Nepoznati Zagreb

Prometni znak koji najavljuje taj prijelaz. Snimio: Vanja


Na više sam mjesta našao podatak da je prometni potez Zagrebačka avenija/Ljubljanska avenija najprometnija zagrebačka i hrvatska cesta i zaista nemam razloga da ne vjerujem u taj podatak. A obzirom da je ovaj pješački prijelaz jedan jedini na toj prometnici koji nije "zaštićen" semaforom i da se k tome nalazi na dužoj ravnoj dionici gdje se prema znakovima smije voziti do 80 km/h, ali se u stvarnosti često vozi i oko 100 km/h mislim da je to stvarno najopasniji pješački prijelaz u zemlji.

Dobra je vijest da je taj prijelaz vrlo rijetko u upotrebi, niti jedan jedini put nisam naišao na pješaka koji ga je koristio ili barem stajao uz zebru želeći prijeći cestu, tek sam jednom uočio dvije žene koje su čekale autobus na južnoj strani ceste i dosta je vjerojatno da su stigle preko tog prijelaza jer do njega nema drugog prilaza osim poljskih stazica kroz šumarke i grmlje Savske Opatovine.

Ja ga osobno nisam nikad koristio, ali sam jednom drugom prilikom morao prijeći Ljubljansku aveniju, nešto niže, blizu jezera potoka Dubravica, jer je prolaz uz potok (ispod mota Ljubljanske avenije) bio prepun vode nakon kiše. Nije mi baš bilo svejedno, no bio sam strpljiv i nakon cca desetak minuta čekanja dočekao sam dvije kratke "rupe" u prometu, prvo za prelazak južnog kolnika, a potom i za prelazak sjevernog kolnika,
(na tome se mjestu uz potok Dubravicu ispod Ljubljanske avenije može proći čak i autom, za dužih sušnih perioda ... no, prilaz je većinu vremena vrlo blatan, a nakon jačih kiša i potpuno neupotrebljiv, osim ako imate dobre gumene čizme )



To je prijelaz samo za strpljive ... Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Prolaz uz potok Dubravicu, snimljeno u listopadu 2020., za sušnog perioda. Snimio: Vanja

Oznake: Ljubljanska avenija, pješački prijelaz, dubravica, potok

Tko tebe kitom ti njega lalom!
(taj most, na potoku Dubravica, pripada Jankomiru, a ne Španskom ...)




Pozdravna (i osvajačka) poruka svima koji prelaze most, koji se ne nalazi u Španskom nego u Jankomiru. (a falusna ilustracija valjda znači "Nama vaš kvart, a vama kita" ). Snimio: Vanja


... a na južnoj strani mosta se nalazi i jedan tulipan ... Snimio: Vanja


... kao i na sjevernoj. Snimio: Vanja

Oznake: BBB, grafit, most, jankomir, špansko, dubravica

Pogled od zapada zapadnije, niz Ulicu Ante Šoljana. Snimio: Vanja


Kad sam bio mali ljudi oko mene su govorili da su grad svi oni kvartovi do kojih se može doći tramvajem, sve ostalo je "selendra", perdgrađe. (a u to se ubrajao i moj kvar u kojem sam proživio prvih 30 godina života, Čret, stiješnjen između Bukovca i Dotrščinske šume - još 1992. smo u našem dvorištu, u svinjcu, držali pajceke - i nismo bili jedini u kvart koji smo ih imali).

U to doba je Grad sezao do Črnomerca i Remize, do kuda je išao i tramvaj, a to je i bila gradska administrativna granica sve do 1945. No, u međuvremenu se Grad itekako proširio, tramvaj je na zapadu stigao sve do Prečkog (dakle, sada zaista živim u Gradu! ), a teško bih mogao nekoga ubijediti da Gradu ne pripadaju , na prinmjer, i Gajnice, Malešnica, Špansko, iako nemaju tramvaj - jer su to, jednostavno, vrlo urbani kvartovi, gradskog izgleda i gradskog života. Ali, to jest, jest - to je krajnji zapad Grada, a sve što je zapadnije od toga već ima prigradski karakter, radilo se tu o zapuštenim građevinskim parcelama i skladištima Jankomira ili pak rukavcima i šumarcima Savske Opatovine.

A do tog najzapadnijeg zapada Grada može se stići, autom, biciklom, javnim prijevozom ili čak i pješice, najbrže glavnim magistralnim pravcem, Autoputom. Ako vam on ne paše, tad vam se, autom ili javnim prijevozom, nuđa Ilica/Aleja Bologne ... ili, ako ste na dva kotača, tad je najbolje slijediti trasu Samoborčeka (uz nadu da će ona jednom zaista postati bicklističko-pješačka magistrala, o čemu sam već više puta pisao, npr OVDJE i OVDJE).

Ali, u tom smjeru postoji i još jedan put, Srednji put, koji se (bar za sada) ne pruža s kraja na kraj grada kao ova dva prethodna, ali svejedno dobro dođe kao dodatni pravac puta na zapad, autom, javnim prijevozom ili čak i biciklom, kako sam se i ja uputio. A to je smjer kojim se kroz Špansko pruža Ulica Antuna Šoljana, na koju se dalje u Jankomiru nadovezuje Ulica Josipa Lončara (i dalje, Ulica Krešimira Golika pa Kovinska), koju ću ovom prilikom samo spomenuti.

Kad bismo od središnjegradskog Srednjeg puta, Ulice grada Vukovara, povukli ravnu liniju na zapad vrlo bismo brzo na karti stigli do Baštijanove ulice koja se (opet: bar za sada) slijepo završava kod potoka Kustošaka ... da bi kod slijedećeg potoka, Vrapčaka, odjednom uskrsnula Ulica Antuna Šoljana, sve do potoka Dubravice, gdje se pojavljuje već spominjana Ulica Josipa Lončara. Taj gotovo posve ravni pravac nije tu samo radi tog miua ulica "drugog gradskog prioriteta", već i zbog koridora za "laki tračnički promet" koji postoji u planovima još od 70-ih, kada se maštalo o takvoj liniji koja bi vozila od Sesveta do Jankomira, u centru (Džamija - Adžijina) podzemno, a dalje nadzemno. Dakle, bio bi to nekakav "ubrzani tramvaj", sličan takvim prijevozima u mnogim njemačkim i francuskim gradovima. Tog kvazitramvaja sumnjam da ćemo ikada vidjeti, no koridor je uglavnom još uvijek tu, mjestimica ga već nagrizaju okolne zgrade, no čini se da gradski planeri još uvijek misle da bi na tom koridoru bilo zabranjeno zasaditi bilo koje drvo ili napraviti dobru pješačku ili biciklističku stazu, iako je od donošenja tih planova prošlo već 50-ak godina. DAkle - prije će stići slijedeće slijedeće ledeno doba nego li će taj komad zemlje biti upotrebljen za bilo što drugo osim šetanja peseka ...

No, neka sad ovoj priči bude kraj, a neka počne slikovni izvještaj - prošao sam danas biciklom tim potezom od potoka Vrapčaka do potoka Dubravice, od zapada grada još zapadnije, i evo mojih zapažanja i komentara!



Krećem od potoka Vrapčaka ... Snimio: Vanja


... u smjeru zapada, po sjevernoj strani, gdje se nalazi i biciklistička staza (sa ponekom vrlo izblijedjelom oznakom da bi trebala služiti samo za promet u smjeru zapada). Snimio: Vanja


Ovdje počinje i koridor za "laki tračnički prijevoz" na kojem je, vid čuda, na ovome dijelu čak zasađeno nekoliko stabala. Snimio: Vanja


Linije biciklističke staze su jedva vidljive, no tu je prometni znak, a i dobro i svježe označen prijelaz staze preko pokrajnje ulice. Obratite pažnju da između kolnika i staze/pločnika na ovome potezu nema nikakvog drveča ni ikakvog drugog raslinja! Snimio: Vanja


Na ovome dijelu ulice, gdje su sa sjevera obiteljske kuće, ipak su zasađena stabla - zanimljivo, isto pravilo se može zamijetiti i zapadno od Ulice Jurja Šižgorića/Ulice Gustava Krkleca: gdje su obiteljske kuće, tamo ima i zelenila. Gdje su zgrade, tamo zelenila nema. Zašto??? Snimio: Vanja


Evo i The Koridora zapadno od Ulice Gustava Krkleca - ovdje osim trave uspijevaju samo reklamni panoi. (ona stabla lijevo, uz rub, nisu više na koridoru) Snimio: Vanja


Usputni (i Corona prigodni) BBB mural maloga formata. Snimio: Vanja


Nakon ćoška sa Ulicom Jurja Šižgorića - uvijek zanimljiva i u medijima već stotinu puta spominjana "Sunčeva kuća", opremljena solarnim panelima još 2003.. Snimio: Vanja


Neobična efektna ograda sa "rupama". Snimio: Vanja


Idem dalje u smjeru placa - nema više obiteljskih kuća ... pa nema ni stabala između kolnika i pločnika/staze. Snimio: Vanja


Plac je sada radi radova izmješten na parking istočno od uobičajenog prostora ... Snimio: Vanja


...na kojem caruje bager. Snimio: Vanja


Pogledajmo opet Koridor - osim reklama nema tu ništa. Zašto se, recimo, tu en napravi pločnik i biciklistička staza u smjeru istoka? Snimio: Vanja


Stižem na "najcentralniji" dio Šolajnove ulice, to je prostor između tržnice i Trga Ivana Kukuljevića, dakle, najživlji i geografski središnji dio kvarta ... na kojem se već desetljećima nalazi prazna livada koja čeka projekt za park, a do tada tek tu i tamo ugošćuje putujući luna park ... jadno (ne mislim pritom na luna park, već na to veliko Ništa na tom prostoru). Snimio: Vanja


Evo i te ledine, gotovo bez stabalca .. (ona u pozadini pripadaju uređenom području Trga Ivana Kukuljevića). Snimio: Vanja


Da nema ove stare topole koja je tko zna kojim čudom preživjela radove ne bi bilo nikakve sjene na pločniku potezu od Ulice Nikole Gučetića (one kod placa) do Ulice Matije Vlačića Ilirika (one kod doktora). Snimio: Vanja


Prošao sam Vlačićevu, sad se pojavio drvored, ali . pogodite - sa sjeverne strane, tako da daje hlad tratini (koja se redovno šiša), a pješake (ni)tko (ne) šiša ... Snimio: Vanja


Izblijedjela oznaka da se radi o jednosmjernoj biciklističkoj stazi. Biciklista nema puno, pješaka malkice više, nije gužva, ali bi ipak dobro došla i staza u suprotnom smjeru - zašto ne baš po Koridoru? Snimio: Vanja


Evo me kod Ulice Vilima Korajca - eto napokon drvoreda! Snimio: Vanja


Na potezu od Vrapčaka do Dubravice sam sreo cca 15-ak biciklista u oba smjera. Snimio: Vanja


Približavam se najnovijem dijelu Španskog ... Snimio: Vanja


Tu je sa sjeverne strane i neuobičajeni mini-park opremljen sa rekordnim brojem klupa! Snimio: Vanja


Evo i granice između starijeg i novijeg dijela Španskog - koridor za dalekovod koji napaja rasklopno postrojenje Stenjevec (RP 110 kV TS). Snimio: Vanja


S južne strane koridora je okretište autobusne linije 136, a iza njega su, nadam se, još uvijek "divlji vrtovi", vidi post o njima iz 2013. Snimio: Vanja


A sa sjevera je ... veliko ništa. Snimio: Vanja


Idem dalje - sada uz drvored stabala oraha, zanimljivo, ne sjećam se da sam igdje drugdje vidio takav drvored u novome dijelu grada! Snimio: Vanja


Ulica blago zavija nadesno pa tako čini i Koridor (zbog čega ova zgrada u pozadini izgleda "auzvinkl"). Snimio: Vanja


I, sad sam već izvan postojeće urbane strukture, u zoni gradilišta ... atmosfera je polako prešla iz gradske u predgradsku ... Snimio: Vanja


Orahe su zamijenile platane. Snimio: Vanja


S južne je strane također gradilište, sve do City Centra One West. Snimio: Vanja


Pretpostavljam da se ovdje ne radi o nekom biku već nekoj B i nekom K (Branka i Kruno? Berislava i Krešo? Barica i Klaudije? ) Snimio: Vanja


Još jedna runda platana ispred mene ... Snimio: Vanja


Sa južne je strane tu i nadalje Koridor (tu negdje bi vajda trebala završavati "željeznica"?), rezerviran trenutno samo za reklame i blato. Snimio: Vanja


Sa sjeverne je pak strane lijepi pogled na Medvednicu ... a u onom šumarku s desne strane fotke je staro Stenjevečko groblje, pisao sam već o njemu OVDJE. Snimio: Vanja


Nailazim na usamljeni Kaufland koji tu izgleda potpuno izvan konteksta .. ne znam koliko ima mušterija, nikad nisam ušao u tu njihovu poslovnicu (a i inače ulazim u njihove dućane ekstremno rijetko). Snimio: Vanja


Još malo pa će i kružni tok sa ulicom Jankomir ... sa sjeverne je strane novi dio Psihijatrijske bolnice Sv. Ivana ... Snimio: Vanja


... a sa južne je otvoreni prilaz njihovom starom dijelu. Sa ulice Jankomir se čini da je do objekta nemoguće doći, no sa sjevera je prilaz otvoren, čak donekle i uređen .. Snimio: Vanja


Objekt je posve napušten i grafitiran - na žalost, bez nekh grafita posebno vrijednih spomena ... Snimio: Vanja


.. osim ove nasmiješene Corone! Snimio: Vanja


Ovo je nekad vjerojatno bilo ugodno dvorište sa ovim kestenovim drvoredom ... Snimio: Vanja


... no, unutrašnjost vjerojatno nije bila osobito ugodna ni tada, a još manje sada. Snimio: Vanja


Pogled na sjever, uz ulicu Jankomir ... Snimio: Vanja


A ovo je pogled dalje na zapad, niz Ulicu Josipa Lončara, jednu od najzapuštenijih u gradu. Snimio: Vanja


I, došao je kraj ovoj urbanističkobiciklističkohortikulturnoj šetnji, stigoh od potoka Vrapčaka do potoka Dubravice "Srednjim putem" ... neki drugi put nastavljam dalje, za danas je bilo dosta! Snimio: Vanja

Oznake: špansko, bicikl, Vrapčak, dubravica, zapad

Tokom proteklih godina često sam se bavio problematikom zagrebačkih potoka, i na ovome blogu i u drugim medijima ... Moj je stav da naš grad neadekvatno i nedovoljno koristi svoje potoke i zelene zone oko njih koje još uvijek postoje na nekim mjestima. Ti zeleni koridori koji se prostiru najčešće niz padine Medvednice i u nekim se slučajevima produžavaju sve do Save predstavljaju nevjerojatnu mogućnost za kreiranje i umreženje pješačkih i biciklističkih staza odnosno rekreativnih područja kojih naš grad nema dovoljno. Povremeno sam izlažući taj svoj stav nailazio na kritike da je sve to utopija, da je preskupo, da se ne mogu riješiti imovinsko-pravni odnosi ... ali, čvrsto vjerujem da je održavanje tih zelenih koridora ulaganje u budućnost i da će se kad-tad, možda prije, a možda i kasnije, naći rješenja kojima bi se oni mogli upotrijebiti na puno zadovoljstvo građana i gostiju grada.

Evo tu linkova na neke od mojih tekstova vezanih uz potoke:

Pogledaj.to: "Mogu li zagrebački potoci postati zelene magistrale?"
Pogledaj to: "Ljeto u Zagrebu - Idilične šetnje uz potoke"
Pogledaj to: "Spasimo potok Črnomerec"
Mapiranje Trešnjevke: "Potoci Trešnjevke"
Blog: "Iščezli potoci (1): Bliznec"
Blog: "Iščezli potoci (2): Štefanovec"
Blog: "Črnomerec - potok ponešto drukčiji od drugih"
Blog: "Potok Dubravica - Idiličan kutak, ali samo za okorjele ljubitelje predgrađa"
Blog: "Zagrebački vrtovi (5): U vrtnome carstvu Dubrave"

I, prije nekoliko dana do mene je došla poruka Tatjane, jedne od čitateljice bloga, koja me obavještava da se novim izmjenama GUP-a određuje zatvaranje korita potoka Vrapčaka na potezu kroz naselje Vrbani! Još prije toga, tokom ovoga proljeća, vodio sam šetnju uzduž potok Črnomerec koji je jedinstven po tome što je on jedini potok uz koji je gotovo neprekinuto (uz iznimku malog dijela potoka koji se nalazi unutar "Plive") moguće doći od Medvednice sve do Save, a sada mu prijeti zatvaranje.



Vrapčak nakon prvih kasnoljetnih kiša ovih dana, Rudeš. Snimio: Vanja


Vrapčak u Vrbanima, lani. Snimio: Vanja


Sjetimo se, mnogo je zagrebačkih potoka već zatvoreno, od Kunišćaka i Kraljevca preko Medveščaka do dijelova potoka Blizneca, i zaista bi bilo šteta da se lista otvorenih gradskih potoka ponovo skrati i to u doba kada drugi gradovi pomno uređuju svoje potoke, vraćaju ih iz reguliranih korita (Singapur) i daju im originalan izgled (Graz) ili ih pak iz podzemlja ponovo vraćaju na svijetlo dana (Aachen). Moramo li zaista pozatvarati sve potoke pa ih onda kasnije, uz sigurno visoku cijenu, ponovo vraćati na površinu? Ajmo jednom biti pametni pa naučiti nešto od onih koji su već prošli taj ciklus!

Stoga, predlažem vam da uputite vaše prigovore gradskim institucijama i zahtijevate očuvanje potoka na površini i uređenje njihovih okoliša na način primjeren potrebama građana - dakle, ne pretvaranjem u ceste, parkirališta i druge asfaltirane površine, već pretvaranjem u ugodne zelene zone. A koliko ću već moći i ja ću se uključiti u akcije koje će sigurno uslijediti.

Oznake: potok, potoci, Vrapčak, črnomerec, Bliznec, dubravica, aachen, Singapur, graz, voda

Pekara "Dubravica" u Draškovićevoj ulici. Snimio: Vanja


Prije desetak dana vozio sam se tramvajem kroz centar grada, dvanajsticom od Cibone pa do Kvatrića, i nešto mi je zapelo za oko: na gotovo svakoj od tramvajskih stanica između tih točaka se nalazi po jedna filijala pekare Dubravica! Savska cesta kod Vodnikove, zatim kod HNK ništa, ali onda pekara u Frankopanskoj, pa Jelačić-plac (na početku Gajeve), Draškovićeva, kod Vončinine ih nema, ali zato ima kod Petrove crkve i na Kvatriću ... dakle, na 6 od 8 centralnh gradskih tramvajskih stanica se nalaze njihove poslovnice!

Prosurfao sam malo po webu da vidim kako stoji konkurencija i evo top-liste:

1. Mlinar, 68 poslovnica u gradu
2. Pan pek, 37 poslovnica
3. Dubravica, 28 poslovnica
4. Klara, 15 poslovnica
5. Dinara, 13 poslovnica
6. Stil , 11 poslovnica

Sjećate li se još kako je to počelo?

Prije 20-tak godina nije bilo ni slično tome, niti kod nas niti u nama susjednim zemljama. Pekara je bilo malo i većina se kruha prodavala u samoposlugama, tek tu i tamo je bila poneka pojedinačna pekara koja je iskakala, bilo bojim kruhom ili pecivima, bilo radnim vremenom ... sjećam se recimo pekare/buregdžinice kod Glavnog kolodvora koja je radila veći dio noći ili pak pekare u Sokolgradskoj na Trešnjevci, također poznate noćnim pticama.

Tamo negdje nakon 2000. godine se probudilo tržište - sjećam se da je u Austriji i Njemačkoj promijenjen zakon kako bi pekarama bio dozvoljen rad nedjeljom što prije nije bio slučaj. Kod nas su dobru zaradu prvo namirisali mali pekari ... tada ih se otvorilo puno, svaki kvart je dobio 2-3. No, kvaliteta tog kruha i peciva nije bila baš nekakva - imao sam dojam da sve vrste kruha i peciva imaju isti okus, brzo se posuše, mrve se do besvijesti već slijedećeg dana. I, prije nekoliko godina stigao je posljednji val koji je iznjedrio velike igrače koji su počeli otvarati poslovnice na najboljim mjestima: veliki ibor finih peciva i kruhova, pizza na šnite, palačinki, kolača ... I, ne samo što je fino to što se u njima nudi, već sve to zajedno lijepo i izgleda.

Eto, na toj smo točci i danas. Čest sam gost kod Dubravice, ponekad navratim i kod Mlinara ... Nekad baš nije bilo lako naći ponešto za gricnuti s nogu, a sad je još teže odabrati nešto između toliko šarolike i fine ponude!

Oznake: kruh, pecivo, kifla, perec, pekara, dubravica, mlinar, stil, Klara, Dinara, Pan pek

Drage i dragi moji, već sam se bavio problematikom "nestajućih" potoka u Zagrebu - sjetite se POSTA o potoku Štefanovcu koji je nekad tekao uz Dubravu i kroz Trnavu prema Kozari Boku, a onda je 80-tih godina, za izgradnje KBC Dubrava i Avenije Gojka Šuška, preusmjeren u potok Bliznec

... a sada ću vam ispričati sličnu priču vezanu uz zapad grada, uz potoke Dubravicu i Orešje odnosno Borčec. Prije same priče pogledajte usporedbu dvije topografske karte, lijevo je stara iz 1879. godine, a desno nova, iz 2011. godine, a nakon nje i isječak karte iz 1899. godine (GP, hvala!)!
(Mladene, puno ti hvala na poticaju za istraživanje ove teme i usporedbi karata!)



Usporedba topografskih karata iz 1879. i 2011. godine. Složio: Mladen.




Isječak topografske karte iz 1899. godine.


U te 122 godine, između 1879. i 2011., su se neke okolnosti vezane uz te potoke ponešto izmijenile i sad ćemo na montaži karte iz 1993. godine pogledati koje (uočite kako moja ucrtana crvena linija prati konture jaruge potoka Borčeca ucrtane na karti) !



Isječci plana grada iz 1993. godien (izdanje "Školska knjiga"). Složio: Vanja


Ispratimo prvo potok Dubravicu ... taj potok je i nekad i sad iz smjera Gornjeg Stenjevca do željezničke pruge dolazio na istome mjestu, zapadno od Gajnica. No, nekad je on od pruge tekao dalje ravno prema jugoistoku, prema dvorcu Jankomir (današnjoj Psihijatrijskoj bolnici) odakle se više ili manje držao smjera današnjeg korita s time da on danas završava svoj tok u jezercu pored Jankomira, dok je nekad oticao u (tada još nereguliranu) Savu.

Ne znam koji je bio razlog za promjenu korita južno od pruge, moguće je da je to načinjeno zbog objekata koji su nastali zapadno od bolnice (skladišta, vatrogasna postaja itd), a isto tako ne znam niti kada je ta promjena načinjena (pretpostavljam tokom 80-tih). Rezultat promjene je šetalište koje se pruža uz potok i prugu, a proteže se i sve do već spomenutog jezera (neki dijelovi su nešto manje idilični zbog povremenog navažanja smeća).

Što se pak potoka Borčec (staro ime) odnosno Orešje (novo ime) tiče, on je i nekad i sad tekao istočno od Gajnica ... s time da je to "tekao" tek uvjetni pojam, jer on, barem sada, a vjerojatno je tako bilo i nekad, za ljeta i dužih sušnih perioda presuši.

Sada se on ulijeva u Dubravicu, njeno novo korito, neposredno nakon prolaska ispod pruge, no nekad je njegov samostalni tok slijedio posve drugačiju putanju ... Tekao je sjeveroistočno od bolnice, skoro do crkve u Stenjevcu, i zatim skretao kratko na zapad, do bolnice, a potom sve do sadašnje lokacije trgovačkog centra City Center One West. Nakon toga je ponovo skretao na jug, zapadno od Savske Opatovine, te je naposlijetku nestajao u Savi, čini se točno na mjestu gdje se danas nalazi kolski put koji vodi prema Paintball centru (primjetite razliku u imenima, "Obćinski prud" je postao "Općinski prud").

Tragovi tog potoka se mogu primijetiti još i danas - istočno od ulice Stenjevec i zapadno od Ulice A.T. Mimare se nalazi nekoliko jaruga koje posve sigurno potječu od nekadašnjeg potoka.

Područje oko City Centre One je tokom njegove izgradnje zaravnano, no ostaci potoka (jaruge) su vidljivi i zapadno od Savske Opatovine, tamo su sada vrtovi.

Dragi moji čitaoci, sjeća li se još netko od vas starijih tog potoka?

Oznake: potoci, dubravica, orešje, borčec