piva pred dućanom

utorak, 19.03.2019.

Jutro je, 5 do 8. pred dućanom u centru grada, točnije u Gundulićevoj ulici, stoji stariji čovjek s pivom u ruci.
Gledam ga, pogledam na sat i prva pomisao, bit će bolje nakon te pive. Ili?
Ne osuđujem ga, čak sam malo poželjela biti na njegovom mjestu, bar sekundicu dvije.
Meni je bilo kakvo piće u 5 do 8 ujutro luksuz, ne zbog cijene koju bih platila, nego zbog vremena kojeg nemam.
Pali se žuto pa zeleno, ostavljam njega pred dućanom i putujem u školu da ostavim dijete na vrijeme, da pokažem svojim primjerom da smo odgovorni, da ne kasnimo, da poštujemo pravila i da to jednostavno tako mora biti.
Mora li doista?
Koliko god stvarnost bila drugačija, opakija, lažnija, mi toj djeci moramo usaditi pravila ponašanja koja su za društvo ispravna jer u protivnome dobivamo hrpu zlostavljača, bolesnika i ubojica koje nažalost nekada davno nisu razumjeli i nisu im dali ono što su trebali.
U što smo se pretvorili, a što ćemo tek postat…to je ono najgore za svaku majku, vjerojatno i oca…bez uvrede onima koji se osjećaju podcijenjeni s ovim vjerojatno i oca.
Gut pive bi vjerojatno smanjio brojna pitanja koja su mi tih par sekundi proletila glavom, kao što to čini striček suočen s realnošću koja nije bajna, štoviše surova i ružna.
Odoh dalje delat bez kapljice nečeg što bi me malo usporilo i oraspoložilo, hahaha.

Ps. Neka je Anica Tomić u radnoj skupini za suzbijanje nasilja

A

žene

petak, 08.03.2019.

dakle, dan je žena!
kalendarski je to samo danas i zato je sve to jedna velika laž.
dan žena, majki, kraljica je svaki dan...24/7, 365 dana...ne samo danas.
zato žene, nemojmo padat na fore jednog dana, kad svi čestitaju.
Čekajte, koji dio točno čestitate?
to je isto ko rođendan, taj dan su svi nešto posebno dignuti u nebo, a druge ih se dane jedva sjete...
pa kaj nije tak?!
dobro, da se ja vratim na Dan žena.
strašno je koliko žena trpi i pati od zlostavljanja svih oblika...to nije ni za čitat...al treba, čitat i slušat...prijavit, borit se za te žene, majke, kraljice.
svaka čast dobrim muževima i muškarcima, ali ovi...ovi su žene pretvorile u muškarce, u testosteronke
I zato Freš, ne tragam za ženom u sebi, ne treba ta žena, treba njegovat ovog odlučnog muškog koji daje krila i snagu.
nekada sam vjerovala da bez njega život nema smisla
Da nema njega, ne bi bilo niti mene
da sve drugo nema smisla
eh to nekad...
danas znam da je sve bilo laž
da je bilo u prazno
da se može i bez njega.

Eto žene moje.
Držte se i grabite svoje svaki dan.
Nek vas nose ko kap vode na dlanu i ne odustajte nikada

A

što je blog bez Freša?

četvrtak, 07.03.2019.

dakle komšijo Freš nije u redu samo tako nestat. nakon kaj smo se navukli na tvoja piskaranja od igle do lokomotive sad nam daš nogu i ostaviš nas suhe svaki dan.
sad smo svi u šoku, ne znamo za sebe, al znamo za tebe i tvoj tihi štrajk.
jel to pokora?
jel neki zavjet?
ako je tako sused, onda ajde dobro.
čak sam razmišljala prestat tragat za ženom u sebi za vrijeme trajanja ove pokore.
ne bum glumila licemjerno dobru ženicu, kad nisam ta.
al dobro, to je sad tema za neke druge postove.

daj se barem oglasi nekim medijskim sredstvom :)
Nek Kiki piše umjesto tebe

Uglavnom....javiiiii seeeee
I čuvaj Kiki

A

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.