petak, 25.06.2010.
Sanaju li droidi električne ovce?
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 25.06.2010. u 21.00 h
Istrebljivač (Blade Runner)(1982.)
Režija: Ridley Scott
Scenarij: Philip K. Dick, Hampton Fancher, David Webb Peoples
Uloge: Harrison Ford, Rutger Hauer, Sean Young, Edward James Olmos, M. Emmet Walsh, Daryl Hannah, William Sanderson
Androidi sanjaju električne ovce, a ljudi potpuno prestaju sanjati u Scottovoj apokaliptičnoj verziji neizvjesne budućnosti.
Radnja filma smještena je u hladan, mračan i neprijateljski raspoloženi Los Angeles u bližoj budućnosti, točnije 2019. godinu. Tamošnja korporacija Tyrell genetskim modifikacijama kreira replikante tj. humanoidne androide čija je jedina svrha ponižavajući rad u korist ljudi na udaljenim Zemljinim kolonijama. Replikanti su fizički snažniji od ljudi, ugrađena im je lažna svijest o ljudskom porijeklu, a posjeduju i sposobnost razvijanja vlastitih osjećaja. Kako bi se osigurala od eventualnih neželjenih posljedica emotivnog sazrijevanja ljudskih 'robota' iz vlastite radionice, korporacija programira njihov životni vijek na svega 4 godine.
Problemi nastaju kada se šesteročlana skupina novog Nexus 6 modela replikanata, predvođena karizmatičnim Roy Battyem (Rutger Hauer), otima nadzoru i bježi na Zemlju. U frenetičnoj potrazi za svojim 'stvoriteljem', oni počinju sijati smrt i kaos u Los Angelesu. Tada na scenu stupa umirovljeni policajac Rick Deckard, pripadnik organizacije Blade Runners, koji dobiva zadatak da pronađe i uništi odbjegle replikante. U tom procesu Deckard će se naći i usred bitke s vlastitim demonima…
Takav ukratko prepričan sadržaj predstavlja samo osnovnu premisu filma u režiji Ridleya Scotta, a prema romanu 'Sanjaju li androidi električne ovce?' Philipa K. Dicka. U svojoj srži taj spoj SF-a i film noira u sebi isprepliće bezbroj kompleksnih motiva - religije, čovječnosti, rasizma, egzistencije i morala - zaogrnutih u ruho fascinantne vizualne stilizacije.
Dobitnik je 3 nagrade BAFTA-e( fotografija, kostimi, scenografija) i nosiotelj dvije nominacije za Oscara (najbolja scenografija, specijalni efekti). Zanimljivo je spomenuti da glavni akteri koji su doprinijeli kredibilitetu filma u to vrijeme nisu još izgradili svoj osobni. Rutger Hauer, u kožu albino replikanta Battya uskočio je direktno iz Verhovenovih niskobudžetnih pornića. Harrison Ford u to vrijeme još uvijek nije pucketao bićem i nosio šešir koji ga je promovirao u najpoznatijeg filmskog arheologa današnjice. Sean Young snimila je vjerojatno jedini bitni film u svojoj karijeri, a ultra-plava Daryl Hannah kroz lik Pris dodala je novu dimenziju filmskom arhetipu femme fatale. Jedino je Ridley Scott u cijeli projekt ušao s pedigreom potvrđenog umjetnika stekavši to priznanje nekoliko godina ranije kultnim SF-hororom 'Alien' (1979.).
Višeslojan u prikazu i višesmislen u prenošenju poruka Scottov 'Blade Runner' nudi nekoliko razina razumijevanja i sa svakim ponovnim gledanjem otvara nove mogućnosti interpretacije.
I što je najvažnije, nikada nije dosadan!
- 00:35 -
četvrtak, 17.06.2010.
Loganov bijeg
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 18.06.2010. u 21.00 h
Loganov bijeg (Logan's Run)(1976.)
Režija: Michael Anderson
Scenarij: David Zelag Goodman
Uloge: Michael York, Richard Jordan, Jenny Agutter, Roscoe Lee Browne
Godina je 2274. sretnici koji su preživjeli holokaust žive u gradu pod kupolom u potpunoj izolaciji od vanjskog svijeta. Zbog pomanjkanja hrane i mjesta za život, svaki stanovnik grada ima ograničen životni vijek. Nakon napunjenih trideset godina građani se moraju dobrovoljno javiti na uništenje. Neki od stanovnika tog savršenog društva se odbijaju pokloniti okrutnim zakonima i spas traže u bijegu izvan grada.
Logan 5 (York) je "Sandman", i njegov je posao da lovi i ubija bjegunce. Kada Logan dođe u posjed čudnog simbola, računalo koje upravlja gradom mu naređuje da se uvuče u "Utočište", glavnu bazu bjegunaca.
Iako nije osvojio pretjerano pozitivne kritike, Logan's Run je uspio izboriti mjesto među kult filmovima SF žanra. Film je nastao prema istoimenoj noveli pisaca Georgea Claytona Johnsona i Williama F. Nolana.
(izvor: MojTV)
- 14:18 -
petak, 11.06.2010.
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 11.06.2010. u 21.00 h
Zeleno sunce/Zeleni sojlent (Soylent Green)(1973.)
Režija: Richard Fleischer
Scenarij: Harry Harrison, Stanley R. Greenberg
Uloge: Charlton Heston, Leigh Taylor-Young, Edward G. Robinson, Brock Peters
Zemlja je u 2022. godini u potpunosti drugačija od današnje, prije svega zbog prenapućenosti. Populacija New Yorka iznosi vrtoglavih 40 milijuna. Efekat staklenika podigao je temperaturu do same granice izdržljivosti. Kako bi se spriječile goleme migracije, one su onemogućene zakonom.
Bogati žive odvojeni od ostalog svijeta u luksuzno uređenim stanovima, u kojima su žene gotovo dio namještaja. No ni oni nisu pošteđeni opće nestašice prirodnih resursa, prije svega hrane. Meso, voće i povrće je vrlo rijetki luksuz pa većina stanovnika preživljava na proizvodima korporacija Soylent. Njih najnoviji proizvod je Zeleni Soylent, mala hranjiva pločica koja se navodno proizvodi od rijetke vrste planktona.
Detektiv Robert Thorn (Charlton Heston) radi na neobičnom slučaju ubojstva člana Soylent korporacije koja prehranjuje stanovništvo paletom svojih, umjetno stvorenih nadomjestaka za prirodno proizvedenu hranu. Uskoro, detektiv doznaje pravo porijeklo njihovih proizvoda, a to nisu niti planktoni niti soja kako se do tada mislilo...
Ovaj depresivni pogled na budućnost Zemlje uništene ljudskom nepažnjom i pohlepom i dan danas slovi kao jedan od najboljih SF filmova svih vremena.
(izvor:. MojTV)
- 11:09 -
četvrtak, 03.06.2010.
Vremenski stroj
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 04.06.2010. u 21.00 h
Vremenski stroj (The Time Machine)(1960.)
Režija: George Pal
Scenarij: David Duncan po romanu H.G. Wellsa
Uloge: Rod Taylor, Alan Young, Yvette Mimieux, Sebastian Cabot
Godina je 1899. i George (Rod Taylor) raspravlja sa svojim prijateljima o teoriji četvrte dimenzije. Kao dokaz on im pokaže mali stroj za koji tvrdi da može putovati kroz vrijeme. Iako je eksperiment uspješan njegovi prijatelji mu ne vjeruju i on im obeća dokaz ako se vrate sljedećeg petka. Naime, genijalni je George već dizajnirao veću verziju spomenutog uređaja kojeg namjerava iskoristiti kako bi putovao u budućnost i nabavio dokaze.
No to će mu putovanje donijeti i više nego što je očekivao, opasnost, ljubav i avantura, sve to čeka Georgea u dalekoj budućnosti.
Prvo i najpoznatije djelo popularnog engleskog književnika H.G. Wellsa, pretvoreno je u iznimno uspješnu filmsku verziju. The Time Machine je osvojio Oskara za specijale efekte.
(izvor: MojTV)
- 16:15 -