petraplivelic

petak, 30.05.2014.

Dani satire Fadila Hadžića u kazalištu Kerempuh*

Nakon što je gradsko Satiričko kazalište Kerempuh proslavilo 50. godišnjicu postojanja sada najavljuje 38. izdanje Dana satire Fadila Hadžića, najstarijeg kazališnog festivala u Hrvatskoj. Festival započinje 3. lipnja premijerom „Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“ režisera Vinka Brešana, a završava 21. lipnja. Iz neuobičajeno velike ponude od čak 53 prijavljene predstave, ovogodišnja izbornica festivala Mani Gotovac odabrala je 13 predstava koje dolaze iz Zagreba, Varaždina, Splita, Ljubljane, Kranja, Beograda, Novog Sada i drugih gradova. Ravnatelj kazališta Kerempuh Duško Ljuština rekao je kako su Dani satire Fadila Hadžića najstariji takmičarski festival u našoj zemlji. Dodao je da su od ovogodišnjih 13 predstava sedam iz Hrvatske, a šest iz regije.

Na festivalu će se dodijeliti nagrade Večernjeg lista za najbolju predstavu, za najboljeg mladog glumca i glumicu, za ulogu najbolje prihvaćenu od publike i mnoge druge. Festival koji je najskuplji do sada, okupit će oko 300 hrvatskih i stranih umijetika, a predviđa se da će u 18 dana predstave vidjeti više od 8 tisuća ljudi. Najzanimljivija je predstava čijom se premijerom 3. lipnja otvara sam festival. „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ autora Ive Brešana i režisera Vinka Brešana praizvedena je 1971. godine kada je izazvala burne reakcije. Predstava je satirična, svojevrsna predstava u predstavi koja šalje određenu kritiku društvu i vlasti u koje gd vrijeme da se izvodi. Ovu izvrsnu predstavu izvode neki od značajnijih hrvatskih glumaca kao što su Goran Navojec, Željko Königsknecht, Borko Perić, Hrvoje Kečkeš, Ana Maras Harmander, Maja Posavec i drugi. Izbornica festivala Mani Gotovac birala je predstave koje se temelje na ljubavi i politici. Tako u četiri predstave variraju motivi ljubavi od 7 do 97 godina života, dok je središte interesa devet predstava kritika politike, društva i društvenih vrijednosti. „Vrijednost u životu je danas dobro izgledati. Tako jedna predstava nosi naslov „Ružni“. Meni se čini da se Hamletovo pitanje `Biti, ili ne biti?´ u današnjem svijetu prevodi kao `Izgledati, ili ne izgledati?´“, rekla je izbornica Gotovac.

Ovogodišnji festival satire značajan je i po svom Off programu u kojemu će se nizati atraktivna događanja. Nakon službenih predstava na pozornici će se moći vidjeti sasvim drugačiji program koji će uključivati koncerte, predstavljanje uglednih pisaca, performanse, politička sučeljavanja i drugo. Za koncerte su zaduženi LET 3 i TBF koji su poznati po svojoj glazbi koja kritizira sve što ne valja u društvu. „O samom koncertu mogu reći sada da će to biti jedan lijep, intiman koncert na neki način. A s druge strane opet brutalan i bučan.“, rekao je Zoran Prodanović iz LET-a 3 o skorašnjem koncertu svoje grupe.

U sklopu off programa Poznati pisci na sceni predstavit će se Zoran Ferić isječkom iz romana „Kalendar Maja“ – „Tišina“, a spisateljski tandem Dežulović i Lucić izvest će satirični performans „Melodije bratstva i prvenstva“. Na Noćnoj sceni, po prvi puta u kazalištu, u „Ringu Kerempuha“ novinar Aleksandar Stanković ugostit će i sučeliti goste iz političkog miljea. Poznati hrvatski novinar, najavio da će u petak 6. lipnja ugostiti Igora Mandića i Tihomira Dujmovića koji će sučeliti svoje stavove o različitim temama. Dan poslije sučeit će dvije europarlamentarke Mirelu Holy i Marijanu Petir, žene koje o istim stvarima dosta različito razmišljaju.
Ovdje možete pronaći raspored predstava i raspored Off programa.

Detaljnije na:
Satiričko kazalište Kerempuh

Petra Plivelić

* Ovaj prilog (tekstualno malo drugačiji i s tonovima) objavljen je 29. svibnja 2014. u emisiji Sve u 16 na Radiju Student. Sama sam prisustvovala konferenciji za medije i uredila prilog za radio. Ovdje objavljene fotografije nisu autorske.

Oznake: kazalište, kazalište Kerempuh, satira, 38. dani satire Fadila Hadžića, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Duško Ljuština, Vinko Brešan, Mani Gotovac, let3, tbf, Aleksandar Stanković, Radio Student

30.05.2014. u 10:48 • 1 Komentara • Print • # • ^

subota, 12.04.2014.

Osvrt na balet "Ana Karenjina"

Balet Ana Karenjina po prvi put je uprizoren u Hrvatskoj 4. travnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Roman Lava Nikolajeviča Tolstoja je svoje prvo baletno uprizorenje doživio tek 1972. u Boljšoj teatru. U svijetu postoje tri različite koreografije za ovaj balet na glazbu različitih autora. Za modernu adaptaciju slavne ljubavne priče i njezina tragičnog završetka, baš kao i za izbor glazbe velikog ruskog umjetnika Petra Iljiča Čajkovskog zaslužni su Leo Mujić i Valentina Turcu.

Najpoznatiju Tolstojevu junakinju Anu Karenjinu utjelovila je prvakinja baleta HNK Edina Pličanić. Ostatak ljubavnog trokuta utjelovili su solist baleta Tamas Darai kao grof Vronski, kojemu je ovo prva velika premijerna uloga i najtalentiraniji zagrebački solist Guilhermo Gameiro Alves kao Karenjin. Serjožu, sina Karenjinovih tumači Bartol Schönberger, jedan od malobrojnih dječaka u Hrvatskoj koji uči balet.

Dojam izuzetno dramatične, duboke i potresne baletne predstave upotpunjen je koreografijom Lea Mujića, scenografijom Ivana Kirinčića, kostimografijom Alana Hranitelja, te oblikovanjem svjetla Aleksandra Čavleka.

Karte za praizvedbu nisu bile u slobodnoj prodaji. Publika, u kojoj je bio i premijer Zoran Milanović, oduševljeno je ispratila sve protagoniste te vrlo uspjele baletne predstave. Neoklasično-moderna koreografija Lea Mujića vrlo je teška za plesače na više načina, i pred ansambl je ljestvica visoko postavljena.

Priča o Ani Karenjinoj svima je poznata još od srednje škole, no ovo baletno uprizorenje posebnije je od svih filmova koji obrađuju ovu priču i zaista ga vrijedi pogledati. Osim same koreografije u kojoj se prožimaju zavidni baletni i gimnastički pokreti, osobno, najdojmljivije je oblikovanje svjetla. Ono istovremeno prati glazbu, pokrete i osjećaje likova, a neočekivani vrhunac postiže na samom kraju baleta. Naravno, neizostavni su postava scenografije i kostimi koji su vjerno preneseni iz knjige na kazališne daske. Ukoliko ste i vi, poput mene, skloni vizualiziranju priče dok čitate knjigu niti jedna stavka ovog uprizorenja neće vas razočarati. Učinit će vam se kao da je bogati sloj ruskog društva sedamdesetih godina 19. stoljeća ponovno oživio.

Stručnjaci prognoziraju kako bi se Ana Karenjina mogla pokazati kao možda najbolja produkcija ne samo baleta, već zagrebačke nacionalne kazališne kuće uopće posljednjih sezona. Balet se, uz praizvedbu, izvodio pet puta ovog travnja, a prema rasporedu moći će se pogledati i u svibnju.

Detaljnije na:
www.hnk.hr
www.tportal.hr
www.jutarnji.hr

Petra Plivelić

Oznake: balet, ana karenjina, HNK, Književnost, umjetnost, Kultura, kazalište

12.04.2014. u 22:19 • 3 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>