Plastično je fantastično

Zašto ne bi smo napravili plastične vrećice od starog odbačenog kruha? Kruh, ali i brojni drugi organski otpad može se pretvoriti u različite nove plastične proizvode. Evo nam slikovnog prikaza:





Slika 1 - Ne bacajte stari kruh


Stari kruh u novu plastiku: Institut za istraživanja primijenjenih polimera (Institute for Applied Polymer Research) iz Fraunhofera i Institut za poljoprivredna istraživanja (Institute for Agricultural Research) iz Leibnitza udružili su znanstvene snage ka ostvarenju toga cilja. Naravno da to uključuje puno više od rezanja starog kruha i zamješavanja u novu plastiku. Najprije se kruh mora usitniti do molekulskih veličina - a to nije moguće samo s nožem.


Slika 2 - Od škroba do šećera


Kruh, ili bilo koji drugi otpad koji sadrži veću količinu škroba, mora se razgraditi u šećere, koji su omiljena hrana određenih mikro organizama. bakterije tada pretvaraju šećere u dugačke molekule mliječne kiseline, takozvana polilaktilna kiselina (PLA).


Slika 3 - Vlakna od laktalne kiseline


Ova vlakna od polilaktalne kiseline (PLA) proizvedena su od škroba kukuruza. Mogu se iskoristiti ta brojne primjene. Vlakna nalaze svoju primjenu u medicini, dok se niti mogu istkati u tkanine.


Slika 4 - Kompostabilne kape


Polo majice i bejzbolske kape (na slici) kao i ostali različiti plastični proizvodi su kompostabilni. Pokopani u zemlju ili izloženi suncu ti će se proizvodi eventualno raspasti. Nakon nekog vremena, ostati će samo laktilna kiselina. To je također korisno u medicini: vijci za fiksiranje kostiju izrađeni od PLA, postepeno će se razgraditi kako kost bude ozdravljivala.


Slika 5 - Što učiniti s ljuskama od škampi?


Otpad od prerade "plodova mora" također može biti pretvoren u plastiku. Ljuske škampi i rakova sadrže hitin (chitin), odličnu sirovinu za proizvodnju novih polimera. Takva prerada također rješava i problem ekološke prirode. Otpad od ribarske industrije ne samo da smrdi, već i stvara opasne plinove.


Slika 6 - Polimeri iz drveta


Kada tvornica papira proizvodi celulozu, tada, naravno, ostaje ponešto sa strane, s čime se samo gljive mogu nositi: lignin. I njega biokatalizator može razgraditi. Istraživači s Instituta za međufazno inženjerstvo i biotehnologiju (Institute for Interfacial Engineering and Biotechnology) iz Fraunhofera žele lignin pretvoriti u polimer - osnovu za novu plastiku.


Slika 7 - Pjenasti polimer napravljena od CO₂


Energetska postrojenja proizvode otpad u obliku plinova. Pjenasti polimer na slici djelomično je izrađen od ugljičnog dioksida iz ispušnih plinova elektrane na ugljen. CO₂ se razgrađuje korištenjem posebnog katalizatora kojeg proizvodi Bayer. Prednost ove nove metode je da se troši manje energije nego klasična proizvodnja pjenastih polimera.


Slika 8 - Od prototipa do proizvodnje


CO₂ pjenasti polimer mogao bi se uskoro naći u mnogim domaćinstvima. Na slici je prikazana proizvodnja u pilot postrojenju u Leverkusenu. Pravo veliko postrojenje upravo se gradi, a očekuje se da će krenuti u probnu proizvodnju tijekom 2016.


Slika 9 - Pretvaranje drveta direktno u plastiku


Prirodni materijali također mogu biti dodani u klasične plastične smjese kako bi se strukturno ojačao proizvod. Te plastične smjese sadržavaju drvo i ostala prirodna vlakna i mogu se iskoristiti za izradu namještaja ili unutarnje obloge automobila.


Slika 10 - Prototip napravljen od želea algi


Ovaj komad napravljen je od želea algi. Alge rastu brzo i odlično proizvode energiju. Ali i vlakna algi mogu biti korisna za proizvodnju plastičnih dijelova. Istraživači sa Sveučilišta u Bonnu uzgajaju alge i proizvode vlakna u svom agrikulturnoom kampu Klein Altendorf.



Izvor:
Deutsche Welle (DW): Bioplastics made of garbage
Animated flags