Nemezis

Neka hrana tvoja bude lijek tvoj...

Kupila sam jutros krafne. Upakovane u kutiju sa Hello Kitty, onako primamljivo rozu, jasno je, ciljaju na male djevojčice i nas velike djevojke sa velikim trbuhom i neuništivom željom za slatkim. Nadam se da će ta želja minuti nakon trudnoće, jer je prije nije bilo.
Čitam nešto o zdravoj prehrani, koja mi je i prije blaženog stanja bila važna. Ne koristim kocke za juhu, vegeti slične pripravke godinama radim sama, ne kupujem margarin, gotova i polugotova jela, imam veliki vrt, praščića nabavimo domaćeg svake godine, a imamo i kokice, samim time i domaća jaja. Mogla bih tvrditi da se zdravo hranim, kad ne bih svako malo "posrnula" i pojela kakvu kremšnitu, ili krafnu, na prvi pogled ne tako opasnu namirnicu.
Dakle, pazim. Dakle, nekog poput mene tema "E" brojeva zanima.

I tako uzmem kutiju sa krafnama (ja sam odgrizla jedan griz i rekla fuj, on je pojeo gotovo cijelu, iako je i njemu bila fuj) i idem vidjet kako kupovne krafne, koje su izgledale božanstveno, stoje po pitanju raznih "E".

Redom, i s time da zeleni "E" ne ugrožavaju ljudsko zdravlje ( zato i nema opisa) , žute ne bi trebalo često konzumirati, a crvene svakako treba izbjegavati:

Bojila:

E160a, Karoteni - zelen


E 171, titanijev dioksid, žut
- Umjetno bijelo bojilo. Dobija se kemijskom sintezom iz željezne rude ilmenita. Namirnicama se smije dodavati prema pravilu quantum satis. Smatra se bezopasnim.

Dopuštena upotreba:
Upotrebljava se uglavnom u proizvodnji masa za punjenje, preljeva i ukrasa za pekarske i bombonske proizvode, u proizvodnji grickalica, prašaka za osvježavajuće napitke, dodataka prehrani...


DPP/quantum satis

Pravilnikom o prehrambenim aditivima određene su skupine i vrste namirnica kojima je dopušteno dodavati aditive, te dopuštene količine aditiva.
U slučajevima kada količina aditiva nije propisana, proizvođač sam odlučuje koliko će aditiva dodati nekoj namirnici . Pritom bi se morao ravnati prema načelu dobre proizvođačke prakse [DPP] utemeljenom na pravilu quantum satis prema kojem se namirnicama smije dodati samo onoliko aditiva koliko je nužno da se postigne željeni učinak, pod uvjetom da se time ne obmanjuje potrošača.


Konzervansi:


E202 Kalijev sorbat - zelen


Antioksidansi, regulatori kiselosti...

E300 Askorbinska kiselina - zelen

E 334, vinska kiselina - zelen


Stabilizatori, emulgatori....

E435 Polioksietilen (20)-sorbitan-monostearat (polisorbat 60) - žut
Umjetno sredstvo za povećanje volumena, homogenizaciju masti i vode, emulgator i sekvestrant. Proizvodi se kemijskom sintezom iz sorbitola i masnih kiselina koje mogu biti biljnog ili životinjskog podrijetla. U organizmu može povećati resorpciju štetnih tvari topljivih u mastima. Vidi E432. Iako se smatra bezopasnim, često konzumiranje nije preporučljivo.

E450 Difosfati i pirofosfati
vrlo crven - Sredstva za reguliranje kiselosti, tretiranje brašna, podmazivanje, oblikovanje, emulgatori, stabilizatori i sekvestranti. Fosfati u velikim koncentracijama mogu ometati resorpciju kalcija, magnezija i željeza u organizmu, pa unos velikih količina (više od 1,5 do 2,5 g na dan) može dovesti do smanjenja koštane mase, osteoporoze i do taloženja kalcija u organizmu. Otkriveno je da ljudi koji jedu hranu bogatu fosforom i fosfatima (čips, topljeni sir, bezalkoholni osvježavajući napitci...) imaju smanjenu količinu kalcija u serumu. Fosfor se dovodi u vezu s hiperkinetičkim sindromom u djece, no znanost o tome još nema konačno i jasno stajalište. Često konzumiranje nije preporučljiva. Vidi E338.

Dopuštena upotreba:
Keksi i dvopek namijenjeni dojenčadi i maloj djeci smiju sadržavati do 5 g/kg ovog aditiva (kao ostatak u gotovom proizvodu). Ostaloj se hrani dodaju kao E338 - Fosforna kiselina
Sredstvo za reguliranje kiselosti i antioksidans. Dobiva se iz fosfatnih ruda. Velike doze mogu omesti resorpciju kalcija, magnezija i željeza u organizmu, te uzrokovati kalcifikaciju mekih tkiva u organizmu, posebice bubrega. Epidemiološka istraživanja pokazuju da konzumiranje velikih količina fosforne kiseline i njezinih soli može utjecati na smanjenje koštane mase i stvaranje kamenaca. Pojedina znanstvena istraživanja pokazuju da može uzrokovati pojavu hiperaktivnosti i poremećaj koncentracije u djece, no još nema konačnih i jasnih stajališta. Izbjegavati!

E471 Monogliceridi i digliceridi masnih kiselina
zelen

E472e Esteri monoacetilirane i diacetilirane vinske kiseline s monogliceridima i digliceridima masnih kiselina - zelen, al tako neprimamljivog naziva da ga svejedno ne želim u hrani

E481 Natrijev stearoil-2-laktilat i jedan žuti, za kraj...
Umjetno sredstvo za homogenizaciju masti i vode, emulgator i stabilizator. Proizvodi se kemijskom sintezom iz stearinske i mliječne kiseline. Smatra se bezopasnim.

..kad sve ovo čovjek pročita, jaja u prahu, glukozni sirup i modificirani kukuruzni škrob zvuče sasvim prihvatljlivo.
I sve to u običnim krafnama, ciljano reklamiranim tako da ih djeca žele ponijeti kući...

To, naravno nije kraj priče...

Međutim, neke vrste prehrambenih aditiva s razlogom se dovode u vezu sa zdravstvenim rizicima, posebno kod osjetljivih osoba, djece i bolesnika. Zato je vrlo važno da potrošači imaju potpun uvid u sirovinski sastav proizvoda, uključujući i sve vrste aditiva. Nažalost, još uvijek nedostaje transparentnost
i cjelovita informacija o aditivima i njihovu utjecaju na zdravlje ljudi. Dodatnu nesigurnost kod potrošača stvara i činjenica da za neke tvari vrijede posebna pravila o deklariranju te da proizvođač ne mora deklarirati sve aditive nekom prehrambenom proizvodu, ili pak ih ne deklarira iako ga zakon na to obvezuje.


...ovo je isto zanimljivo:

Arome se, obično, sastoje od 10 do 20 % aromatičnih tvari i 80 do 90 % aditiva koji služe kao nosači, razrjeđivači, pojačivači okusa, sredstva za konzerviranje, antioksidansi. Zakonodavac ne obvezuje proizvođača na deklariranje vrste aromatičnih tvari ni aditiva dodanih aromi. Dovoljno je da proizvođač na aromatiziranom proizvodu napiše „aroma” ili „arome”. Stoga arome čine najveću skupinu tvari koje se dodaju gotovo svim vrstama hrane, a NE moraju se precizno deklarirati.
Netransparentnost u deklariranju aroma postoji i tamo gdje bi je potrošač najmanje očekivao, a riječ je o „prirodnim aromama”. Naime, SAMO ako naziv arome upućuje na hranu ili na prirodnu sirovinu od koje je proizvedena, aroma mora biti proizvedena isključivo ili gotovo isključivo od imenovane prirodne sirovine. Primjerice, ako na proizvodu piše „prirodna aroma vanilije” proizvod mora sadržavati najmanje 95 % aromatičnih tvari iz ploda vanilije. Međutim, ako na proizvodu piše „ prirodna aroma”, bez precizne oznake sirovine, to samo znači da sirovina potječe iz prirode, a aroma se u pravilu proizvodi kemijskim putem u laboratoriju. Tako se npr. aromatična tvar koja služi u proizvodnji arome jagode proizvodi pomoću plijesni koje se uzgajaju na blanjevini (prirodni drveni materijal!). Na sličan se način proizvodi aroma vanilije, a zahvaljujući blagonaklonosti zakonodavca i mnogim drugim aromama mikrobiološkog ili gentehnološkog podrijetla proizvođači smiju dodati pridjev „prirodno”.


A ako vam nije dosta, posjetite Savjetovalište o E- brojevima i provjerite deklaraciju nekog proizvoda koji vam je "sumnjiv".
Ali, kako su i oni istaknuli, samo zato što nešto nije navedeno, ne znači i da nije prisutno.

Ako netko ima dobar recept za krafne, nek mi ga slobodno ostavi u komentaru. Suzdržati ću se osobnog osvrta na tematiku, i ovako sam oduljila i previše.



09.02.2015. u 21:03 | 3 Komentara | # | ^
Kolovoz 2017 (2)
Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (6)
Veljača 2015 (9)
Siječanj 2015 (6)
Prosinac 2014 (1)
Listopad 2014 (1)
Rujan 2014 (1)
Kolovoz 2014 (2)
Srpanj 2014 (4)
Lipanj 2014 (5)
Svibanj 2014 (4)
Travanj 2014 (1)
Ožujak 2014 (1)
Veljača 2014 (5)
Siječanj 2014 (6)
Prosinac 2013 (5)
Studeni 2013 (4)
Listopad 2013 (4)
Rujan 2013 (4)
Kolovoz 2013 (3)
Srpanj 2013 (6)
Lipanj 2013 (5)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (6)
Ožujak 2013 (7)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2005 (1)











Brojalica: