petraplivelic

subota, 12.04.2014.

Osvrt na balet "Ana Karenjina"

Balet Ana Karenjina po prvi put je uprizoren u Hrvatskoj 4. travnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Roman Lava Nikolajeviča Tolstoja je svoje prvo baletno uprizorenje doživio tek 1972. u Boljšoj teatru. U svijetu postoje tri različite koreografije za ovaj balet na glazbu različitih autora. Za modernu adaptaciju slavne ljubavne priče i njezina tragičnog završetka, baš kao i za izbor glazbe velikog ruskog umjetnika Petra Iljiča Čajkovskog zaslužni su Leo Mujić i Valentina Turcu.

Najpoznatiju Tolstojevu junakinju Anu Karenjinu utjelovila je prvakinja baleta HNK Edina Pličanić. Ostatak ljubavnog trokuta utjelovili su solist baleta Tamas Darai kao grof Vronski, kojemu je ovo prva velika premijerna uloga i najtalentiraniji zagrebački solist Guilhermo Gameiro Alves kao Karenjin. Serjožu, sina Karenjinovih tumači Bartol Schönberger, jedan od malobrojnih dječaka u Hrvatskoj koji uči balet.

Dojam izuzetno dramatične, duboke i potresne baletne predstave upotpunjen je koreografijom Lea Mujića, scenografijom Ivana Kirinčića, kostimografijom Alana Hranitelja, te oblikovanjem svjetla Aleksandra Čavleka.

Karte za praizvedbu nisu bile u slobodnoj prodaji. Publika, u kojoj je bio i premijer Zoran Milanović, oduševljeno je ispratila sve protagoniste te vrlo uspjele baletne predstave. Neoklasično-moderna koreografija Lea Mujića vrlo je teška za plesače na više načina, i pred ansambl je ljestvica visoko postavljena.

Priča o Ani Karenjinoj svima je poznata još od srednje škole, no ovo baletno uprizorenje posebnije je od svih filmova koji obrađuju ovu priču i zaista ga vrijedi pogledati. Osim same koreografije u kojoj se prožimaju zavidni baletni i gimnastički pokreti, osobno, najdojmljivije je oblikovanje svjetla. Ono istovremeno prati glazbu, pokrete i osjećaje likova, a neočekivani vrhunac postiže na samom kraju baleta. Naravno, neizostavni su postava scenografije i kostimi koji su vjerno preneseni iz knjige na kazališne daske. Ukoliko ste i vi, poput mene, skloni vizualiziranju priče dok čitate knjigu niti jedna stavka ovog uprizorenja neće vas razočarati. Učinit će vam se kao da je bogati sloj ruskog društva sedamdesetih godina 19. stoljeća ponovno oživio.

Stručnjaci prognoziraju kako bi se Ana Karenjina mogla pokazati kao možda najbolja produkcija ne samo baleta, već zagrebačke nacionalne kazališne kuće uopće posljednjih sezona. Balet se, uz praizvedbu, izvodio pet puta ovog travnja, a prema rasporedu moći će se pogledati i u svibnju.

Detaljnije na:
www.hnk.hr
www.tportal.hr
www.jutarnji.hr

Petra Plivelić

Oznake: balet, ana karenjina, HNK, Književnost, umjetnost, Kultura, kazalište

12.04.2014. u 22:19 • 3 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 09.04.2014.

Klasični Rim na tlu Hrvatske

U Galeriji Klovićevi dvori 27. ožujka otvorena je izložba Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektura, urbanizam, skulptura. Ona predstavlja sintezu onoga najznačajnijeg što nam je razdoblje antičkog Rima ostavilo u nasljeđe. Ovom se izložbom nastavlja ciklus prezentacije naše kulturne baštine iz razdoblja antike koji je započet 2010. godine izložbom Antički Grci na tlu Hrvatske.

Prikazano je oko 150 artefakata iz razdoblja klasičnog rimskog utjecaja na prostoru tadašnjih rimskih provincija Dalmatia, Pannonia i Histria. Artefakti su inače razasuti po mnogim hrvatskim muzejskim institucijama, no za potrebe izložbe su posuđeni. Izložbu je pripremio velik broj hrvatskih stručnjaka iz različitih područja arheologije.

Najznačajniji artefakt zasigurno je kip rimske carice Livije. Naime, mramorni kip tijela carice Livije čuva se u Opuzenu, a glava joj se čuva u Ashmolean Museumu u Oxfordu. Livijin kip pronađen je u arheološkim istraživanjima 1995/1996. godine u Naroni zajedno sa skupinom drugih mramornih kipova, od kojih većini također nedostaje glava. Prema anegdoti Livijinu glavu je u 19. stoljeću u Naroni zapazio britanski arheolog Arthur Evans te ju je s mještaninom mijenjao za svoj šešir. Ponio ju je u Veliku Britaniju gdje je ostala do danas.

Među artefaktima je i prepoznatljiva Glava Solinjanke. Za taj mramorni portret s početka 3. stoljeća pretpostavlja se da je portret carice Plautile, Karakaline supruge, a Solinjankom se naziva zbog mjesta nalazišta. Izložene su brojne skulpture iz klasičnog razdoblja rimske umjetnosti, neke od njih su: interpretacija Polikletova Westmacott dječaka, Kip Venere Anzotike, Kip Dijane majstora Maksimina, Reljef Silvana, Nimfa, Kip Magna Mater te drugi primjerci portreta, skulptura i sitne brončane plastike. Financijski najprihvatljivija cijena pojedinačne ulaznice je nedjeljom od 14 sati do kraja radnog vremena, a iznosi 10 kn. Besplatna vodstva su svakim danom u 17 sati. Izložba će biti otvorena do 25. svibnja ove godine.

Detaljnije na:
www.galerijaklovic.hr

Petra Plivelić

Oznake: Kultura, izložba, galerija Klovićevi dvori, Klasični Rim na tlu Hrvatske, Carica Livija, glava Solinjanke

09.04.2014. u 00:10 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 06.04.2014.

Ella i Marilyn

Glazbeno scenska duodrama Ella i Marilyn američko-britanske autorice Bonnie Greer premijerno je izvedena 23. ožujka u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija. Redateljica Nina Kleflin donosi dirljivu i povijesnu priču o prijateljstvu, hrabrosti, strahovima i nadama dvije iznimne žene, umjetnice i dive. Američku „kraljicu jazza“ Ellu Fitzgerald utjelovila je hrvatska pjevačica i gošća kazališta Komedija Zdenka Kovačiček. Dok je bezvremensku ikonu seksipila Marilyn Monroe utjelovila mlada zvijezda kazališta Vanda Winter.

Okosnica priče je događaj iz davne 1955. godine, kada već svjetski poznata Marilyn Monroe saznaje da je njenoj omiljenoj pjevačici Elli Fitzgerald zabranjen nastup u elitnom jazz klubu Mocambo u Los Angelesu zbog rasne segregacije. Marilyn hrabro naziva vlasnika kluba Mocambo i obećaje mu da će pet večeri za redom sjediti u prvom redu njegovog kluba, ukoliko dozvoli Elli da nastupa. Ona zaista održi obećanje, a iza scene jazz kluba dvije velike zvijezde postaju prijateljice i tako promijene jedna drugoj život.

U predstavi se Ellini i Marilynini razgovori izmjenjuju s dvadesetak glazbenih brojeva, među kojima su Ellini najveći hitovi poput Lady Be Good i Blue Moon, no nije izostavljena ni slavna Marilynina izvedba Diamonds Are a Girl's Best Friend. Obje glavne glumice su oduševile nastupima, a publika ih je nagradila ovacijama.

Stvaranju ugođaja čuvenog losanđeleskog Mocambo kluba dodatno su pridonijeli glazbena pratnja jazz banda Komedijina orkestra te ostali likovi na sceni koji su dio Komedijina baletnog ansambla.

Predstava je oduševila, a gledalište je za svaku izvedbu gotovo potpuno popunjeno. Mjuzikl je i dalje na rasporedu predstava kazališta Komedija, stoga je svi zainteresirani mogu pogledati i ovog travnja.

Detaljnije na:
www.komedija.hr

Petra Plivelić

Oznake: Kultura, kazalište komedija, Ella i Marilyn, Marilyn Monroe, Ella Fitzgerald, glazba

06.04.2014. u 03:20 • 3 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>