SPLIT - Najave uvođenja poreza na nekretnine u Hrvatskoj su obično popraćene tvrdnjama kako je taj porez uobičajen u Europi, te kako se nekretnine u Europi oporezuju ukupno više nego u Hrvatskoj. No, pitanje je pri tom što porez na nekretnine obuhvaća te osnovice temeljem koje se porez računa. Usporede li se podaci o poreznom opterećenju pojedinih zemalja EU-a, primjerice putem stranica Svjetske banke, dolazimo do podataka kako su vlasnici nekretnina u Hrvatskoj već sada među najoporezivanijim u cijeloj Europi. Naravno, sve to uz uvjet da u porez na nekretnine ubrojimo komunalnu naknadu, za koju se većina stručnjaka slaže da jest porez, iako se vodi kao neporezna kategorija. Vezana je uz nekretninu, i prilično se efikasno naplaćuje bez obzira na stanje u zemljišnim knjigama, piše Slobodna Dalmacija.
Ukupno od ovog nameta se godišnje namakne oko dvije milijarde kuna. Kada se tome doda porez na kuće za odmor, što je dodatnih stotinjak milijuna kuna, dolazimo do podatka da se oporezivanjem nekretnina, bez poreza na promet nekretnina ili poreza na dohodak od nekretnina, godišnje u Hrvatskoj ubere oko tri posto ukupnih poreznih prihoda. Naime, od različitih se poreza, ne računajući doprinose, u nas prošle godine ubralo 68 milijardi kuna.
Nakon legalizacije, koja je u suštini značila poseban jednokratni porez na građevinske objekte, za očekivati je da će baza podataka lokalnih zajednica za oporezivanje nekretnina biti daleko opsežnija, odnosno da će prihodi barem od poreza na kuće za odmor značajno porasti. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj ukupno oko 200.000 kuća za odmor čiji vlasnici istovremeno plaćaju najmanje dva poreza na nekretnine: komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor.
Najčešće se Hrvatska u domaćoj javnosti uspoređuje s Njemačkom, pa tako i po ovom pitanju. Porez na nekretnine u Njemačkoj je uveden početkom 1964. godine,
a tada utvrđena osnovica nije mijenjana. Utvrđena je prema fiskalnom, ne tržišnom principu procjene vrijednosti nekretnina.
Stoga je godišnja stopa oporezivanja nekretnina u Njemačkoj, prema podacima Svjetske banke o poslovanju u ovoj zemlji,
manja od 0,1 posto vrijednosti nekretnine. Ukupno se od ovog poreza godišnje prikupi nešto više od jedan posto iznosa
prikupljenog od svih poreza (bez doprinosa) u zemlji. Otprilike oko 70 posto prihoda od poreza na nekretnine država prikupi od pravnih osoba,
a 30 posto od fizičkih osoba.
Prije Njemačke, još 1955. godine, ali po sličnim kriterijima, porez na nekretnine uvela je Austrija. Godišnje iznosi od 0,2 do jedan posto vrijednosti procijenjene nekretnine po istom principu. Kada je državni proračun u pitanju, godišnje se od poreza na nekretnine prikupi nešto više od 0,5 posto, a od toga na fizičke osobe otpada cijelih – 0,08 posto.
Zatim slijedi cijeli niz zemalja srednje Europe koje otprilike slijede isti obrazac. Nigdje se, naime, kao osnovica za porez na nekretnine ne uzima tržišna vrijednost nekretnine. Kad se govori o porezu na nekretnine u Hrvatskoj, proizlazi da su nesređene zemljišne knjige zapravo još najmanji problem.
Ako bi se, pak, komunalna naknada ukinula, kao i poseban porez na kuće za odmor, te zamijenili jedinstvenim davanjem, pitanje je koliki bi taj porez u postotku trebao biti da namakne dvije i pol do tri milijarde kuna godišnje. Ako bi se vodili tržišnom vrijednosti koju arbitrarno utvrđuje Porezna uprava i na temelju koje udara porez na promet nekretnina, u startu bi imali nekoliko puta veći porez u odnosu na slične nam zemlje jer one koriste neusporedivo nižu osnovicu.
Zamjena poreza na rad porezima na imovinu i kapital samorazumljive su i prirodne preporuke ekonomskih stručnjaka. No, najave uvođenja poreza na nekretnine kod nas su, istovremeno, popraćene najavama ukidanja tek uvedenog poreza na dividende. Da bi, dakle, namaknuli onoliko novca koliko trenutačno namičemo komunalnom naknadom i porezom na kuće za odmor, porez na nekretnine trebao bi biti među najvišima u Europi. U slučaju da se ukine porez na dividendu, vjerojatno bi se i ta razlika prebila preko vlasnika nekretnina. Porezom na kapital Hrvatska ubire oko 10 posto ukupnih poreznih primanja, odnosno upola manje nego u prosjeku zemlje EU-a.
Nametima na nekretnine sada ubire i do tri puta više od tih zemalja nepremičnine Hrvaška
Post je objavljen 04.05.2016. u 08:03 sati.