Plastično je fantastično

Piše: mr.sc. Maja Rujnić Sokele

U današnjem četvrtom nastavku članka Je li moguć život bez plastike? autorica mr.sc. Maja Rujnić Sokele daje nam prikaz prakse iz Europe. Valja podsjetiti da je članak pisan 2009. godine, a da su se parametri o kojima govori Maja značajno "popravili". Najviše zbog primjene modernih tehnologija gospodarenja otpadom, stalnim unapređivanjima cijelog sustava te sve većoj svjesnosti stanovništva da otpad, pa tako i plastični otpad nije smeće već vrlo važan sirovinski i energijski resurs.

Je li moguć život bez plastike? (4)

A kako to rade u Europi?

Proizvođači u Europi (EU 27, Norveška i Švicarska) u 2007. su potrošili 52,5 milijuna tona plastike, što je povećanje od 3 % u odnosu na 2006. godinu. Od toga je 24,6 milijuna tona završilo kao otpad. 49,6 % plastičnog otpada se oporabilo, a 50,4 % završilo je na odlagalištima (slika 5). Reciklirano je 5 milijuna tona, a 7,2 milijuna tona je energijski oporabljeno. Sveukupno je reciklirano 20,4 % otpadne plastike (20,1 % mehanički i 0,3 % kemijski). Energijski je oporabljeno 29,2 % otpadne plastike. U 2007. je na odlagalištima završilo 12,4 milijuna tona otpadne plastike.8

Članice EU imaju različite programe sakupljanja pa tako primjerice Velika Britanija sakuplja miješani plastični otpad, dok su Austrija i Nizozemska odlučile da neće sakupljati takav otpad, već će ga oporabiti putem energijske oporabe. Ambalaža s dobrim iskustvom u recikliranju je plastična boca, plastenka koja može biti načinjena od PET-a, polietilena (PE), polipropilena (PP) ili poli(vinil-klorida) (PVC). U EU je 2007. reciklirano 43 % svih PET boca, s time što su udjeli od ispod 10 % za neke zemlje do gotovo 70 % za npr. Austriju i Belgiju. U zemljama gdje se primjenjuje depozitni sustav taj je udio i veći od 90 %.8 U Hrvatskoj je zabilježen povrat iznad 100 % jer su se uvozile u Hrvatsku plastenke zbog naknade. Isplatilo se.

SLIKA 5 - Životni ciklus plastike u EU⁸

Najveći udio otpadne plastike koja se u današnje vrijeme reciklira dolazi od plastične ambalaže. Tako se u EU, Norveškoj i Švicarskoj reciklira oko 40 % svih sakupljenih boca i industrijskih folija te više od 90 % svih sakupljenih plastičnih sanduka. Međutim udio recikliranja sakupljenoga miješanog plastičnog otpada prilično je nizak, ispod 10 % (što znači da naši rezultati probnog sakupljanja u Zadarskoj županiji nisu nimalo lošiji od europskih). Sveukupno se u EU, Norveškoj i Švicarskoj u 2007. recikliralo 28 % sve sakupljene otpadne plastične ambalaže.⁸

SLIKA 6 - Gospodarenje plastičnim otpadom u EU⁹;
a – otpad iz kućanstava, b – transportni i industrijski otpad

Na slici 6 prikazan je udio recikliranja, energijske oporabe i odlaganja ovisno o vrsti plastičnog otpada, koji može biti otpad iz kućanstava, odnosno otpad iz transporta i industrije. Primjećuje se kako su udjeli recikliranja plastičnog otpada iz transporta i industrije veći, što je posljedica velike količine čišćega i razvrstanog materijala. Primjerice, industrijski PE film reciklira se u udjelu od 43 %.⁹


Nastavlja se ...


KORIŠTENA LITERATURA:
8. The Compelling Facts About Plastics, Analysis of plastics production, demand and recovery for 2007 in Europe, PlasticEurope, Brussels, 2008.
9. Foster, S.: Waste Plastic Recycling Markets – a European and Global Perspective, www.recoup.org



Izvor:
Maja Rujnić Sokele; Je li moguć život bez plastike?: Polimeri, Volumen 30, Svezak 1, Godina 2009.