|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
25.09.2006., ponedjeljak
SLOM HRVATSKE POLJOPRIVREDE ZBOG UVOZA HRANE
Vrijednost uvoza primarnih poljoprivrednih proizvoda 2005. godine bila je na razini oko milijardu USD ili nešto više od 7 milijardi kuna. To je oko 2 milijarde kuna dohotka koje godišnje gubi domaća poljoprivreda.
Uz prosječnu bruto plaću od 7 tisuća kuna mjesečno odnosno 84 tisuće kuna godišnje to je gubitak oko 21,4 tisuće prosječnih godišnjih plaća odnosno isto toliko radnih mjesta u ruralnom prostoru Republike Hrvatske. Kad se zna koliko je velik problem nezaposlenosti na hrvatskom selu onda ovaj podatak još više dobiva na važnosti.
Veliki uvoza hrane najviše je pogodio populaciju malih i srednjih seljačkih gospodarstva. Stanje je dodatno otežala domaća poljoprivredna politika koja je uvođenjem količinskih ograničenja veliki broj seljačkih gospodarstava ostavila bez poticaja.
Većina seljačkih gospodarstava u Hrvatsko danas živi na rubu egzistencije bez mogućnosti da nadoknadi izgubljeni dohotka iz primarne poljoprivredne proizvodnje. Naime, ova gospodarstva malo sudjeluju u preradi i distribuciji hrane, dok su druge djelatnosti u ruralnom prostoru tek u povojima (agroturizam, komunalne i socijalne usluge, zelena energija, ostale nepoljoprivredne djelatnosti).
|
|
|
