zapravo bolesnih da bi znali kolika je stvarna smrtnost. Definitivno postoje kliconoše koje nisu bolesne, ali šire bolest. Nemaju nikakve simptome. U Italiji ne mogu pronaći kliconošu jer je on zapravo zdrav. Problem je što zdrava osoba prenosi virus. To nije tako često. Pojašnjava da virusi mutiraju, mijenjaju se i u jednom trenutku uspiju prijeći sa životinje na čovjeka. Kad se to dogodi, ne može se više ništa učiniti nego tražiti način kako suzbiti zarazu. Ovaj koronavirus je pobjegao s tržnice i tu nema povratka, ističe Korlević. Sada se, smatra, treba boriti na drugačije načine. Prije svega, kaže, valja vidjeti kako smanjiti imunološku reakciju. - U tijeku je trka pronalaska antitijela, ne bi li blokirali virus, odnosno smanjili mu virulentnost. Problem je što se naš imunološki sustav ponaša čudno kad ga napadne virus. Dio problema je u nama samima jer se naš imunološki sustav ne brani dobro. Korlević smatra da nas ne trebalo biti toliko strah što je virus u Hrvatsku ušao iz Italije, već bi nas više trebalo plašiti širenje zaraze s Bliskog istoka, iz Irana. - Talijanski medicinski sustav je dobar. Oni su u panici, istina, ali poduzeli su jake mjere da bi suzbili širenje. Problem u Italiji je taj što još uvijek ne znaju tko je kliconoša, a on je vjerojatno zdrav. Nisu bolesni problem. Postoji očito osoba koja je zdrava i koja je bolest unijela u Italiju. Prije desetak godina bili smo svjedoci pandemije svinjske gripe, ali ona nije bila ni približno tako opasna. Doduše, kako za koga. Meksiko se, na primjer, teško nosio s tim virusom, a Europa puno lakše. - Ako je tko otporan na bilo koju svinjsku bolest, onda su to Europa i Azija. Svinje su živjele u istim prostorima s nama četiri tisuće godina. Nisi ih držao u svinjcu, nego doma jer su bile važne. Meksiko nikada nije imao svinje i nemaju otpornost na bilo kakve njihove bolesti. Kod njih je svinjska gripa radila darmar, a kod nas nije jer smo otporni. No, u ovom slučaju ne postoji otpornost na ljuskavce preko kojih je, prema svemu sudeći, i krenula zaraza. Ovo je veće od SARS-a Zanimljiv članak o koronavirusu donosi slovensko Delo u kojem razgovaraju s Laurie Garrett, epidemiologinjom, znanstvenom novinarkom, dobitnicom Pulitzerove nagrade, koja je u svojoj bogatoj karijeri pratila epidemije po cijelom svijetu. "Ovo je nešto ogromno. Ovo je puno veće od SARS-a", kaže Garrett za Delo. Tvrdi da je Kina prema vani komunicirala brojke o oboljelima i umrlima koje su netočne. "Pokušavaju nas uvjeriti da je smrtnost jako niska, da je puno više ljudi ozdravilo nego umrlo, da su identificirali većinu prijenosnika bolesti i zadržali ih u karanteni, ali istina je da je toga bilo puno više i prije nego što su uopće nešto poduzeli", ističe Garrett. Ona je za Delo govorila prije pojave koronavirusa u Italiji. Već je tada upozorila da je pred nama scenarij koji isključuje mogućnost da bi ovo ostala samo kineska epidemija. "Tu granicu smo već preskočili. Sada je samo pitanje koliko će sve skupa biti ozbiljno, do kuda će to ići i u kojem smjeru." Na pitanje zašto se koronavirus opet pojavio u Kini, kao i u slučaju SARS-a, Garrett za slovensko Delo odgovara da su za sve krive njihove tržnice s divljim životinjama. Naime, Kinezi imaju naviku konzumirati meso životinje koja je ubijena netom prije kuhanja. Smatra da bi Kina takve tržnice trebala zauvijek zabraniti, ali ističe i da problem nije samo u toj državi. - Epidemije su sve češće. Ako pogledamo pojave sličnih bolesti u zadnjih 30 godina, najviše zaraza je došlo od ptica i šišmiša. Ptičji virusi prevladavaju u različitim oblicima gripa, dok su šišmiši širili bolesti kao što su ebola i SARS. Smatra da su nagađanja da je riječ o laboratorijskom virusu neutemeljena. "Svaku epidemiju prate takve spekulacije. Od 70-ih naovamo je usred epidemija uvijek netko tvrdio da ima dokaz kako su virus ili bakterija napravljeni u nekom tajnom laboratoriju… U Indiji su 1994., kada je izbila epidemija kuge, tvrdili da je sve izašlo iz, naravno, pakistanskog laboratorija. Tako bi i Amerikanci vjerojatno govorili o ruskom laboratoriju, Rusi o nekakvom laboratoriju CIA-e. Jedina država koja je službeno priznala da ima biološko oružje je Sjeverna Koreja. Postoji sumnja da takav program ima i Iran, dok je Rusija zaustavila proizvodnju antraksa… Ovaj virus, međutim, jasno pokazuje svoje porijeklo." Garrett smatra da je trebalo izvući pouke još iz epidemije svinjske gripe iz 2009., koja je bila tek upozorenje s čime bismo se mogli suočiti u budućnosti. "Sretna okolnost je što je smrtnost u slučajevima zaraze tim virusom bila oko 0,01 posto. To je bilo jako blago čak i u odnosu na uobičajenu gripu. Ali taj je virus bio izuzetno zarazan. To je bila najzaraznija gripa s kojom smo se ikada suočili, možda čak i od 1868." I na kraju za Delo govori koja je njena poruka: "U redu, možemo reći da je i uobičajena gripa opasna, da ne treba paničariti itd. No, ovo je prilika da se pripremimo na ozbiljnu pandemiju… Ne smijemo čekati da se dogodi nešto ozbiljno, jer nećemo imati odgovor na to. Sada je potrebno donijeti prave odluke. Svaka država mora ima nacrt kako će djelovati, koga je potrebno nazvati, kome poslati uzorke… Ako se sada ne događa ništa, odlično, ali nikako ne smijemo zakasniti s pripremom za najgore. Jer ovo je u stvarnosti nešto ogromno." "...preuzeto s Internet članka Glas Istre 25.02.2020" -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- ĐIKIĆ O KORONI Proširila se nepotrebna panika, svaki virus ima ciklus trajanja Kod ljudi starijih od 80 godina smrtnost je čak 14,8%, za one od 10 do 39 – 0,2 %, a za djecu mlađu od 10 godina nema ni jednog smrtnog slučaja. Ugledni hrvatski znanstvenik, član Američke akademije znanosti i umjetnosti, Ivan Đikić smatra da se svijetom proširila prevelika panika zbog novog korona virusa i da svi zaboravljaju kako gripa godišnje uzme 65.000 života. Ona dođe i sama nestane. – Ovaj virus je sličan influenca virusu s kakvim se čovječanstvo susreće svake godine. Kod gripe je smrtnost jedan posto i samo je lani uzela 65.000 života. Kod korone se pokazalo za sada da je smrtnost dva posto te posljedicama bolesti uglavnom podliježu stariji i ljudi slabijeg imunološkog sustava. Ne smije se toliko paničariti, kazao je Đikić za 24 sata Svaki virus ima svoj ciklus trajanja Dodaje da znanstvenici diljem svijeta rade na lijeku, no ističe da ga neće biti barem još šest mjeseci. Unatoč tome, dodaje, SARS i MERS su bili puno opasniji i nije se toliko paničarilo. – Svaki virus ima svoj ciklus trajanja. Kad se pojavi, oboli mnogo ljudi, no s vremenom sam nestane. Koliko će trajati, ovisi o broju ljudi koji su ga preboljeli i koji se mogu inficirati. Tako će biti i s korona virusom – dodaje Đikić. Smatra da se pretjeruje i kad se spominje mjera zatvaranje državnih granica jer to dodatno sije strah. – Reakcije mi se čine uistinu pretjeranima, osobito kad znamo koje je vrijeme inkubacije i kako virus reagira. Novih informacija o lijeku još nema, no kad se lijek otkrije, onda će vakcinacija biti najbolji način za buduće sprečavanje širenja virusa. Do tada treba sabrano gledati na cijelu situaciju – poručuje Đikić. Dok se čeka lijek, može se reći da ni jedan virus do sada nije ovako ujedinio znanstvenike diljem svijeta. Reuters je objavio kako su do sada napravljene 153 studije, uključujući epidemiološke radove, genetske analize i klinička izvješća. Svi ti radovi baziraju se na ispitivanju svih aspekata bolesti. U njima je sudjelovalo 675 istraživača diljem svijeta. Kod starijih od 80 smrtnost je čak 14,8 posto Usporedbe radi, prilikom izbijanja SARS-a 2003. trebalo im je godina i pol da objave upola manje znanstvenih studija. Kod korone znanstvenici su u vrlo kratkom roku uspjeli laboratorijski izolirati virus što im je omogućilo da počnu testirati lijekove, a poznato je i kako virus podnose dobne skupine. Naime, kineski Centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je u časopisu Epidemiologija da se rizik od smrti značajno povećava sa starijom dobi. Kod ljudi starijih od 80 godina smrtnost je čak 14,8%, za ljude od 70 do 79 godina je 8%, a za 60 i 69 je 3,6%, za 50 do 59 godina je 1,3%, od 40 do 49 – 0,4%, od 10 do 39 – 0,2%, a za djecu mlađu od 10 godina nema ni jednog smrtnog slučaja. ...preuzeto s Internet članka Maxportal.hr 25.02.2020 |
