Nepoznati Zagreb

15.09.2017., petak

Hoće li zagrebački potoci posve nestati sa lica grada????

Tokom proteklih godina često sam se bavio problematikom zagrebačkih potoka, i na ovome blogu i u drugim medijima ... Moj je stav da naš grad neadekvatno i nedovoljno koristi svoje potoke i zelene zone oko njih koje još uvijek postoje na nekim mjestima. Ti zeleni koridori koji se prostiru najčešće niz padine Medvednice i u nekim se slučajevima produžavaju sve do Save predstavljaju nevjerojatnu mogućnost za kreiranje i umreženje pješačkih i biciklističkih staza odnosno rekreativnih područja kojih naš grad nema dovoljno. Povremeno sam izlažući taj svoj stav nailazio na kritike da je sve to utopija, da je preskupo, da se ne mogu riješiti imovinsko-pravni odnosi ... ali, čvrsto vjerujem da je održavanje tih zelenih koridora ulaganje u budućnost i da će se kad-tad, možda prije, a možda i kasnije, naći rješenja kojima bi se oni mogli upotrijebiti na puno zadovoljstvo građana i gostiju grada.

Evo tu linkova na neke od mojih tekstova vezanih uz potoke:

Pogledaj.to: "Mogu li zagrebački potoci postati zelene magistrale?"
Pogledaj to: "Ljeto u Zagrebu - Idilične šetnje uz potoke"
Pogledaj to: "Spasimo potok Črnomerec"
Mapiranje Trešnjevke: "Potoci Trešnjevke"
Blog: "Iščezli potoci (1): Bliznec"
Blog: "Iščezli potoci (2): Štefanovec"
Blog: "Črnomerec - potok ponešto drukčiji od drugih"
Blog: "Potok Dubravica - Idiličan kutak, ali samo za okorjele ljubitelje predgrađa"
Blog: "Zagrebački vrtovi (5): U vrtnome carstvu Dubrave"

I, prije nekoliko dana do mene je došla poruka Tatjane, jedne od čitateljice bloga, koja me obavještava da se novim izmjenama GUP-a određuje zatvaranje korita potoka Vrapčaka na potezu kroz naselje Vrbani! Još prije toga, tokom ovoga proljeća, vodio sam šetnju uzduž potok Črnomerec koji je jedinstven po tome što je on jedini potok uz koji je gotovo neprekinuto (uz iznimku malog dijela potoka koji se nalazi unutar "Plive") moguće doći od Medvednice sve do Save, a sada mu prijeti zatvaranje.



Vrapčak nakon prvih kasnoljetnih kiša ovih dana, Rudeš. Snimio: Vanja


Vrapčak u Vrbanima, lani. Snimio: Vanja


Sjetimo se, mnogo je zagrebačkih potoka već zatvoreno, od Kunišćaka i Kraljevca preko Medveščaka do dijelova potoka Blizneca, i zaista bi bilo šteta da se lista otvorenih gradskih potoka ponovo skrati i to u doba kada drugi gradovi pomno uređuju svoje potoke, vraćaju ih iz reguliranih korita (Singapur) i daju im originalan izgled (Graz) ili ih pak iz podzemlja ponovo vraćaju na svijetlo dana (Aachen). Moramo li zaista pozatvarati sve potoke pa ih onda kasnije, uz sigurno visoku cijenu, ponovo vraćati na površinu? Ajmo jednom biti pametni pa naučiti nešto od onih koji su već prošli taj ciklus!

Stoga, predlažem vam da uputite vaše prigovore gradskim institucijama i zahtijevate očuvanje potoka na površini i uređenje njihovih okoliša na način primjeren potrebama građana - dakle, ne pretvaranjem u ceste, parkirališta i druge asfaltirane površine, već pretvaranjem u ugodne zelene zone. A koliko ću već moći i ja ću se uključiti u akcije koje će sigurno uslijediti.

Oznake: potok, potoci, Vrapčak, črnomerec, Bliznec, dubravica, aachen, Singapur, graz, voda


- 08:44 - Komentari (3) - Isprintaj - #

26.01.2016., utorak

Friška kifla na svakoj tramvajskoj stanici



Pekara "Dubravica" u Draškovićevoj ulici. Snimio: Vanja


Prije desetak dana vozio sam se tramvajem kroz centar grada, dvanajsticom od Cibone pa do Kvatrića, i nešto mi je zapelo za oko: na gotovo svakoj od tramvajskih stanica između tih točaka se nalazi po jedna filijala pekare Dubravica! Savska cesta kod Vodnikove, zatim kod HNK ništa, ali onda pekara u Frankopanskoj, pa Jelačić-plac (na početku Gajeve), Draškovićeva, kod Vončinine ih nema, ali zato ima kod Petrove crkve i na Kvatriću ... dakle, na 6 od 8 centralnh gradskih tramvajskih stanica se nalaze njihove poslovnice!

Prosurfao sam malo po webu da vidim kako stoji konkurencija i evo top-liste:

1. Mlinar, 68 poslovnica u gradu
2. Pan pek, 37 poslovnica
3. Dubravica, 28 poslovnica
4. Klara, 15 poslovnica
5. Dinara, 13 poslovnica
6. Stil , 11 poslovnica

Sjećate li se još kako je to počelo?

Prije 20-tak godina nije bilo ni slično tome, niti kod nas niti u nama susjednim zemljama. Pekara je bilo malo i većina se kruha prodavala u samoposlugama, tek tu i tamo je bila poneka pojedinačna pekara koja je iskakala, bilo bojim kruhom ili pecivima, bilo radnim vremenom ... sjećam se recimo pekare/buregdžinice kod Glavnog kolodvora koja je radila veći dio noći ili pak pekare u Sokolgradskoj na Trešnjevci, također poznate noćnim pticama.

Tamo negdje nakon 2000. godine se probudilo tržište - sjećam se da je u Austriji i Njemačkoj promijenjen zakon kako bi pekarama bio dozvoljen rad nedjeljom što prije nije bio slučaj. Kod nas su dobru zaradu prvo namirisali mali pekari ... tada ih se otvorilo puno, svaki kvart je dobio 2-3. No, kvaliteta tog kruha i peciva nije bila baš nekakva - imao sam dojam da sve vrste kruha i peciva imaju isti okus, brzo se posuše, mrve se do besvijesti već slijedećeg dana. I, prije nekoliko godina stigao je posljednji val koji je iznjedrio velike igrače koji su počeli otvarati poslovnice na najboljim mjestima: veliki ibor finih peciva i kruhova, pizza na šnite, palačinki, kolača ... I, ne samo što je fino to što se u njima nudi, već sve to zajedno lijepo i izgleda.

Eto, na toj smo točci i danas. Čest sam gost kod Dubravice, ponekad navratim i kod Mlinara ... Nekad baš nije bilo lako naći ponešto za gricnuti s nogu, a sad je još teže odabrati nešto između toliko šarolike i fine ponude!

Oznake: kruh, pecivo, kifla, perec, pekara, dubravica, mlinar, stil, Klara, Dinara, Pan pek


- 13:33 - Komentari (11) - Isprintaj - #

26.02.2013., utorak

Potočna arheologija - potoci Dubravica i Borčec/Orešje

Drage i dragi moji, već sam se bavio problematikom "nestajućih" potoka u Zagrebu - sjetite se POSTA o potoku Štefanovcu koji je nekad tekao uz Dubravu i kroz Trnavu prema Kozari Boku, a onda je 80-tih godina, za izgradnje KBC Dubrava i Avenije Gojka Šuška, preusmjeren u potok Bliznec

... a sada ću vam ispričati sličnu priču vezanu uz zapad grada, uz potoke Dubravicu i Orešje odnosno Borčec. Prije same priče pogledajte usporedbu dvije topografske karte, lijevo je stara iz 1879. godine, a desno nova, iz 2011. godine, a nakon nje i isječak karte iz 1899. godine (GP, hvala!)!
(Mladene, puno ti hvala na poticaju za istraživanje ove teme i usporedbi karata!)



Usporedba topografskih karata iz 1879. i 2011. godine. Složio: Mladen.




Isječak topografske karte iz 1899. godine.


U te 122 godine, između 1879. i 2011., su se neke okolnosti vezane uz te potoke ponešto izmijenile i sad ćemo na montaži karte iz 1993. godine pogledati koje (uočite kako moja ucrtana crvena linija prati konture jaruge potoka Borčeca ucrtane na karti) !



Isječci plana grada iz 1993. godien (izdanje "Školska knjiga"). Složio: Vanja


Ispratimo prvo potok Dubravicu ... taj potok je i nekad i sad iz smjera Gornjeg Stenjevca do željezničke pruge dolazio na istome mjestu, zapadno od Gajnica. No, nekad je on od pruge tekao dalje ravno prema jugoistoku, prema dvorcu Jankomir (današnjoj Psihijatrijskoj bolnici) odakle se više ili manje držao smjera današnjeg korita s time da on danas završava svoj tok u jezercu pored Jankomira, dok je nekad oticao u (tada još nereguliranu) Savu.

Ne znam koji je bio razlog za promjenu korita južno od pruge, moguće je da je to načinjeno zbog objekata koji su nastali zapadno od bolnice (skladišta, vatrogasna postaja itd), a isto tako ne znam niti kada je ta promjena načinjena (pretpostavljam tokom 80-tih). Rezultat promjene je šetalište koje se pruža uz potok i prugu, a proteže se i sve do već spomenutog jezera (neki dijelovi su nešto manje idilični zbog povremenog navažanja smeća).

Što se pak potoka Borčec (staro ime) odnosno Orešje (novo ime) tiče, on je i nekad i sad tekao istočno od Gajnica ... s time da je to "tekao" tek uvjetni pojam, jer on, barem sada, a vjerojatno je tako bilo i nekad, za ljeta i dužih sušnih perioda presuši.

Sada se on ulijeva u Dubravicu, njeno novo korito, neposredno nakon prolaska ispod pruge, no nekad je njegov samostalni tok slijedio posve drugačiju putanju ... Tekao je sjeveroistočno od bolnice, skoro do crkve u Stenjevcu, i zatim skretao kratko na zapad, do bolnice, a potom sve do sadašnje lokacije trgovačkog centra City Center One West. Nakon toga je ponovo skretao na jug, zapadno od Savske Opatovine, te je naposlijetku nestajao u Savi, čini se točno na mjestu gdje se danas nalazi kolski put koji vodi prema Paintball centru (primjetite razliku u imenima, "Obćinski prud" je postao "Općinski prud").

Tragovi tog potoka se mogu primijetiti još i danas - istočno od ulice Stenjevec i zapadno od Ulice A.T. Mimare se nalazi nekoliko jaruga koje posve sigurno potječu od nekadašnjeg potoka.

Područje oko City Centre One je tokom njegove izgradnje zaravnano, no ostaci potoka (jaruge) su vidljivi i zapadno od Savske Opatovine, tamo su sada vrtovi.

Dragi moji čitaoci, sjeća li se još netko od vas starijih tog potoka?

Oznake: potoci, dubravica, orešje, borčec


- 11:57 - Komentari (15) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< prosinac, 2019  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Prosinac 2019 (2)
Studeni 2019 (1)
Listopad 2019 (2)
Rujan 2019 (6)
Kolovoz 2019 (13)
Srpanj 2019 (2)
Lipanj 2019 (7)
Svibanj 2019 (3)
Travanj 2019 (9)
Ožujak 2019 (8)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (9)
Prosinac 2018 (14)
Studeni 2018 (7)
Listopad 2018 (7)
Rujan 2018 (4)
Kolovoz 2018 (7)
Srpanj 2018 (14)
Lipanj 2018 (11)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (5)
Ožujak 2018 (9)
Veljača 2018 (13)
Siječanj 2018 (15)
Prosinac 2017 (14)
Studeni 2017 (5)
Listopad 2017 (11)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (6)
Srpanj 2017 (3)
Lipanj 2017 (12)
Svibanj 2017 (16)
Travanj 2017 (15)
Ožujak 2017 (13)
Veljača 2017 (13)
Siječanj 2017 (21)
Prosinac 2016 (14)
Studeni 2016 (19)
Listopad 2016 (14)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (9)
Srpanj 2016 (12)
Lipanj 2016 (14)
Svibanj 2016 (20)
Travanj 2016 (13)
Ožujak 2016 (11)
Veljača 2016 (15)
Siječanj 2016 (22)

Tema bloga:

Linkovi