Piše: Mladen Trinajstić
Nakon studioznih i opsežnih priprema, na Krku je još 2005. godine pokrenut projekt ekološki zasnovanog sustava zbrinjavanja komunalnog otpada. Osnovni cilj i zadaća tog projekta bio je da se smeće
»pretvori« u koristan otpad, sirovinu pogodnu za ponovno korištenje. Zahvaljujući ponajprije otočanima koji su u najvećoj mjeri spremno i disciplinirano prihvatili taj, u vrijeme njegova uvođenja još uvijek prilično pionirski projekt, sustav je zaživio pa se nakon devet godina njegove primjene krčki komunalci ponose podatkom kako se na Boduliji u primarnoj selekciji odvaja i
»pravilno zbrinjava« 40-ak posto ukupno proizvedenog otpada, što je izuzetan rezultat u nacionalnim, ali i europskim okvirima.
Krčani u sustav odvojenog prikupljanja i ekološkog zbrinjavanja, istini za volju, nisu krenuli prvi u Hrvatskoj, ali su danas u njegovoj provedbi i nastojanju unapređenja najdalje odmakli. Ipak, niti ta činjenica otočane nije pasivizirala pa se u tvrtki
Ponikve eko otok Krk i dalje intenzivno radi na daljnjem razvijanju sustava prikupljanja i zbrinjavanja otpada unutar kojeg se već danas, kao sasvim dostižan, postavlja cilj 80-postotnog udjela odvojenog otpada, i to unatoč tome što za mnoge teško dostižne europske direktive propisuju da se do 2020. godine mora odvojeno prikupiti (i zbrinuti) »tek« polovica ukupnog otpada.
Nova, »viša« faza
Krčani ovih dana zato ulaze u novu,
»višu« fazu svog već dokazanog postupanja s otpadom koji se, počevši od ovog mjeseca, postupno počinje prikupljati na ponešto drugačiji način od onog već uhodanog - posredstvom više tisuća ekootoka.
- Revizijom studije zbrinjavanja otpada koju smo na sveotočnoj razini usvojili još davne 2003. godine te analizom modela djelovanja i rezultata sredina koje su bolje od nas, poput dijelova sjeverne-Italije i Austrije, došli smo do zaključka da ćemo na ovaj način teško osjetnije podići razinu razvrstavanja otpada te da današnji sustav prikupljanja moramo prilagoditi novim ciljevima, objasnio nam je
Frane Markovčić, direktor otočne komunalne tvrtke, naglasivši kako promjena sustava podrazumijeva prelazak na prikupljanje otpada po sistemu
»od vrata do vrata«.
To planiramo učiniti u cijelosti do 2020. godine, a već ovog mjeseca s time počinjemo na području grada Krka i susjednog naselja Vrh. Od vrata do vrata u ta ćemo dva naselja već za koji dan početi prikupljati biorazgradivi i tzv. ostali otpad, naglašava
Mrakovčić, dodajući da će
zbog prelaska taj način djelovanja svi korisnici Ponikvinih usluga dobiti po dvije nove posude po svakom domaćinstvu, kao i »prateći« materijal s uputstvima za pravilnu provedbu novog sustava. Prikupljanje otpada s kojim krećemo, kopirajući dobru praksu Krku sličnih područja Toskane, ocijenili smo najpogodnijom, a na cijelom bi otoku trebalo zaživjeti unutar iduće dvije godine. Osim podjele novih kanti prilagođenih odvojenom odlaganju otpada unutar domaćinstava, pratit će ga i uklanjanje istovrsnih »velikih kanti« s otočnih ulica, dakle smeđih kontejnera za biootpad te onih zelenih, namijenjenih ostalom otpadu - kaže
Mrakovčić.
Bar-kod i čip
Njegovi su nam pomoćnici
Ivan Jurešić i
Dean Kosić objasnili da to ne znači da će s ulica biti u potpunosti uklonjeni
»šareni« kontejneri po kojima je Bodulija već karakteristična. Na mjestima na kojima se ulične posude sad nalaze, ostat će
plavi kontejneri (za papir i karton),
žuti (za plastiku i lim), kao i
sivi u koje se odlaže staklo, istaknuo je
Jurešić.
Mrakovčić dodaje da će svojevrsnu
»prijelaznu fazu« već 2017., odnosno 2018., zamijeniti konačno rješenje - uklanjanje gotovo svih većih posuda s ulica i potpuni prelazak na sustav
»od vrata do vrata«. A što taj sustav podrazumijeva,
Mrakovčić,
Jurešić i
Kosić objasnili su nam riječima koje će idućih tjedana, od Ponikvara koji će intenzivno obilaziti sva krčka i vršanska domaćinstva (i dijeliti novonabavljene kante), osobno imati prigodu čuti svi korisnici Ponikvinih usluga.
Kante za biorazgradivi i ostali otpad koje će građani odsad držati u svojim domovima na točno određene dane u tjednu (o čemu će svi biti obaviješteni) iznosit će se na ulaze u dvorišta. Ponikvini djelatnici će ih potom prazniti te ih vraćati na mjesto s kojih su ih uzeli. Svaka posuda označena je bar-kodom povezanim s njenim vlasnikom, tj. korisnikom. Na posudama je i čip uz pomoć kojeg ćemo ih moći pratiti i locirati, čak i u slučaju da se nekim slučajem neka od kanti
»zagubi«.
Financijski benefit
Prelaskom na novi sustav, odnosno kante kojima će biti
»opremljena« svaka stalno ili povremeno nastanjena stambena jedinica, uključujući i turističke apartmane, odgovornost za pravilnu provedbu zbrinjavanja otpada još će se više prebaciti na korisnike koji će, istini za volju, imati nešto više posla oko otpada. Ipak, na taj način svatko će moći pridonijeti dodatnom smanjenju količina nerazvrstanog otpada koji će se u budućnosti zbrinjavati na centralnom županijskom odlagalištu na Marišćini.
Naplata te usluge, nastavlja
Mrakovčić,
zasad se neće mijenjati, a ono što će u financijskom smislu biti benefit toga ambicioznog sustava, ponajprije će se ogledati u izbjegavanju poskupljenja te komunalne usluge. Naime, • ulaskom u zakonski propisani režim korištenja županijskog odlagališta, troškovi zbrinjavanja, posebice prijevoza otpada do »prekomorskog« odlagališta, drastično će porasti. Novim sustavom otočani će, kroz smanjenje količina nerazvrstanog otpada (koji će se uskoro morati početi voziti na Marišćinu), smanjiti troškove zbrinjavanja otpada, a time i cijenu te usluge zadržati u sadašnjim okvirima, objašnjavaju nam predstavnici krčkog komunalca uvjereni da, u okolnostima u kojima se uvodi novi
»županijski sustav« zbrinjavanja otpada, to i nije mala stvar.
Napomena autora bloga:
Upravo o ovakvom načinu prikupljanja otpada više puta pisano je na stranicama ovog bloga od strane dr.sc. Viktora Simončiča. I autor bloga je više puta zagovarao ovakav način odvojenog prikupljanja otpada. Kako su otok Krk i komunalno poduzeće Ponikve davno otišli najdalje u Hrvatskoj, tako je bilo i realno očekivati da će oni napraviti i korak dalje, a to je upravo ovaj korak koji je opisan u prethodnom postu.
Šteta je da su delegacije komunalnog poduzeća Ponikve s Krka putovale u Toskanu, a mogle su sve te savjete i preporuke dobiti od domaće struke i znanosti, od domaće pameti, po domaćem modelu - vrlo jeftino, a neke stvari i besplatno.
Izvor:
Novi list: Krčko zbrinjavanje otpada po toskanskom modelu
(12. listopada 2014).