Plastično je fantastično

Ovih dana vjerujem da je cijela nacija pred malim ekranima i prati sportska događanja na Olimpijadi 2012 u Londonu. Vesele nas uspjesi naših i stranih sportaša, a pogotovo nas vesele osvojene medalje za Hrvatsku - u trenutku dok ovo pišem Hrvatska ima 2 zlata (Sandra Perković u bacanju diska i Giovanni Cernogoraz u streljaštvu - trapu) i srebro (veslački četverac na pariće) i broncu (Lucija Zaninović u taekwon-dou), a vaterpolisti i rukometaši su u polufinalu.

Također smo fascinirani strelovitim Usainom Boltom i veličanstvenim Michaelom Phelpsom koji je do sada osvojio čak 22 olimpijske medalje.

To su pobjednici, to su rezultati njihovog napornog rada, velikog odricanja, ali i današnje tehnologije.

Ali, najveći pobjednik ovih Olimpijskih igara je - plastika.

Kao što je plastika postala sastavni i neizostavni dio najnovijih unapređenja u automobilizmu, avio i svemirskoj industriji, ukupno u tehnologiji prijevoznih sredstava, u kompjuterskoj tehnologiji, tako je plastika sastavni i neizostavno dio sporta i sportskih rezultata koju su brži, viši i snažniji upravo zahvaljujući najnovijim istraživanjima i postignućima u tehnologiji plastičnih materijala, kompozita i izradi opreme, sportskih rekvizita, terena i infrastrukture te odjeće i obuće sportaša od plastičnih materijala.

Današnji rezultati sportaša razlikuju se u stotinkama sekundi, a vrlo često, presudnu ulogu u tome ima plastična sportska oprema i odjeća i obuća sportaša izrađena od plastičnih materijala. Upravo zahvaljujući plastici koja je lakša od alternativnih materijala, mogućnosti izrade i oblikovanja koji omogućavaju bolju prozračnost, omogućavaju se bolji rezultati.

Dosta se je pričalo i pisalo o odjeći plivača, pa su poliuretanski i drugi netekstilni plastični materijali omogućili toliko dobre plivačke trikoe da je na Olimpijadi u Pekingu 2008. godine oboreno čak 68 svjetskih rekorda u plivanju. Takva plivačka odjeća (jednodjelni trikoi koji pokrivaju cijelo tijelo) je nakon toga zabranjena, međutim i dalje se kupaće gaćice plivača i kostimi plivačica te njihove kape izrađuju od istih tih plastičnih materijala i doprinose poboljšanju rezultata u plivanju.



Svjetska federacija FINA (Fédération Internationale de Natation) koja definira pravila po kojima se provode svjetska prvenstva i Olimpijske igre, željela je smanjiti utjecaj opreme plivača na rezultate, odnosno neka pobijedi onaj koji je brži i jači, a ne onaj koji ima bolju opremu. Nakon zabrane 2009. godine prije spominjanih trikoa poznata svjetska kompanija Speedo pristupila je izradi novog tipa kupaćih gaćica i kostima, a materijal je polimer Lycra (nepoznatog sastava, ali poznato je da je najvećim dijelom korišten najlon). Upravo u tim kostimima ovih dana plivači obaraju rekorde.










Plastika je odavno sastavni dio gimnastike - gotovo sva oprema i podloge su izrađeni od različitih plastičnih materijala, ali ovih smo dana imali prilike vidjeti američke gimnastičarke u "plastičnim" trikoima. U stvari, ti trikoi izrađeni su od plastike - na bazi poliamida, najlona. Adidas je razvio posebnu tkaninu na bazi najlona koja svojim tkanjem omogućava savršenu pripijenost tijelu i ujedno prozračnost.











O najnovijim materijalima za izradu sportskih dresova koje je razvio Nike, već je pisano na ovom blogu - u postu "NIKE u službi zaštite okoliša". Nike je sportske dresove izradio od recikliranog polietilen teraftalata (PET), a za izradu jednog sportskog dresa utroši se oko 13 PET plastenki. Takvi novi dresovi izrađeni Nike AeroSwift tehnologijom testirani su u posebnim zračnim tunelima za aerodinamička ispitivanja te je utvrđeno da sportašu omogućavaju da bude brži za 0,023 sekunde nego da je odjeven u starije verzije sportske opreme.

Nike je također razvio Green Speed kopačke za nogometaše koje su teške samo 160 grama i na ovoj olimpijadi nose ih gotovo svi nogometaši. U kompaniji je potvrđeno da je više od 70 % recikliranog materijala ugrađeno u tu sportsku obuću. Ojačana unutrašnjost je od termoformirane kompozitne strukture. A korištenje plastike omogućilo je razvoj dizajna do neslućenih mogućnosti, ali ne toliko zbog izgleda već prvenstveno u funkciji udobnosti i prozračnosti. Upravo plastični materijal omogućava da se procesom injekcijskog prešanja dobije struktura kopačke koja ima posebne otvore za protok zraka i kanale koju upuštaju svježi zrak, a zagrijani izbacuje van.



Biciklizam je novo područje gdje je plastika zauzela glavnu riječ. Osim specijalnih odijela (trikoa) sličnih polimernih materijala od kojih se izrađuju i prije spominjana sportska odjeća u drugim sportovima, te osim posebne aerodinamične poliuretanske kacige, vrlo veliku ulogu igraju polimerni kompoziti od kojih se izrađuju konstrukcije bicikala - plastika ojačana ugljičnim vlaknima (carbon fiber-reinforced plastic (CFRP). Uvođenjem tih novih polimernih kompozita umjesto čelika i aluminija, bicikli su postali znatno lakši, pa su time omogućeni i bolji rezultati. Današnji okviri profesionalnih bicikala izrađeni od CFRP-a mogu težiti i manje od nevjerojatnih 695 grama, a cijela bicikla manje od 5 kg, što biciklistima omogućuje da s istom uloženom snagom postižu veće brzine, odnosno postiže se bolji omjer uložene energije i ostvarenog učina. Osim toga navedeni polimerni kompoziti omogućili su izradu aerodinamičnih konstrukcijskih dijelova koji prije nisu mogli biti postignuti s čeličnim ili aluminijskim cijevima.

Danas se osim od najnovijih polimernih kompozita - tzv. Ultra Hybrid Carbon, bicikli izrađuju i najnovijom (kažu revolucionarnom) tehnologijom injekcijskog kalupljenja tzv. "InsideOut molding process" kojim se izbjegava svaki višak materijala unutar konstrukcije i na spojevima te time izbjegava nepotrebna dodatna težina konstrukcije. To se postiže umetanjem poliuretanskih umetaka u unutrašnjost cijevi tijekom kalupljenja te odgovarajućim preciznim pritiskom i temperaturom što rezultira perfektno formirane segmente konstrukcije - i s unutrašnje i s vanjske strane.



Također se CFRP materijal koristi za izradu trupa veslačkih i jedriličarskih čamaca. Kompanija DSM razvila je materijal od poliesterskih smola u kombinaciji s ugljičnim vlaknima - Turane. Konstrukcija i sam trup su osmišljeni tako da što bolje naliježe na vodu, znatno su lakši od prethodnih i samim time čamac ima bolji omjer iskoristivosti uložene snage i postignutog učina, odnosno kod jedrilice, trup pruža najmanji otpor na valovitom moru. Više je reprezentacije koristilo takve veslačke čamce, što je opisano i u članku Plastics Today-a.



Vesla za kajak i kanu izrađuju se od najlona-6 s ugljičnim vlaknima, a materijal je razvila američka kompanija RTP Co. iz Minesote.













Brodovi nisu jedina plastična oprema u vodenim sportovima. Na londonskoj Olimpijadi, natjecanja u kajaku na divljim vodama održavaju se u posebno konstruiranim betonskim kanalima, a pregrade i zapreke izrađene su od modularnih plastičnih blokova.




Takav dizajn omogućava jednostavnu promjenu konfiguracije, a naknadno i micanje te korištenje sportskog terena u druge svrhe.









Novo područje korištenja plastike - su tereni za hokej na travi. Posebni pažnju u Londonu izazvala je plava boja trave s ružičastim vanjskim dijelom terena. Umjetna trava se izrađuje od polietilenskog prediva, a danas je najpoznatija površina PoliGras koja je i službena površinska podloga za Svjetsko hokejaško prvenstvo, a ista kompanija proizvodi umjetnu travu za nogometna i ragbi igrališta.






Osim terena sami stadioni su velikim dijelom izrađeni od plastičnih materijala. Krovne površine su izrađene od polikarbonatnih ploča koje se vrlo lako sklapaju, a sjedalice su izrađene u raznim bojama od termoplastičnog poliuretana dok su jastuci izrađeni od PVC-a. Konstrukcije na koje su postavljene sjedalice načinjene su od tzv. SPS (steel / PUR / steel) - kombinacija poliuretanske pjene između dva čelična lima. Sva ta oprema je lako demontažna i reciklabilna, te će se veliki dio tih objekata nakon Olimpijade demontirati ili prenamijeniti za druge namjene.


Izvori:
Scientific American
Speedo
Speedo FAQ - customer service
Slate.com
Plastics Today
S2O Whitewater Design
Whitewater parks Int.
SPI the plastics industry trade association