Tvrdnja da je slavonska zemlja bogata i plodna, više ne stoji. Naša su tla postala sterilna i kisela, u njima nema života. Uzrok tome je ne samo uporaba teške mehanizacije što zbija tlo nego i uporaba mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava - ističe Miroslav Kovač, rukovoditelj požeškog odjela Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu. Milan Bešlić, voditelj PJ Ratarstvo i stočarstvo u kutjevačkom kombinatu, upozorio je kako je zemlja koju je kombinat obrađivao bila u boljem stanju prije 40 godina!
- Prve analize tla u kombinatu su napravljene 1966. i 1967. godine. O tadašnjem stanju tla danas možemo samo sanjati. Nakon toga pravljene su još analize 1973. pa 1983. i 1993. godine. Zadnje su analize pokazale da 42 posto površina ima pH između 4 i 5, a 29 posto između 5 i 5,5, dok 28 posto površina pH ima između 5 i 6,5 što znači da su na 70 posto površina kisela tla.
Uz to što su kisela, većina tih tala ima i male količine organske tvari, od 1,2 do 1,5 posto. Na nekim tablama gdje imamo 3,8 pH vrijednost neće više ništa rasti te smo ih morali napustiti - istaknuo je Bešlić. Kako bi se u slavonsku zemlju opet vratio život, nužno je popraviti njezinu pH vrijednost te povećati organsku tvar.
Jedan od načina popravljanja pH vrijednosti je kalcifikacija. Da bi se to učinilo - ističe Vlatka Stranjik iz Kamen Sirača - potrebno je prvo napraviti analizu tla da se vidi je li tlo kiselo i koliko. Nakon toga stručnjak će odrediti s kojim materijalom i količinom treba obaviti kalcifikaciju jer nisu sva sredstva jednake neutralizacijske vrijednosti.
Vapno kao sredstvo najveće neutralizacijske vrijednosti stavlja se u manjim količinama nego neki karbonati. Primjena tih sredstava u odgovarajućim mjerama, dodaje, povećava prinose do 35 posto!
Kako bi se vratio život u zemlju, Kovač napominje da je nužna i uporaba stajskog gnoja koji nema toliko vrijednost kao mineralno gnojivo, ali koji u tlo vraća mikrooragnizme koji daju rahlost tlu.