petak, 25.11.2011.
Oh, gospođo Robinson!
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 30.09.2010. u 21.00 h
Diplomac (The Graduate)(1967)
Režija: Mike Nichols
Scenrij: Buck Henry i Calder Willingham (prema romanu Ch. Webba)
Ul.: Dustin Hoffman, Anne Bancroft, Katharine Ross, William Daniels, Murray Hamilton, Elizabeth Wilson.
Otuđeni i dezorijentirani Benjamin Braddock završio je studij. Njegovi imućni roditelji žele da počne graditi karijeru, a gđa Robinson, sredovječna privlačna supruga očeva partnera, uvodi ga u seks. Benjamin se međutim zaljubi u Elaine, privlačnu i nevinu kći Robinsonovih.
Temeljno jednostavnu priču ambigvitetna svršetka, žanrovski u modusu humorne melodrame sa satiričnim elementima, M. Nichols (Oscar za režiju) stilski je nadopunio modernističkim postupcima te prilagodio senzibilitetu 1960-ih. Raspon se primijenjenih formalnih postupaka kreće od montažnih sklopova s drastično neočekivanim izmjenama kuta i plana snimanja, preko poigravanja odnosom subjektivnog i objektivnog kadra te postavljanja u isti dramski prostor različitih vremensko-prostornih zbivanja do uporabe kosoga kadra, preklapanja zvuka sljedećega kadra sa slikom prethodnog, radikalne uporabe zooma, flash kadrova i repetitivnih kadrova, intenzivne uporabe krupnih planova te znakovitih kompozicija kadra.
Iako vezan za kontrakulturu 1960-ih (napose motivom sukoba korumpiranih starijih naraštaja i »nevine« mladeži), film ne operira polit. motivima, a socijalni su potisnuti u korist individualne psihol. problematike. Povezujući žanrovsku tradiciju i privlačne melodije Simona i Garfunkela s naslijeđem Ejzenštejna i Godarda te duhom vremena, Diplomac je postao najpopularnijim izdankom kratkotrajnoga holivudskog modernizma.
izvor (HFL, D. Radić)
- 13:40 -
Let iznad kukavičjeg gnijezda
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 23.09.2010. u 21.00 h
Let iznad kukavičjega gnijezda (One Flew Over the Cuckoo’s Nest)(1975)
Režija: Miloš Forman
Scenarij: Lawrence Hauben, Bo Goldman, prema romanu Kena Keseya
Uloge: Jack Nicholson, Louise Fletcher, William Redfield, Will Sampson, Brad Dourif, Michael Berryman, Danny DeVito
Osuđen zbog silovanja, McMurphy je prebačen u psihijatrijsku bolnicu, gdje grupna terapija bolničarke Ratched i velike doze lijekova, prije svega umirujućih sredstava, oduzimaju pacijentima individualnost i svaku želju da išta promijene u ispraznu životu potpuno nalik vegetiranju. McMurphy se s time ne miri pa pokušava povesti pobunu protiv strogih, često i besmislenih normi, no time dolazi u sukob s Ratched i sustavom koji ona predstavlja.
Na jednoj razini, zahvaljujući sjajnim interpretacijama Nicholsona i Fletcher, film je uzbudljiva borba dvaju snažnih osobnosti, koju Forman koristi (uz dojmljivu sliku ludnice kao metafore suvr. svijeta) da bi iskazao jednu od najčvršćih karakteristika svojega autorskog svijeta – borbu pojedinca protiv autoritarnog društva, pri čemu se ne referira samo na svoju domovinu, tada komunističku Čehoslovačku, nego i na pojave u demokratskim zemljama poput SAD-a.
Jedan od najzapaženijih filmova 1970-ih, nagrađen je Oscarima za najbolji film, režiju, gl. mušku (J. Nicholson) i žensku ulogu (L. Fletcher), scenarij prema knjiž. djelu, uz nominacije za epizodnoga glumca (B. Dourif), kameru, montažu i glazbu. Također je pokazao kako se tada Forman mogao vrlo svrhovito prilagoditi amer. načinu realizacije filma, odustajanjem od improvizacija i prihvaćanjem čvrste dramaturgije te iznimnom vještinom u izlaganju zanimljive fabule brzim ritmom. Pritom je ipak sačuvao mnoge odlike svojega stila, posebice humora u detaljima, kao protuteži temeljnoj tragici priče.
(izvor: HFL, T. Kurelec)
- 13:28 -
"Are you talking to me?"
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 16.09.2010. u 21.00 h
Taksist (Taxi Driver)(1976)
Režija: Martin Scorsese
Scenarij: Paul Schrader
Uloge: Robert De Niro, Jodie Foster, Cybill Shepherd, Harvey Keitel, Peter Boyle, Leonard Harris.
Psihotični vijetnamski veteran, taksist Travis Bickle, vozeći se ulicama New Yorka intenzivno doživljava svoja poznanstva sa ženama – s pristojnom polit. aktivisticom Betsy (koju izvodi u pornokino) i s dvanaestogodišnjom prostitutkom Iris (koju želi izvesti na pravi put). Razmišljajući i o atentatu na kandidata na predsjedničkim predizborima, Travis se odlučuje na obračun s Irisinim svodnikom Sportom.
Jedno od ključnih djela amer. filma 1970–ih, T. je likovno-scenografski te dramaturški čvrsto lociran u New York, pa je kritika govorila o vrhunskom djelu »realistične« tendencije razdoblja. Film se odlikuje dojmljivom fotografijom i glazbom te preciznom modernističkom režijom, više usmjerenom na prikaz psihol. rastrzanosti junaka nego na neklasično izlaganje događaja te lišenom romantizacije nasilnoga gubitništva kriminalaca (za razliku od drugog vrhunskog primjera sličnih tendencija u amer. kinematografiji ’ Bonnie i Clyde), a s iznimno dojmljivim vrhuncem u sceni krvave pucnjave kojom Bickle postaje svojevrstan amer. junak.
Scenarij P. Schradera, nadahnut stvarnim pokušajem umorstva guvernera Alabame, također oslonjen i na Bressonova ’ Džepara, Sartreovu Mučninu i Zapise iz podzemlja F. M. Dostojevskoga, razrađen je u potresan prikaz junakove neurotične postvijetnamske egzistencije, u interpretacijama ugl. smještane u kontekst propasti kontrakulturnih pokreta iz 1960-ih te krize identiteta amer. muškarca. Komercijalno prilično uspješan, film je popraćen ugl. pozitivnim kritikama, unatoč zamjerkama izrazitoj nasilnosti, utjecajima novoga vala te (osobito od strane marksističkih kritičara) ograničavanju velikih društv. problema na perspektivu pojedinca. Nominiran za četiri Oscara (i za najbolji film), u Cannesu je osvojio Zlatnu palmu, označivši definitivnu redateljevu afirmaciju u svj. razmjerima. Utjecao je na amer. (npr. Q. Tarantino) i eur. film (npr. Mržnja M. Kassowitza, 1995).
(izvor: HFL, T. Kurelec)
- 13:09 -