petraplivelic

petak, 25.04.2014.

Dan sjećanja na holokaust i heroizam - 27. travnja

Jom hašoa (na hrvatskom poznat kao Dan sjećanja na holokaust i heroizam) obilježava se kao izraelski dan komemoracije za približno šest milijuna židova koji su stradali u Holokaustu zbog akcija koje je provodila nacistička Njemačka sa svojim sudionicama i za židovski otpor u tom periodu. U Izraelu se održava 27. nisana (travnja/svibnja) te je nacionalni spomendan i javni praznik. Ustanovljen je 1951. godine i ugrađen u zakon koji je potpisao premijer Izraela David Ben-Gurion i predsjednik Izraela Yitzhak Ben-Zvi.

U ostalim zemljama postoje različiti komemorativni dani, od kojih je najpoznatiji 27. siječnja - Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti. To je međunarodni dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata. Ovaj se Dan obilježava diljem Europe. Na taj dan 1945. Crvena armija oslobodila je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj. Tog se datuma Dan sjećanja na holokaust obilježava i u Republici Hrvatskoj.

Većina židovskih zajednica na Jom hašou održava svečanu ceremoniju, no ne postoji institucionalizirani ritual koji su prihvatili svi židovi. Obično se tada pale memorijalne svijeće i recitira Kadiš, molitva za preminule. Počast za približno šest milijuna židova poginulih u Holokaustu na poseban način održava se u Izraelu, gdje postoji točno određen raspored događanja. Primjerice, dan prije u suton se počinje s ceremonijom, zastave se spuštaju na pola koplja, pali se točno šest baklji, u 10 sati ujutro na Jom hašou oglašavaju se sirene diljem Izraela na dvije minute kada svi prestaju s radom i stoje u mirnom stavu (staju čak i automobili na cestama) i dr.

Komemoracije izvan Izreala imaju raspon od sinagognih službi do komunalnih bdijenja i edukativnih programa. No, zadnjih godina najupečatljivija je ona u Poljskoj. Tijekom 27. travnja deseci tisuća izraelskih srednjoškolaca i tisuće židova i nežidova diljem svijeta vrše memorijalnu službu u Auschwitzu koja je postala poznata kao Marš živih u inat smrtnim marševima tijekom Holokausta. Međunarodnim maršom živih (The International March of the Living) izražava se poštovanje i održava sjećanje na sve žrtve Holokausta simboličkim trokilometarskim maršom od Auschwitza do koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau. Tijekom njihovog posjeta, sudionici posjećuju najvažnija mjesta Holokausta u Poljskoj zajedno s preživjelima koji s njima dijele svoja bolna sjećanja. Isto tako, sudionici imaju priliku upoznati neke od Pravednika među narodima i učiti o njihovim i herojskim djelima europskih naroda koji su se oduprli nacističkoj tiraniji.

U suradnji s Festivalom tolerancije, studenti Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu po prvi puta organizirano sudjeluju u Maršu živih u sklopu terenske nastave. Studentima FPZG-a pridružilo se i pet studenta s Filozofskog fakulteta te četiri volontera Festivala tolerancije. Marš živih dio je sveučilišnih aktivnosti kojima se unaprijeđuju ishodi učenja postojećih studijskih programa. Generalni pokrovitelj Marša živih je gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić. Stručno putovanje realizirat će se u razdoblju od 26. do 28. travnja 2014. pod stručnim vodstvom gospodina Branka Lustiga. Maršu živih pridružit će se rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, Uprava i nastavnici Fakulteta političkih znanosti.

Branko Lustig, proslavljeni filmski producent, oskarovac i glumac čest je i rado viđen gost Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Tako je 24. ožujka 2014., svojim gostovanjem oduševio studente novinarstva. Predavanje je održano na engleskom jeziku zbog gostovanja studenata i profesora novinarstva iz Missourija i Tennesseeja na FPZG-u. Kao uvod u predavanje prikazan je kratak film The New York Timesa o Lustigu „Branko: Return to Auschwitz“, a zatim je uz malu pomoć moderatora glavnu riječ preuzeo sam Lustig. Govorio je o svom životu i boravku u logoru, te o svijetu filma i poznatim producentima s kojima je radio. Na pitanja studenata odgovarao je spremno i šaljivo. Prisutnima je čak otkrio gdje drži svoja dva Oskara i druge nagrade. Na dan obilježavanja Jom hašoe, u nedjelju 27. travnja, na drugom programu HTV-a u 20 sati možete pogledati američki film Schindlerova lista, za kojeg je Branko Lustig 1993. godine dobio Oskara.

Detaljnije na:
hr.wikipedia.org/wiki/Jom_hašoa
hr.wikipedia.org/wiki/Dan_sjećanja_na_holokaust
www.fpzg.unizg.hr
televizijastudent.com

Petra Plivelić

Oznake: Jom hašoa, Holokaust, povijest, FPZG, Branko, film, Schindlerova lista

25.04.2014. u 17:09 • 2 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 17.04.2014.

Cosmopolitan.com i Cosmopolitan.hr - usporedba web stranica i profila na društvenim mrežama Facebook i Twitter

Cosmopolitan – američko tiskano izdanje
Cosmopolitan je najprodavaniji ženski časopis na svijetu. Prvi put je objavljen davne 1886. godine u SAD-u kao obiteljski časopis pod nazivom The Cosmopolitan, s posebnim rubrikama za žene. Zatim je transformiran u časopis posvećen literaturi, a tek je 1965. godine, dolaskom legendarne Helen Gurley Brown na mjesto glavne urednice, postao ženskim časopisom. Helen Gurley Brown bila je američka spisateljica i poslovna žena, a čak 32 godine bila je glavna urednica američkog Cosmopolitana, pomoću kojeg se 1960-ih borila za seksualnu slobodu žena, započevši epohu, kasnije nazvanu, seksualna revolucija. Ona je tvrdila da žena može imati sve – „ljubav, seks i novac“. Cosmopolitan kakav nam je danas poznat na više od 150 stranica, izdaje kompanija Hearst Magazines, a od 2012. glavna urednica je Joanna Coles. Popularno zvan Cosmo ima čak 64 međunarodna izdanja, na 35 jezika, a distribuiran je u više od 100 zemalja diljem svijeta. Također, Cosmopolitan ima i digitalno izdanje, web stranicu , a dostupan je i na brojnim društvenim mrežama.

Cosmopolitan – hrvatsko tiskano izdanje
U Hrvatskoj Cosmopolitan izlazi od 1998. godine. Danas izlazi u sklopu jedne od vodećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj – Adria Media Zagreb, koja je dio Adria Media Holdinga. Dok je u samom početku, od 1998. do 2010. godine Cosmopolitan izlazio u sklopu izdavačke kuće Europapress Holding. Hrvatski Cosmopolitan izlazi redovito dvadeset i petog svakog mjeseca, a njegova glavna urednica je Marijana Filipović Grčić. Baš kao i onaj američki, i hrvatski Cosmopolitan ima više od 150 stranica, svoju web stranicu i profile na društvenim mrežama.

Ženska publika
Ženski časopisi su vrsta tiskanih medija kojima se zadovoljavaju specifične potrebe ženskog čitateljstva. U samim počecima časopisi su pisali o kućanskim savjetima i o savjetima pri odgoju djece. Razvojem feminizma u ženske časopise postepeno su se uvodile sve škakljivije teme. Tako danas većina ženskih časopisa piše o modi, ljepoti, emocijama, ljubavnim i seksualnim temama. Često se u časopisima pronalaze kulinarski recepti, savjeti o uređenju doma, tračevi iz svijeta slavnih, prijedlozi destinacija za putovanje, knjiga za čitanje, glazbe za slušanje, in mjesta koja valja posjetiti i sl. Naravno, ovisno o tipu žene kojem se časopis obraća i fokus će biti na drugačijim temama. Također, ovisno o tipu čitateljica kojima se obraća, pojedini časopis će kroz sve svoje stranice prikazivati idealnu ženu tog tipa. „Dosadašnja istraživanja novinskog tržišta su pokazala da je ženska publika vrlo zahvalna, vjerna i masovna“ (Vilović, 2001: 1). Upravo je to razlog zbog kojeg se žene smatraju „lakom metom“. Ženska publika često je na meti izdavača koji im nameću bezbroj različitih vrsta revija, magazina i časopisa.

Web stranice
Web stranica američkog Cosmopolitana je šarena te puna fotografija žena i slavnih osoba. Naslovi i bitne stvari označene su ružičastom bojom, koja je zaštitna boja Cosmopolitana. Također, na stranici nema reklama.

Na web stranici hrvatskog Cosmopolitana prvo što uočavamo su dvije reklame koje zauzimaju velik dio prostora. To su reklama za Schwarzkopf i net.hr gdje se nude linkovi na njihove članke. Zaglavlje web stranice je naravno ružičasto. U ostalome je vrlo slična američkoj web stranici.

Rubrike
Web rubrike odgovaraju onima u časopisu. Dakle, rubrike američkog Cosmopolitana su: Veze (Relationships) koja ima podrubrike o ljubavi, seksu i odnosima; rubrika Slavni (Celebs) govori o vijestima s crvenog tepiha, zvijezdama i njihovim večernjim toaletama, makeoverima i sl., rubrika Ljepota i moda (Beauty & Fashion) u podrubrikama donosi sve novosti o make up-u, njezi lica i kose te o trendovima s modnih pista; rubrika Zdravlje (Health) govori o zdravoj i popularnoj hrani i piću te o dijetama i vježbanju; rubrika Posao (Work) donosi savjete vezane uz novac i karijeru; rubrika Cosmo za Latinoamerikanke (Cosmo For Latinas) u svojim podrubrikama donosi novosti iz svih ostalih rubrika na jednom mjestu koje su prilagođene Latinoamerikankama; u rubrici Pretplata (Subscribe) čitateljice se mogu pretplatiti na tiskano ili digitalno izdanje časopisa; a posljednja rubrika u nizu je Osvoji (Win) gdje se čitateljice svojevoljno prijavljuju na nagradne igre, a nagrade su većinom beauty proizvodi.

Rubrike web stranice hrvatskog Cosmopolitana odgovaraju rubrikama u hrvatskom izdanju časopisa, no uvelike odgovaraju i rubrikama s američke web stranice. Dakle, rubrike su: Ljubav & Seks koja govori o vezama i odnosima, a donosi i kolumne profesora Kobaloffa i Štulhofera; rubrika Ja, samo bolja donosi podrubrike o zdravlju, karijeri i ispovijedima čitateljica; Ljepota govorio o zaštiti od sunca; rubrika Moda donosi Look dana, Strašni sud i pomaže čitateljicama u pitanju stila; rubrika Muška posla ima podrubrike 100% muško, Živjele razlike i Bezobrazno zgodan; Celebrity donosi najnovije vijesti i tračeve iz života slavnih; dok rubrika Chill out čitateljicama donosi testove, nagradne igre, odgovore na njihova pitanja i sl.; Fitness izazov govori o prehrani i vježbanju; zadnja rubrika je posvećena Cosmopolitanovom Beauty Awardsu.

Medijska konvergencija
Uz mjesečno tiskano izdanje američki Cosmopolitan ima i digitalno izdanje. Čitateljice se jednostavnim internetskim postupkom mogu pretplatiti na tiskano ili digitalno izdanje. Također, kako bi bio još dostupniji u svijetu novih medija, Cosmopolitan ima u posebnu, besplatnu iPad aplikaciju i izdanje časopisa za iPad. Isto tako, jednostavnim postupkom registriranja čitateljice imaju mogućnost dobivanja besplatnog tjednog Newslettera na njihovu e-mail adresu.

U cilju konvergencije medija i širenja na medijskom tržištu američki Cosmopolitan ima i svoju radijsku stanicu. Naime, Cosmo radio je stanica na Sirius XM Satellite Radio-u, koji je jedan od dva satelitska radijska servisa u SAD-u koji su dio američke radiodifuzijske kompanije pod nazivom Sirius XM Radio Inc. Radio je dostupan svugdje u SAD-u, a prilagođen je i iPhone-ima i iPod touch-evima. Cosmo radio se bavi istim temama kao i časopis, no pokriva i neke značajne evente u zemlji. Radio je aktivan 24 sata na dan, a tijekom svakog radnog dana ima tri programa uživo. To su: Wake up With Taylor od 7 do 11 sati, Cocktails with Patrick od 15 do 18 sati i The Love and Sex Show with Dr. Jenn od 18 do 22 sata.

Američki Cosmopolitan je aktivan i u još jednoj medijskoj niši, tj. u izdavaštvu. To funkcionira tako da urednici Cosmopolitana članke o istoj ili sličnoj temi kompiliraju u knjigu. Tako su neki od naslova: Cosmo's Official Cocktail Book, Cosmo's Sexiest Beauty Secrets, Cosmo Conffesions itd.

Američki Cosmopolitan ima i svoj YouTube kanal na kojem objavljuje razne videe, tutorijale i redovite emisije kao što su: Beauty or Bullshit, Sexy vs. Skanky, Cosmo Live; što je zapravo sastanak Cosmo urednika uživo utorkom u 16 sati. Uz sve navedeno, Cosmopolitan.com aktivan je i na društvenim mrežama.

Čitateljicama u Hrvatskoj dostupno je mjesečno tiskano izdanje Cosmopolitana, a na web stranici dostupno je i 11 stranica aktualnog broja časopisa u digitalnom obliku. Kako zapravo ne postoji pravo digitalno izdanje hrvatskog Cosmopolitana, postoji pretplata samo za tiskano izdanje. Uz ovu šturu medijsku konvergenciju, spram one američke, Cosmopolitan.hr aktivan je i na društvenim mrežama.

Facebook
Američko uredništvo Cosmopolitana poziva čitateljice da na zidu Facebook profila objavljuju i dijele postove vezane uz teme kojima se Cosmopolitan bavi. Ono što uredništvo samo objavljuje na svom Facebook profilu su zapravo linkovi na članke s web stranice i videe s njihovog YouTube kanala. Ukoliko je aktualna neka nagradna igra, pozivaju čitateljice na sudjelovanje. U komentarima ispod objava često odgovaraju na pitanja čitateljica ili ih samo komentiraju.

Facebook profil Cosmopolitan.hr-a zamišljen je kao savjetodavno mjesto u virtualnom prostoru, koje potiče čitateljice na druženje, zabavu i edukaciju. Osnovan je 19. veljače 2013. godine i uredništvu zapravo koristi samo za linkanje članaka s web stranice. Tijekom neke nagradne igre pozivaju čitateljice na sudjelovanje, a za razliku od onog američkog, hrvatsko uredništvo nije spremno na komunikaciju s čitateljicama, ni u komentarima niti u inboksu, u što sam se i sama uvjerila kada sam im slala poruku kako bih saznala godine osnutka američke i hrvatske web stranice, jer ta informacija naime nigdje ne postoji.

Twitter
Twitter profil Cosmopolitan.com-a, kao i Facebook profil, služi samo za linkanje vlastitog sadržaja, tj. za samopromociju. No, ovdje čak retweetanjem dobivaju i besplatnu promociju, reklamu od slavnih osoba koje su aktivne na Twitteru. Na slici ispod je primjer retweeta američke glumice Nine Dobrev. Uredništvo često ažurira svoj profil i vrlo je aktivno na Twitteru, a shodno tome postiže i sve veću popularnost kod čitateljica.

Profil Cosmopolitan.hr-a na Twitteru nema nikakvih slika, već samo običnu crnu pozadinu. Na profilu Cosmopolitan.com-a postoje neke fotografije, hashtagovi, retweetovi i sl. Na Twitter profilu Cosmopolitan.hr-a toga nema. Samo obični linkovi bez fotografija s nekim pojašnjenjem ili najavom onoga što je u linku.

Svima je već na prvi pogled jasno koliko je web stranica američkog Cosmopolitana, općenito gledajući, bogatija, koliko se trude, kako shvaćaju koncept medijske konvergencije. Svugdje su i u svako doba dostupni i aktualni. Društvene mreže koriste za promociju vlastitog sadržaja, no to čine na što zabavniji način, s puno šarenila, fotografija, zanimljivosti i sl. Dok u Hrvatskoj još uopće nije shvaćen koncept medijske konvergencije. Kada uzmete i tiskano izdanje Cosmopolitana u ruke možete uočiti veliki broj novinarskih tekstova koji je samo preveden s engleskog, tj. copy-paste tekst iz prethodnog američkog izdanja.

Izvor:
www.cosmopolitan.com (6. 3. 2014.)
www.cosmopolitan.hr (6. 3. 2014.)
www.facebook.com/Cosmopolitan (6. 3. 2014.)
www.facebook.com/cosmopolitan.hr (6. 3. 2014.)
twitter.com/Cosmopolitan (6. 3. 2014.)
twitter.com/CosmopolitanHR (6. 3. 2014.)
en.wikipedia.org/wiki/Cosmopolitan_(magazine) (6. 3. 2014.)
www.adriamedia.hr/izdanja/cosmopolitan (6. 3. 2014.)
Vilović, Gordana. 2001. Hrvatski ženski tisak : Žena između kuhinje i salona ljepote, Media Online
Vilović, Gordana. 2007. Povijest vijesti. Zagreb: Sveučilišna knjižara

Petra Plivelić i Anja Mihaljević

Oznake: časopisi, cosmopolitan, internet, Facebook, twitter, konvergencija

17.04.2014. u 15:43 • 4 Komentara • Print • # • ^

subota, 12.04.2014.

Osvrt na balet "Ana Karenjina"

Balet Ana Karenjina po prvi put je uprizoren u Hrvatskoj 4. travnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Roman Lava Nikolajeviča Tolstoja je svoje prvo baletno uprizorenje doživio tek 1972. u Boljšoj teatru. U svijetu postoje tri različite koreografije za ovaj balet na glazbu različitih autora. Za modernu adaptaciju slavne ljubavne priče i njezina tragičnog završetka, baš kao i za izbor glazbe velikog ruskog umjetnika Petra Iljiča Čajkovskog zaslužni su Leo Mujić i Valentina Turcu.

Najpoznatiju Tolstojevu junakinju Anu Karenjinu utjelovila je prvakinja baleta HNK Edina Pličanić. Ostatak ljubavnog trokuta utjelovili su solist baleta Tamas Darai kao grof Vronski, kojemu je ovo prva velika premijerna uloga i najtalentiraniji zagrebački solist Guilhermo Gameiro Alves kao Karenjin. Serjožu, sina Karenjinovih tumači Bartol Schönberger, jedan od malobrojnih dječaka u Hrvatskoj koji uči balet.

Dojam izuzetno dramatične, duboke i potresne baletne predstave upotpunjen je koreografijom Lea Mujića, scenografijom Ivana Kirinčića, kostimografijom Alana Hranitelja, te oblikovanjem svjetla Aleksandra Čavleka.

Karte za praizvedbu nisu bile u slobodnoj prodaji. Publika, u kojoj je bio i premijer Zoran Milanović, oduševljeno je ispratila sve protagoniste te vrlo uspjele baletne predstave. Neoklasično-moderna koreografija Lea Mujića vrlo je teška za plesače na više načina, i pred ansambl je ljestvica visoko postavljena.

Priča o Ani Karenjinoj svima je poznata još od srednje škole, no ovo baletno uprizorenje posebnije je od svih filmova koji obrađuju ovu priču i zaista ga vrijedi pogledati. Osim same koreografije u kojoj se prožimaju zavidni baletni i gimnastički pokreti, osobno, najdojmljivije je oblikovanje svjetla. Ono istovremeno prati glazbu, pokrete i osjećaje likova, a neočekivani vrhunac postiže na samom kraju baleta. Naravno, neizostavni su postava scenografije i kostimi koji su vjerno preneseni iz knjige na kazališne daske. Ukoliko ste i vi, poput mene, skloni vizualiziranju priče dok čitate knjigu niti jedna stavka ovog uprizorenja neće vas razočarati. Učinit će vam se kao da je bogati sloj ruskog društva sedamdesetih godina 19. stoljeća ponovno oživio.

Stručnjaci prognoziraju kako bi se Ana Karenjina mogla pokazati kao možda najbolja produkcija ne samo baleta, već zagrebačke nacionalne kazališne kuće uopće posljednjih sezona. Balet se, uz praizvedbu, izvodio pet puta ovog travnja, a prema rasporedu moći će se pogledati i u svibnju.

Detaljnije na:
www.hnk.hr
www.tportal.hr
www.jutarnji.hr

Petra Plivelić

Oznake: balet, ana karenjina, HNK, Književnost, umjetnost, Kultura, kazalište

12.04.2014. u 22:19 • 3 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 09.04.2014.

Klasični Rim na tlu Hrvatske

U Galeriji Klovićevi dvori 27. ožujka otvorena je izložba Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektura, urbanizam, skulptura. Ona predstavlja sintezu onoga najznačajnijeg što nam je razdoblje antičkog Rima ostavilo u nasljeđe. Ovom se izložbom nastavlja ciklus prezentacije naše kulturne baštine iz razdoblja antike koji je započet 2010. godine izložbom Antički Grci na tlu Hrvatske.

Prikazano je oko 150 artefakata iz razdoblja klasičnog rimskog utjecaja na prostoru tadašnjih rimskih provincija Dalmatia, Pannonia i Histria. Artefakti su inače razasuti po mnogim hrvatskim muzejskim institucijama, no za potrebe izložbe su posuđeni. Izložbu je pripremio velik broj hrvatskih stručnjaka iz različitih područja arheologije.

Najznačajniji artefakt zasigurno je kip rimske carice Livije. Naime, mramorni kip tijela carice Livije čuva se u Opuzenu, a glava joj se čuva u Ashmolean Museumu u Oxfordu. Livijin kip pronađen je u arheološkim istraživanjima 1995/1996. godine u Naroni zajedno sa skupinom drugih mramornih kipova, od kojih većini također nedostaje glava. Prema anegdoti Livijinu glavu je u 19. stoljeću u Naroni zapazio britanski arheolog Arthur Evans te ju je s mještaninom mijenjao za svoj šešir. Ponio ju je u Veliku Britaniju gdje je ostala do danas.

Među artefaktima je i prepoznatljiva Glava Solinjanke. Za taj mramorni portret s početka 3. stoljeća pretpostavlja se da je portret carice Plautile, Karakaline supruge, a Solinjankom se naziva zbog mjesta nalazišta. Izložene su brojne skulpture iz klasičnog razdoblja rimske umjetnosti, neke od njih su: interpretacija Polikletova Westmacott dječaka, Kip Venere Anzotike, Kip Dijane majstora Maksimina, Reljef Silvana, Nimfa, Kip Magna Mater te drugi primjerci portreta, skulptura i sitne brončane plastike. Financijski najprihvatljivija cijena pojedinačne ulaznice je nedjeljom od 14 sati do kraja radnog vremena, a iznosi 10 kn. Besplatna vodstva su svakim danom u 17 sati. Izložba će biti otvorena do 25. svibnja ove godine.

Detaljnije na:
www.galerijaklovic.hr

Petra Plivelić

Oznake: Kultura, izložba, galerija Klovićevi dvori, Klasični Rim na tlu Hrvatske, Carica Livija, glava Solinjanke

09.04.2014. u 00:10 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 06.04.2014.

Ella i Marilyn

Glazbeno scenska duodrama Ella i Marilyn američko-britanske autorice Bonnie Greer premijerno je izvedena 23. ožujka u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija. Redateljica Nina Kleflin donosi dirljivu i povijesnu priču o prijateljstvu, hrabrosti, strahovima i nadama dvije iznimne žene, umjetnice i dive. Američku „kraljicu jazza“ Ellu Fitzgerald utjelovila je hrvatska pjevačica i gošća kazališta Komedija Zdenka Kovačiček. Dok je bezvremensku ikonu seksipila Marilyn Monroe utjelovila mlada zvijezda kazališta Vanda Winter.

Okosnica priče je događaj iz davne 1955. godine, kada već svjetski poznata Marilyn Monroe saznaje da je njenoj omiljenoj pjevačici Elli Fitzgerald zabranjen nastup u elitnom jazz klubu Mocambo u Los Angelesu zbog rasne segregacije. Marilyn hrabro naziva vlasnika kluba Mocambo i obećaje mu da će pet večeri za redom sjediti u prvom redu njegovog kluba, ukoliko dozvoli Elli da nastupa. Ona zaista održi obećanje, a iza scene jazz kluba dvije velike zvijezde postaju prijateljice i tako promijene jedna drugoj život.

U predstavi se Ellini i Marilynini razgovori izmjenjuju s dvadesetak glazbenih brojeva, među kojima su Ellini najveći hitovi poput Lady Be Good i Blue Moon, no nije izostavljena ni slavna Marilynina izvedba Diamonds Are a Girl's Best Friend. Obje glavne glumice su oduševile nastupima, a publika ih je nagradila ovacijama.

Stvaranju ugođaja čuvenog losanđeleskog Mocambo kluba dodatno su pridonijeli glazbena pratnja jazz banda Komedijina orkestra te ostali likovi na sceni koji su dio Komedijina baletnog ansambla.

Predstava je oduševila, a gledalište je za svaku izvedbu gotovo potpuno popunjeno. Mjuzikl je i dalje na rasporedu predstava kazališta Komedija, stoga je svi zainteresirani mogu pogledati i ovog travnja.

Detaljnije na:
www.komedija.hr

Petra Plivelić

Oznake: Kultura, kazalište komedija, Ella i Marilyn, Marilyn Monroe, Ella Fitzgerald, glazba

06.04.2014. u 03:20 • 3 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>