Poljoprivredne površine u vlasništvu Ive Enjingija ovih se dana intenzivno obrađuju. Taman smo pomislili kako će na njima niknuti novi nasadi vinograda. Ali, ostali smo iznenađeni kad smo čuli da će biti zasijane djetelinsko-travnim smjesama.
- To je točno. Nabavit ću 50 krava pa mi treba hrana za njih. Treba mi oko 1000 m? stajskoga gnoja godišnje za moje vinograde, a po njega sada moram ići 50 - 60 kilometara, što mi se ne isplati. Zato sam odlučio nabaviti krave. Bez stočarstva nema ni ratarstva, a ni voćarstva i vinogradarstva. Ovo je samo povratak sto godina unatrag uz modernu tehnologiju. Želim sve raditi na što prirodniji i ekološki način - dodaje Enjingi koji danas ima nešto više od 50 hektara vinograda.
Da bi oni dali kvalitetno vino treba ih obrađivati na što prirodniji način, što uključuje gnojidbu stajskim gnojem, ali i posebnu zaštitu autohtonim bakterijama kojima je također potreban zreli stajski gnoj. Kako bi do njega došao Enjingi osim što priprema hranu uz pomoć Miroslava Kovača, stručnjaka za stočarstvo i voditelja požeškog odsjeka HZPSS, obilazi naše najbolje stočarske farme radi pobližeg upoznavanja s uzgojem, ali i s gradnjom objekta unatoč tome što je nekad davno imao krave i konje.
Ali od tada se mnogo toga promjenilo. - Na Enjingijevoj farmi bit će primijenjen sustav uzgoja krava - tele koji u nas baš nije mnogo zastupljen jer se u nas krave drže uglavnom zbog mlijeka, a tele je usputni proizvod. Ovdje će biti slobodan uzgoj na paši. Tele će uz majku biti 6 - 7 mjeseci i imati polagan rast te ćemo na taj način dobiti i kvalitetniju telad.
Ovo je još jedan povratak prirodi i prirodnom uzgoju, odnosno kako se to danas kaže, održivoj poljoprivredi. Drago mi je što je jedan vinogradar učinio ovaj važan korak jer danas malo tko shvaća važnost stočarstva unutar poljoprivrede - ističe Miroslav Kovač koji se nada da će za Enjingijem krenuti i drugi.
Vrijednost uvoza primarnih poljoprivrednih proizvoda 2005. godine bila je na razini oko milijardu USD ili nešto više od 7 milijardi kuna. To je oko 2 milijarde kuna dohotka koje godišnje gubi domaća poljoprivreda.
Uz prosječnu bruto plaću od 7 tisuća kuna mjesečno odnosno 84 tisuće kuna godišnje to je gubitak oko 21,4 tisuće prosječnih godišnjih plaća odnosno isto toliko radnih mjesta u ruralnom prostoru Republike Hrvatske. Kad se zna koliko je velik problem nezaposlenosti na hrvatskom selu onda ovaj podatak još više dobiva na važnosti.
Veliki uvoza hrane najviše je pogodio populaciju malih i srednjih seljačkih gospodarstva. Stanje je dodatno otežala domaća poljoprivredna politika koja je uvođenjem količinskih ograničenja veliki broj seljačkih gospodarstava ostavila bez poticaja. Većina seljačkih gospodarstava u Hrvatsko danas živi na rubu egzistencije bez mogućnosti da nadoknadi izgubljeni dohotka iz primarne poljoprivredne proizvodnje. Naime, ova gospodarstva malo sudjeluju u preradi i distribuciji hrane, dok su druge djelatnosti u ruralnom prostoru tek u povojima (agroturizam, komunalne i socijalne usluge, zelena energija, ostale nepoljoprivredne djelatnosti).
Američki koncern Monsanto tražio je od jednog kanadskog poljodjelca odštetu jer se na njegovoj njivi pojavila genetski manipulirana uljana repica koju je koncern patentno zaštitio. Poljodjelac pak tvrdi da je genetski manipuliranu uljanu repicu na njegovu njivu donio vjetar.
Ovoga puta David nije pobijedio Golijata, međutim, ako se prate novinska izvješća može se vidjeti da je kanadski uzgajivač uljane repice Perxy Schmeiser ipak moralni pobjednik u borbi protiv koncerna Monsanto. Percy Schmeiser je povrijedio Monsantova prava na patent, kada je na jednom od njegovih polja odjednom počela rasti genetski izmijenjena repica tipa ”roundup”. To sjeme nikada nisam kupio ni sijao – branio se Schmeiser. ”Ako ta vrsta raste kod mene, onda je polen te repice do mene doletio od nekog susjeda i zagadio je moju prirodnu repicu. Bilo kakva isplata Monsantu za korištenje licencije uopće ne dolazi u obzir," rekao je ovaj poljoprivrednik.
Nakon što je već izgubio na nižoj razini, i kanadski vrhovni sud je potvrdio da Monsanto ima patent i prava na njega, tako da nitko ne smije besplatno uzgajati njegovu repicu. Presuda sudskoga vijeća bila je tijesna – pet prema četiri. Za Schmiesera je jedina svijetla točka bila što ipak ne mora, kao što je bila prvotna presuda, koncernu platiti 200 tisuća dolara odštete i sudske troškove. On je to protumačio svojom pobjedom.
Monsanto je pozdravio presudu, jer, kako je istaknuto, sud je time postavio svjetski standard za zaštitu duhovnog vlasništva. "Vjerujem da su stvarni dobitnici farmeri iz zapadne Kanade, koji će nastaviti primjenjivati tu inovativnu tehnologiju," izjavila je glasnogovornica ovog biotehnološkog koncerna Trish Jordan. U isto vrijeme jedna kanadska udruga za zaštitu potrošača upozorava da su ovime pogođeni svi – od siromašnih indijskih seljaka koji skupljaju vlastito sjeme do pitanja raznolikosti bilja u budućnosti: ”To je stravična presuda, jer su farmerima oduzeta prava da zadrže i zaštite vlastito sjeme” – kaže Andrea Peart iz ekološkog saveza Sierra Club. Kanadski zaštitari prirode Monsantu predbacuju da je u svijet pustio biljku koja se ne može kontrolirati, a da pri tom ne želi preuzeti odgovornost. Sud je seljake na pladnju izručio koncernu – to ističe i kanadski Greenpeace. Ovaj slučaj pokazuje kakve posljedice ima neobuzdano pravo na patente.
Monsanto je odustao na jednom drugom području: kod genetski izmijenjenoga žita, koji je kao i ”roundup”-repica ili ”Roundup” kukuruz otporan na određene pesticide. To nije posljedica neke sudske presude, nego nedostatka potražnje. Gene Franklin iz Kanzasa iznosi mišljenje većine farmera: ”Neću prijeći na to i uzgajati ga. Bojim se da će mi netko reći da ne želi moju pšenicu, što bi uništilo moje tržište. Zbog toga ga neću uzgajati.”
S druge strane Franklin uzgaja genetski izmijenjeni kukuruz za stočnu hranu i oduševljen je. Ali, ako potrošači budu htjeli nešto drugo, onda će to uzgajati.
- Unatoč iskustvu koje sam stekao u 20 godina bavljenja povrtlarskom proizvodnjom nikad nisam mogao precizno odrediti sve agrotehničke mjere kako bi mi urod paprike bio što kvalitetniji. Sada će tehnologiju i rokove zaštite bilja na sebe preuzeti agronom udruge rekao je Tomo Kovačević iz Trnjana, jedan od 28 povrtlara koji su nedavno osnovali udrugu povrtlara Posavina-povrće. Nedovoljno poznavanje agrotehnologije te vrlo zahtjevne i unosne proizvodnje samo je jedan od razloga zbog kojih su se brodskoposavski povrtlari povezali u organizaciju nalik na najjače svjetske proizvođače povrća, talijanske kooperative.
Lakši pristup tržištu, stvaranje vlastite robne marke te nabava repromaterijala po nižim cijenama glavni su ciljevi udruge. Ideja o povezivanju povrtlara u tu specifičnu zadrugu, čiji članovi na vlastitim površinama proizvode planirane vrste i količine povrća, potekla je od Ureda za poljoprivredu Brodsko-posavske županije.
Želimo da se povrtlari posvete isključivo proizvodnji, ne gubeći vrijeme na radnje koje nisu izravno vezane za uzgoj povrća. Do sada su proizvode plasirali na gradskoj tržnici, a mjere zaštite bilja provodili su neprimjereno, što nije bilo učinkovito. Sada je na upravitelju udruge da kvalitetno proda i naplati proizvode, agronom će obilaziti plantaže i kontrolirati zdravstvenu ispravnost biljaka, dok se povrtlari mogu potpuno posvetiti proizvodnji što kvalitetnijeg povrća izjavio je Željko Burazović, pročelnik županijskog ureda.
Iako je udruga nedavno osnovana, već priprema prve poteze. U idućih nekoliko dana počinju branje lošije rajčice, koja se ne jede svježa; ukuhat će je na starinski način, po receptu naših baka. Nadaju se da će rajčica obrađena na stari slavonski način pronaći put do kupaca u nekom od trgovačkih lanaca.
Tvrdnja da je slavonska zemlja bogata i plodna, više ne stoji. Naša su tla postala sterilna i kisela, u njima nema života. Uzrok tome je ne samo uporaba teške mehanizacije što zbija tlo nego i uporaba mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava - ističe Miroslav Kovač, rukovoditelj požeškog odjela Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu. Milan Bešlić, voditelj PJ Ratarstvo i stočarstvo u kutjevačkom kombinatu, upozorio je kako je zemlja koju je kombinat obrađivao bila u boljem stanju prije 40 godina!
- Prve analize tla u kombinatu su napravljene 1966. i 1967. godine. O tadašnjem stanju tla danas možemo samo sanjati. Nakon toga pravljene su još analize 1973. pa 1983. i 1993. godine. Zadnje su analize pokazale da 42 posto površina ima pH između 4 i 5, a 29 posto između 5 i 5,5, dok 28 posto površina pH ima između 5 i 6,5 što znači da su na 70 posto površina kisela tla.
Uz to što su kisela, većina tih tala ima i male količine organske tvari, od 1,2 do 1,5 posto. Na nekim tablama gdje imamo 3,8 pH vrijednost neće više ništa rasti te smo ih morali napustiti - istaknuo je Bešlić. Kako bi se u slavonsku zemlju opet vratio život, nužno je popraviti njezinu pH vrijednost te povećati organsku tvar.
Jedan od načina popravljanja pH vrijednosti je kalcifikacija. Da bi se to učinilo - ističe Vlatka Stranjik iz Kamen Sirača - potrebno je prvo napraviti analizu tla da se vidi je li tlo kiselo i koliko. Nakon toga stručnjak će odrediti s kojim materijalom i količinom treba obaviti kalcifikaciju jer nisu sva sredstva jednake neutralizacijske vrijednosti.
Vapno kao sredstvo najveće neutralizacijske vrijednosti stavlja se u manjim količinama nego neki karbonati. Primjena tih sredstava u odgovarajućim mjerama, dodaje, povećava prinose do 35 posto!
Kako bi se vratio život u zemlju, Kovač napominje da je nužna i uporaba stajskog gnoja koji nema toliko vrijednost kao mineralno gnojivo, ali koji u tlo vraća mikrooragnizme koji daju rahlost tlu.
U USA, J. Americi i Aziji hara nova pošast sojinih polja - sojina snijet (hrđa) - Soybean Rust.
Od naših stručnjaka još ni glasa.
Ipak, u skladu s dobro poznatom tradicijom iz prošlosti (ambrozija, abutilon...) ubrzo se ta bolest može očekivati i na našem kontinentu. Malo će kumovati multinacionalni avioprijevoznici, a malo više multinacionalne... više...
GUDOVAC - Nastavi li se trend uvoza hrane, Hrvatska će do kraja godine uvesti hrane za dvije milijarde dolara i time se svrstati u vrh zemalja koja uvoze hranu, ustvrdio je na konferenciji za novinare HSS-a na 14. međunarodnom sajmu u Gudovcu pokraj Bjelovara predsjednik stranke Josip Friščić...više
(komentari)
... BLIZE SE IZBORI | fransoa | 10.9.2006 18:25:45
Blize se izbori i nas gospon Friski se probudio da nam kaze sto vec i vrapci pjevaju po Slavoniji. Ma daj molim te pogledaj oko sebe i vidjeti ces tko uvozi? Tko daje odobrenja? Tko stoji iza svega? Sigurno ne jadni seljak, nego bas VI politicari. Koliko puta si se digao u Saboru i potakao tu temu? Sada, kada treba jos malo spremati teren za prodavanje magle sirotinji kako bi te izabrali na sto bolji polozaj, sada si se sjetio 'jadnoga' nam seljaka. Bili ste skupa sa SDP-om na vlasti, sta ste poduzeli u vezi toga? Nista! samo svadja i prebacivanja krivnje jedni na druge, kao u ostalom i ovi sada. Nisu nista bolji niti bili niti ce biti. Dok pravi ekonomisti i strucnjaci ali stvarno pravi patrioti, ne uzmu stvar u svoje ruke, nista od svih tih prica. Imamo mi mladjih kadrova uz pomoc iskusnih starijih kolega koji bi mogli nesto napraviti, samo kako se VAS rijesiti? Gledam svakodnevno demonstracije po Zapadnim Zemljama, pitam se kada ce se kod nas narod zasititi? Mada je to najgore sto nam poslije svega treba, no, nevidim pomaka ni sa jednom od vodecih stranaka i ljudi koji su se uvukli u njih i do grla se iskompromitirali svime i svacim... Ostaje mi jos jedino da slusam pjesmu "BOZE CUVAJ HRVATSKU' ....
uvoz | jlukace7 | 10.9.2006 18:02:18
Doklegod budu ovi grebatori na vlasti,rasti će i uvoz hrane.Apetiti se samo pojačavaju,država nema ama baš nikakvu strategiju o razvoju poljoprivrede i proizvodnji hrane.Pričalo se kako nam nedostaje mlijeko ,pa moramo uvoziti.Desilo se da i ono malo što se proizvede neće nitko otkupiti.Gdje nema mogucnosti za jamiti proviziju,to se potiskuje i pribjegava se uvozu.Ali i to će imati svoj kraj.Kako se ne stvaraju nova dobra,upitno je do kada ćemo moći kupovati uvozno.To novopečene bogataše ne zanima.a oni su se osigurali do trećag koljena.A političari pokvarenjaci,sve jedan veći od drugog,prde u zajedničku tikvu,jer opet padne provizija.Institucija predsjednika države obećavala pred drugi mandat,puhanje vladi za vrat,pa ni od toga ništa.Jedino ako im ne puše neto niže.
Ovoga puta David nije pobijedio Golijata, međutim, ako se prate novinska izvješća može se vidjeti da je kanadski uzgajivač uljane repice Perxy Schmeiser ipak moralni pobjednik u borbi protiv koncerna Monsanto. Percy Schmeiser je povrijedio Monsantova prava na patent, kada je na jednom od njegovih polja odjednom počela rasti genetski izmijenjena repica tipa ”roundup”. To sjeme nikada nisam kupio ni sijao – branio se Schmeiser. ”Ako ta vrsta raste kod mene, onda je polen te repice do mene doletio od nekog susjeda i zagadio je moju prirodnu repicu. Bilo kakva isplata Monsantu za korištenje licencije uopće ne dolazi u obzir," rekao je ovaj poljoprivrednik. 
Lakši pristup tržištu, stvaranje vlastite robne marke te nabava repromaterijala po nižim cijenama glavni su ciljevi udruge. Ideja o povezivanju povrtlara u tu specifičnu zadrugu, čiji članovi na vlastitim površinama proizvode planirane vrste i količine povrća, potekla je od Ureda za poljoprivredu Brodsko-posavske županije.
