Nekretnine u sklopu Jadran filma opet će ići na dražbu
Stečajni upravitelj Film distribucije d.o.o u stečaju, tvrtke čiji je osnivač Jadran film u vlasništvu Vinka Grubišića, podnio je izvješće u kojem se ističe da će oglasiti zaključak o ponovnoj prodaji tri zgrade i dvorišta u kompleksu Jadran filma u zagrebačkoj Dubravi procijenjenih na 8,5 milijuna kuna nakon što su brisana založna prava vjerovnika
nad tim nekretnina nepremičnine Hrvaška Oznake: nepremičnine Hrvaška |
Hrvatska osigurala Medijinu potporu u iznosu od 135.000 eura
Mladi Tesla i kradljivci ideja igrani je filmu za djecu kojem je dodijeljena potpora u iznosu od 50 000 eura.
Na listi odobrenih projekata našli su se Kristalni otmičari (60 000 eura), Mladi Tesla i kradljivci ideja (50 000 eura) i Posljednja reprezentacija (25 000 eura). Tako je Hrvatska zajedno s Češkom, Francuskom, Luksemburgom jedina zemlja koja je uspjela osigurati Medijinu potporu u sve tri kategorije: animiranoj, igranoj i dokumentarnoj formi nepremičnine Hrvaška Oznake: nepremičnine Hrvaška |
Redoslijed zahtjeva odlučuje tko dobiva subvencije za stan
Država je u zakonu navela da prve četiri godine kamatna stopa ne smije biti viša od 3,75 posto, no očekuje se od banaka da ponude i niže kamatne stope, a Agencija će, na osnovu uvjeta propisanih u javnom pozivu za prikupljanje ponuda, izabrati banke preko koje će građani kupovati stanove po povlaštenim uvjetima.
Popis banaka bit će objavljen na internetskim stranicama APN-a nepremičnine Hrvaška Oznake: nepremičnine Hrvaška |
Zadnja opomena Vladi zbog zakona o franku
Hrvatskoj prijeti službeno pokretanje postupka zbog povrede prava EU, tzv. infringement procedura.
Istoga dana kad je Hrvatski sabor izglasao nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću i njegovoj Vladi, Europska komisija je potvrđivala novo službeno pismo Hrvatskoj u vezi s konverzijom kredita vezanih uz švicarski franak nepremičnine Hrvaška Oznake: nepremičnine Hrvaška |
Porez na nekretnine: Hrvatska obara europski rekord
SPLIT - Najave uvođenja poreza na nekretnine u Hrvatskoj su obično popraćene tvrdnjama kako je taj porez uobičajen u Europi, te kako se nekretnine u Europi oporezuju ukupno više nego u Hrvatskoj. No, pitanje je pri tom što porez na nekretnine obuhvaća te osnovice temeljem koje se porez računa. Usporede li se podaci o poreznom opterećenju pojedinih zemalja EU-a, primjerice putem stranica Svjetske banke, dolazimo do podataka kako su vlasnici nekretnina u Hrvatskoj već sada među najoporezivanijim u cijeloj Europi. Naravno, sve to uz uvjet da u porez na nekretnine ubrojimo komunalnu naknadu, za koju se većina stručnjaka slaže da jest porez, iako se vodi kao neporezna kategorija. Vezana je uz nekretninu, i prilično se efikasno naplaćuje bez obzira na stanje u zemljišnim knjigama, piše Slobodna Dalmacija.
Ukupno od ovog nameta se godišnje namakne oko dvije milijarde kuna. Kada se tome doda porez na kuće za odmor, što je dodatnih stotinjak milijuna kuna, dolazimo do podatka da se oporezivanjem nekretnina, bez poreza na promet nekretnina ili poreza na dohodak od nekretnina, godišnje u Hrvatskoj ubere oko tri posto ukupnih poreznih prihoda. Naime, od različitih se poreza, ne računajući doprinose, u nas prošle godine ubralo 68 milijardi kuna. Nakon legalizacije, koja je u suštini značila poseban jednokratni porez na građevinske objekte, za očekivati je da će baza podataka lokalnih zajednica za oporezivanje nekretnina biti daleko opsežnija, odnosno da će prihodi barem od poreza na kuće za odmor značajno porasti. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj ukupno oko 200.000 kuća za odmor čiji vlasnici istovremeno plaćaju najmanje dva poreza na nekretnine: komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor. Najčešće se Hrvatska u domaćoj javnosti uspoređuje s Njemačkom, pa tako i po ovom pitanju. Porez na nekretnine u Njemačkoj je uveden početkom 1964. godine, a tada utvrđena osnovica nije mijenjana. Utvrđena je prema fiskalnom, ne tržišnom principu procjene vrijednosti nekretnina. Stoga je godišnja stopa oporezivanja nekretnina u Njemačkoj, prema podacima Svjetske banke o poslovanju u ovoj zemlji, manja od 0,1 posto vrijednosti nekretnine. Ukupno se od ovog poreza godišnje prikupi nešto više od jedan posto iznosa prikupljenog od svih poreza (bez doprinosa) u zemlji. Otprilike oko 70 posto prihoda od poreza na nekretnine država prikupi od pravnih osoba, a 30 posto od fizičkih osoba. Prije Njemačke, još 1955. godine, ali po sličnim kriterijima, porez na nekretnine uvela je Austrija. Godišnje iznosi od 0,2 do jedan posto vrijednosti procijenjene nekretnine po istom principu. Kada je državni proračun u pitanju, godišnje se od poreza na nekretnine prikupi nešto više od 0,5 posto, a od toga na fizičke osobe otpada cijelih – 0,08 posto. Zatim slijedi cijeli niz zemalja srednje Europe koje otprilike slijede isti obrazac. Nigdje se, naime, kao osnovica za porez na nekretnine ne uzima tržišna vrijednost nekretnine. Kad se govori o porezu na nekretnine u Hrvatskoj, proizlazi da su nesređene zemljišne knjige zapravo još najmanji problem. Ako bi se, pak, komunalna naknada ukinula, kao i poseban porez na kuće za odmor, te zamijenili jedinstvenim davanjem, pitanje je koliki bi taj porez u postotku trebao biti da namakne dvije i pol do tri milijarde kuna godišnje. Ako bi se vodili tržišnom vrijednosti koju arbitrarno utvrđuje Porezna uprava i na temelju koje udara porez na promet nekretnina, u startu bi imali nekoliko puta veći porez u odnosu na slične nam zemlje jer one koriste neusporedivo nižu osnovicu. Zamjena poreza na rad porezima na imovinu i kapital samorazumljive su i prirodne preporuke ekonomskih stručnjaka. No, najave uvođenja poreza na nekretnine kod nas su, istovremeno, popraćene najavama ukidanja tek uvedenog poreza na dividende. Da bi, dakle, namaknuli onoliko novca koliko trenutačno namičemo komunalnom naknadom i porezom na kuće za odmor, porez na nekretnine trebao bi biti među najvišima u Europi. U slučaju da se ukine porez na dividendu, vjerojatno bi se i ta razlika prebila preko vlasnika nekretnina. Porezom na kapital Hrvatska ubire oko 10 posto ukupnih poreznih primanja, odnosno upola manje nego u prosjeku zemlje EU-a. Nametima na nekretnine sada ubire i do tri puta više od tih zemalja nepremičnine Hrvaška Oznake: nepremičnine Hrvaška |
Bandić opet gradi novu fontanu, kvadratni metar vodoskoka košta kao kvadrat kvalitetnog stana
Kvadratni metar novog vodoskoka stajat će 1850 eura, slično kao kvadrat kvalitetnog stana u Zagrebu. Fontana u Radničkoj bit će površine 44,1 četvorni metar.
Jedna od podružnica Zagrebačkog holdinga, u kojem glavnu riječ vodi zagrebački gradonačelnik Milan Bandić objavila je poziv građevinarima koji će napraviti novi ukras grada nepremičnine Hrvaška Oznake: nepremičnine Hrvaška |
Prosječna neto plaća za prosinac 5.772 kune
U odnosu na prosinac 2014., prosječna neto plaća za zadnji lanjski mjesec bila je viša za 56 kuna ili 1 posto.
Po prvim podacima DZS-a, prosječna je bruto plaća za prosinac 2015. po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8.157 kuna. Na mjesečnoj razni, prosječna bruto plaća za prosinac bila je nominalno manja za 0,3 posto ili 28 kuna, dok je na godišnjoj razini viša za 90 kuna ili nominalno za 1,1 posto. Prema prvih podacima DZS-a, stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj 2016. godine iznosi 18,5 posto nepremičnine Hrvaška Oznake: nepremičnine Hrvaška |
U regiji najskuplji stanovi u Beogradu
U glavnom gradu Srbije najviše je gradila država, pa su stanovi skupi, tvrde u agencijama za nekretnine.Beograd je i dalje vodeći grad po cijenama stambenog četvornog metra u uporedbi s glavnim gradovima zemalja u regiji, unatoč krizi koja je najviše snizila cijene u Srbiji,
jer niti pad cijena od 40 posto nije pomaknuo Beograd s vrha popisa gradova u regiji s najskupljim stanovima nepremičnine Hrvaška Oznake: nepremičnine Hrvaška |
Feist: Do 2020. milijun pasivnih kuća i stanova
ZAGREB - Tvorac koncepta pasivne kuće, njemački fizičar Wolfgang Feist, koji je u okviru 5. zagrebačkog energetskog tjedna boravio u Hrvatskoj, ustvrdio je kako će sasvim izvjesno do 2020. u svijetu biti sagrađeno milijun pasivnih kuća i stanova, energetskog standarda A plus te naglasio da i Hrvatska tu može dati svoj doprinos. Podsjetio je da je prva pasivna kuća sagrađena 1990. u Darmstadtu.
"Grupa mojih susjeda u Darmstadtu poželjela je živjeti u energetski učinkovitoj zgradi pa smo 1990. napravili nekoliko obiteljskih kuća u nizu u pasivnom standardu", kazao je dr. Wolfgang Feist za Hinu, rekavši kako sve obitelji još uvijek ondje stanuju i zadovoljne su jer mjerenja tijekom više od dva desetljeća pokazuju da je potrošnja energije izuzetno niska. Riječ je o kući u kojoj potrošnja energije za grijanje ne prelazi 15 kilovatsati po četvornom metru godišnje, vrlo je udobna za stanovanje, a ulaganja se sigurno vraćaju budući da je potrošnja energije za grijanje smanjenja oko 80 posto. U Njemačkoj je dosad izgrađeno 20.000 pasivnih kuća, no najvažnije je, kaže Feist, da u regiji postoje svi proizvodi za izgradnju takvih kuća poput izuzetno kvalitetnih prozora, ventilacijskog sustava, dizalica topline i slično i da je izgradnja kvalitetna, za što je potrebno dobro obrazovanje svih sudionika, od projektanata do zidara. "Na kraju, to je također vrlo zanimljiv posao jer svi sudionici znaju da time daju i svoj doprinos zaštiti okoliša, udobnosti stanovanja i manjoj potrošnji energije, što donosi manje stresa i pri plaćanju računa", ističe Feist. Za Hrvatsku je, kaže, bitno da postoje ogledni primjeri pasivnih kuća kako bi se ljudi uvjerili da "stvar funkcionira", a sljedeći korak je kvalitetno obrazovanje svih sudionika u procesu. Feist naglašava da izgraditi pasivnu kuću nije puno skuplje od gradnje obične kuće te da bi Zagreb i Hrvatska kroz smanjenje poreznih davanja mogli poticati energetski učinkovitu gradnju. "U Zapadnoj Europi izgradnja pasivne kuće je od 10 do 15 posto skuplja, dok je u Hrvatskoj taj postotak nešto viši jer je subvencioniranje takve vrste gradnje u nas još u povojima", rekao je u subotu na Regionalnom forumu gradnje po standardu pasivne kuće Dubravko Martinić, vlasnik nedavno sagrađene pasivne obiteljske kuće u Gornjem Stupniku koja je ušla u hrvatski izvještaj za EU direktivu o energetskim svojstvima zgrada (EPBD). Voditelj novoosnovanog konzorcija Pasivna kuća Hrvatska Ljubomir Miščević kazao je da je od prve pasivne kuće u Hrvatskoj 2005. do danas sagrađeno 20 pasivnih kuća naglasivši važnost izgradnje, a posebice energetske obnove zgrada do A plus energetskog standarda. U EU, navodi, više nitko i ne postavlja pitanje opravdanosti takve vrste gradnje i obnove. "Više se i ne govori isključivo o pasivnim i niskoegergetskim kućama, nego i o niskoenergetskim kvartovima, gradovima, pa i regijama", dodao je. Napomenuo je da u Hrvatskoj nekoliko gradova daje olakšice za energetski učinkovitu gradnju prvenstveno smanjenjem komunalne naknade, a da je u Koprivnici ta naknada za graditelje pasivne kuće sasvim ukinuta. Grad Zagreb je kroz projekt PassREg uključen u poticanje niskoenergetske gradnje u čemu su mu uzori Hannover, Bruxelles i Tirol, a ide i u niskoenergetsku obnovu 87 zgrada javne namjene - vrtića, škola, domova umirovljenika. Za to bi se, rečeno je, mogao iskoristiti hrvatski proizvod "eco-sandwich" to jest zidni panel od betona s recikliranim agregatom. To je važno zna li se da Hrvatska danas reciklira svega sedam posto građevinskog otpada, a EU pravila nalažu da se do 2020. treba reciklirati 70 posto takvog otpada nepremičnine Hrvaška Oznake: nepremičnine Hrvaška |
< | veljača, 2020 | |||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv