petraplivelic

subota, 31.05.2014.

Najbolje od hrvatske umjetnosti

Tjedan najvećih hrvatskih slikara traje od subote 31. svibnja do nedjelje 8. lipnja 2014. godine. Tim povodom u kultnoj instituciji grada Zagreba, Gradskoj kavani na Trgu bana Josipa Jelačića održava se izložba slika pod nazivom „Najbolje od hrvatske umjetnosti“.

Izložba će prikazati preko četrdeset djela najvećih hrvatskih slikara koja do sada nisu izlagana u javnosti. Naime, izložene slike inače su krasile domove ljubitelja vrhunske umjetnosti, a posuđene su za izložbu na kojoj će biti premijerno predstavljene. Izložba „Najbolje od hrvatske umjetnosti“ objedinjuje autentična djela iz privatnih kolekcija najvećih hrvatskih slikara poput Vlahe Bukovca, Slave Raškaj, Celestina Medovića, Miroslava Kraljevića, Vladimira Becića, Ljube Babića i drugih velikih autora.
Izložba traje koliko i sam tjedan najvećih hrvatskih slikara, dakle od 31. 5. do 8. 6. 2014. godine. Pojedinačna cijena ulaznice je 45 kuna, a obiteljska ulaznica stoji 69 kuna. Svi posjetitelji moći će besplatno konzumirati piće i sudjelovati u vrijednim nagradnim igrama. Poželjno je da posjetite izložbu slika u što većem broju jer je ona humanitarnog karaktera. Naime, dio prihoda donirat će se djeci u SOS Dječjem selu Hrvatska.

Detaljnije na:
ulaznice.hr
ibidem.hr

Gradska kavana, Trg bana J. Jelačića 9, Zagreb

Petra Plivelić

Oznake: najbolje od hrvatske umjetnosti, izložba, slike, gradska kavana, Trg bana Jelačića, sos dječje selo hrvatska

31.05.2014. u 11:19 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 30.05.2014.

Dani satire Fadila Hadžića u kazalištu Kerempuh*

Nakon što je gradsko Satiričko kazalište Kerempuh proslavilo 50. godišnjicu postojanja sada najavljuje 38. izdanje Dana satire Fadila Hadžića, najstarijeg kazališnog festivala u Hrvatskoj. Festival započinje 3. lipnja premijerom „Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“ režisera Vinka Brešana, a završava 21. lipnja. Iz neuobičajeno velike ponude od čak 53 prijavljene predstave, ovogodišnja izbornica festivala Mani Gotovac odabrala je 13 predstava koje dolaze iz Zagreba, Varaždina, Splita, Ljubljane, Kranja, Beograda, Novog Sada i drugih gradova. Ravnatelj kazališta Kerempuh Duško Ljuština rekao je kako su Dani satire Fadila Hadžića najstariji takmičarski festival u našoj zemlji. Dodao je da su od ovogodišnjih 13 predstava sedam iz Hrvatske, a šest iz regije.

Na festivalu će se dodijeliti nagrade Večernjeg lista za najbolju predstavu, za najboljeg mladog glumca i glumicu, za ulogu najbolje prihvaćenu od publike i mnoge druge. Festival koji je najskuplji do sada, okupit će oko 300 hrvatskih i stranih umijetika, a predviđa se da će u 18 dana predstave vidjeti više od 8 tisuća ljudi. Najzanimljivija je predstava čijom se premijerom 3. lipnja otvara sam festival. „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ autora Ive Brešana i režisera Vinka Brešana praizvedena je 1971. godine kada je izazvala burne reakcije. Predstava je satirična, svojevrsna predstava u predstavi koja šalje određenu kritiku društvu i vlasti u koje gd vrijeme da se izvodi. Ovu izvrsnu predstavu izvode neki od značajnijih hrvatskih glumaca kao što su Goran Navojec, Željko Königsknecht, Borko Perić, Hrvoje Kečkeš, Ana Maras Harmander, Maja Posavec i drugi. Izbornica festivala Mani Gotovac birala je predstave koje se temelje na ljubavi i politici. Tako u četiri predstave variraju motivi ljubavi od 7 do 97 godina života, dok je središte interesa devet predstava kritika politike, društva i društvenih vrijednosti. „Vrijednost u životu je danas dobro izgledati. Tako jedna predstava nosi naslov „Ružni“. Meni se čini da se Hamletovo pitanje `Biti, ili ne biti?´ u današnjem svijetu prevodi kao `Izgledati, ili ne izgledati?´“, rekla je izbornica Gotovac.

Ovogodišnji festival satire značajan je i po svom Off programu u kojemu će se nizati atraktivna događanja. Nakon službenih predstava na pozornici će se moći vidjeti sasvim drugačiji program koji će uključivati koncerte, predstavljanje uglednih pisaca, performanse, politička sučeljavanja i drugo. Za koncerte su zaduženi LET 3 i TBF koji su poznati po svojoj glazbi koja kritizira sve što ne valja u društvu. „O samom koncertu mogu reći sada da će to biti jedan lijep, intiman koncert na neki način. A s druge strane opet brutalan i bučan.“, rekao je Zoran Prodanović iz LET-a 3 o skorašnjem koncertu svoje grupe.

U sklopu off programa Poznati pisci na sceni predstavit će se Zoran Ferić isječkom iz romana „Kalendar Maja“ – „Tišina“, a spisateljski tandem Dežulović i Lucić izvest će satirični performans „Melodije bratstva i prvenstva“. Na Noćnoj sceni, po prvi puta u kazalištu, u „Ringu Kerempuha“ novinar Aleksandar Stanković ugostit će i sučeliti goste iz političkog miljea. Poznati hrvatski novinar, najavio da će u petak 6. lipnja ugostiti Igora Mandića i Tihomira Dujmovića koji će sučeliti svoje stavove o različitim temama. Dan poslije sučeit će dvije europarlamentarke Mirelu Holy i Marijanu Petir, žene koje o istim stvarima dosta različito razmišljaju.
Ovdje možete pronaći raspored predstava i raspored Off programa.

Detaljnije na:
Satiričko kazalište Kerempuh

Petra Plivelić

* Ovaj prilog (tekstualno malo drugačiji i s tonovima) objavljen je 29. svibnja 2014. u emisiji Sve u 16 na Radiju Student. Sama sam prisustvovala konferenciji za medije i uredila prilog za radio. Ovdje objavljene fotografije nisu autorske.

Oznake: kazalište, kazalište Kerempuh, satira, 38. dani satire Fadila Hadžića, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Duško Ljuština, Vinko Brešan, Mani Gotovac, let3, tbf, Aleksandar Stanković, Radio Student

30.05.2014. u 10:48 • 1 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 15.05.2014.

BBC-jev medijski stručnjak Guy Pelham gostovao na HRT-u

Guy Pelham je nezavisni medijski savjetnik koji se specijalizirao za vijesti i tehnologiju. Na BBC-ju je radio čak 25 godina. Vodio je redakcije internacionalnih, nacionalnih i regionalnih vijesti. Proučavao je tehnologije koje novinari koriste u ovom multimedijalnom dobu i usavršio se u tome. Sada radi s broadcasterima kojima otkriva jednostavnost tehnologije vijesti i pomaže im odabrati najbolju novinarsku opremu. Također, savjetuje i tvrtke koje proizvode tehnologiju za novinare o tome kako da učine svoje proizvode što bliže zahtjevima novinara. Pelham je imao ključnu ulogu u najvećem BBC-jevom projektu - preseljenju BBC Newsgathering-a (središnjeg deska informativne redakcije vijesti) iz Televizijskog Centra u potpuno novo sjedište Broadcasting House u središtu Londona. Neke od zanimljivosti vezane uz Pelhama su da je bio odgovoran za planiranje i vođenje izvještavanja o: tsunamiju na Tajlandu 2004. godine, bombaškom napadu na vlaku u Madridu iste godine, smrti pape Ivana Pavla II. 2005. godine te vjenčanju princa Williama i Catherine Middleton 2011. godine.

Na predavanju, u utorak 13. svibnja u HRT-ovu studiju Bajsić kojem su prisustvovali neki novinari i medijski djelatnici s HRT-a te studenti novinarstva s VERN-a, Hrvatskih studija i s Fakulteta političkih znanosti s profesoricama televizijskog novinarstva. Predavanje je moderirao Domagoj Novokmet, no Guy Pelham imao je glavnu riječ.

U svome predavanju Pelham se najviše usmjerio na BBC-evo preseljenje. Objasnio je kako je sve teklo te kako su se djelatnici prilagodili novom ustroju rada i izgledu deska. Pelham je rekao da se podrazumijeva da su sve redakcije postale više međusobno povezane. Također je postignut viši stupanj integracije. Dodao je i kako je komunikacija je postala važnija nego prije te da iako neki novinari ne žele međusobno komunicirati, jednostavno moraju jer nemaju drugog izbora.

Objasnio je i kako su na BBC-ju novinare koji prikupljaju informacije i one koji proizvode vijesti smjestili blizu jedne drugima kako bi se olakšao posao i povećala produktivnost. Naposljetku, osobe koje donose važne odluke poput odabira tema ili slanja reportera na mjesto događaja sjede zajedno.

Pelham je publici detaljno objasnio funkcioniranje BBC-a i način proizvodnje vijesti. Oko šest tisuća ljudi, koliko radi na BBC-ju, proizvodi dva televizijska programa koja emitiraju 24 sata na dan te kanale BBC 1, 2, 3 i 4 koji prednjače vijestima. Uz njih se još ističu BBC London, BBC Online i Radio Newsroom. Također, proizvode i vijesti na 26 svjetskih jezika. Strategija koje se pridržavaju jest internacionalno, nacionalno, lokalno, multimedijski i višejezično. Jednostavno sročeno – sve za svakoga. Dodao je i kako novinari moraju biti spremni na konvergenciju. Moraju znati sve raditi. Primjerice, nije dovoljno pisati vijesti za portal, treba znati uz pisanu vijest napraviti i neki prilog i biti dostupniji građanima. Pelham smatra da novinari trebaju biti multimedijalni. Isto tako dodaje da nije nužno da je svaki novinar izvrstan na svakom području, od radija preko televizije do online izdanja. Takvi gotovo i ne postoje. Bitno je da novinar može pokriti do neke određene mjere cjelokupan posao, a da najviše radi ono u čemu je najbolji, savjetovao je Pelham buduće novinare.

U svom predavanju Pelham je predstavio publici modernu tehnologiju koju koriste na BBC-ju. Govorio je o virtualnom studiju i o potpuno robotičkom studiju. Kako bi to bolje predočio pokazao je publici nekoliko video isječaka s BBC-ja. Najveće zanimanje pokazalo se za virtualni studio, koji iako ne toliko tehnološki napredan postoji i na HRT-u, te čak i na Televiziji Student. Ukoliko ne znate što je to virtualni studio, svakako pogledajte ovaj video isječak i sve će vam biti jasnije. (Doduše, video isječak nije o virtualnom studiju s BBC-ja, no svi takvi studiji funkcioniraju na isti način.) Virtualni studiji temelje se na elektroničkom načinu prikazivanja fotografija ili pokretnih slika i animacija oko voditelja u studiju. Gledatelj na televiziji vidi voditelja u zabavnom studiju oko kojeg se razne stvari događaju i pojavljuju, a pozadina se iznimno brzo i lako mijenja (tako da voditelj u jednom trenutku može biti ispod površine oceana u odijelu, a u drugom u pustinji). Kolorna podloga, tj. colour separation overlay postiže se uklanjanjem jedne boje s ekrana i njenom zamjenom za sliku, grafiku ili animaciju. Ono što gledatelji ne vide jest da je studio (cijeli ili samo pozadina) obojen čistom plavom, žutom ili jarkozelenom bojom. Dakle, neku od ranije navedenih boja videomikseta će automatski zamijeniti grafikom, snimkom, animacijom ili nečim drugim s druge kamere, magnetoskopa, kompjutora ili grafičke stranice. Evo i primjera jednog priloga s BBC-ja snimljenog u virtualnom studiju.
Kao studentica novinarstva na FPZG-u imala sam čast prije predavanja Guyja Pelhama s ostalim kolegama s Televizijskog novinarstva u pratnji doc. dr. sc. Tene Perišin razgledati informativnu redakciju HTV-a.

Od mnogih poznatih lica koje smo susreli kao što su Iva Repač, Zoran Vakula, Aleksandar Stanković i dr. Najpristupačniji je bio novinar i voditelj s HTV-a 4, Vjeran Mišurac. On nam je objasnio kako treba sjediti pred kamerama, kako uzimati dah i naglašavati riječi , pokazao nam je bubicu, malu slušalicu te objasnio kako funkcionira blesimetar.

Petra Plivelić

Oznake: televizija, HRT, Guy Pelham, Moving BBC

15.05.2014. u 11:30 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 03.05.2014.

Svjetski dan slobode medija - 3. svibnja

Na današnji dan, 3. svibnja obilježava se Svjetski dan slobode medija. Proglasila ga je Glavna skupština Ujedinjenih naroda 1993. godine. No, zašto je odabran baš 3. svibnja? Tada je godišnjica Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju su sastavila skupina afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji. Imali su jedinstvenu viziju - zaštititi temeljna prava slobodnog tiska. Cilj obilježavanja Svjetskog dana slobode medija je okupljanje medijskih profesionalaca koji procjenjuju stanje slobode medija u svim zemljama svijeta i raspravljaju o mogućnostima za rješavanje glavnog problema, tj. podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela.

U zajedničkoj poruci glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i glavna ravnateljica UNESCO-a Irina Bokova poručuju da su prava slobode mišljenja i izražavanja ključna za demokraciju, transparentnost, odgovornost i vladavinu prava. Također smatraju da su ta prava od vitalnog značaja za ljudsko dostojanstvo, društveni napredak i inkluzivan razvoj. Dodali su i da tek kada su novinari slobodni pratiti, istraživati i kritizirati politiku i akcije može postojati dobra vladavina.

UNESCO svake godine dodjeljuje jednom novinaru UNESCO Guillermo Cano World Press Freedom Prize. Ove godine, međunarodni, neovisni žiri medijskih profesionalaca imenovao je turskog istraživačkog novinara Ahmeta Şika dobitnikom te nagrade.

Prema godišnjem izvješću Freedom Housea o slobodi medija u svijetu samo 14% svjetskog stanovništva uživa u slobodnim medijima. Točnije, to znači da samo jedna od sedam osoba živi u zemlji u kojoj se jamči sigurnost novinara, država se minimalno upleće u medijska pitanja, a mediji nisu pod zakonskim ili gospodarskim pritiscima. Od 197 analiziranih zemalja Hrvatska ima rejting 40 i zauzela je 83. mjestu u skupini medijski djelomice slobodnih zemalja. Prvo mjesto na listi kao medijski slobodne zemlje dijele Nizozemska, Norveška i Švedska, dok je zadnje mjesto zauzela Sjeverna Koreja.

Već tradicionalno, na Svjetski dan slobode medija novinari i medijski radnici su od 11:55 do 12 sati, na poziv Sindikata novinara Hrvatske (SNH), simboličnom akcijom „Pet minuta gromoglasne tišine“ upozorili na sve lošiji položaj novinara i medija, čime se izravno ugrožava sloboda medija i pravo javnosti na kvalitetno informiranje. U priopćenju Sindikata novinara Hrvatske, predsjednik Anton Filić spomenuo je eliminiranje neovisnog i kritičkog novinarstva, kao i posljednju nepravomoćnu sudsku presudu za tzv. sramoćenje, kojom je novinarka Slavica Lukić kažnjena plaćanjem kazne od 26.000 kuna. Smatra da je ta presuda pokazala da može biti proglašen krivim i onaj tko je iznio istinu. Dotaknuo je i problem tzv. RPO sustava kojim se dopušta nakladnicima da novinare više ne moraju zapošljavati (u skladu sa Zakonom o radu), nego da ih mogu angažirati i kao slobodne novinare, koji zapravo rade isto ono što i stalno zaposleni novinari. „Jer, postavlja se pitanje, kakve uvjete za objektivno izvještavanje imaju novinari kojima poslodavci svakodnevno prijete otkazom i raskidom suradnje, jednostrano im smanjuju plaću, zakidaju ih za dodatke za prekovremeni i rad nedjeljom“, navodi se u priopćenju SNH-a.

Istovremeno, čelnici Hrvatskog novinarskog društva (HND) ističu da je u posljednjih pet godina bez posla ostalo između 1500 i 2100 novinara te da je stanje iznimno teško u tiskanim medijima. „Poslodavci režu troškove i plaće, daju otkaze i položaj novinara je sve nestabilniji, a sve to odražava se na profesionalne novinarske standarde“, rekao je predsjednik HND-a Zdenko Duka. Istaknuo je i kako su pokrenute aktivnosti protiv kaznenog djela sramoćenja.

Suočena sa svim ovim podacima, kao studentica novinarstva, pitam se jesam li svjesna u što sam se upustila odabravši ovaj fakultet i zanimanje koje nije ni traženo niti profitabilno. Je li ova kriza u novinarstvu samo privremena, kao stanje do kojeg je došlo zbog raznih utjecaja? Može li se svijet izvući iz krize u novinarstvu kao iz one ekonomske? Ne znam. No, ja među prvima ne gubim nadu!