Velika droplja (veliki potrk)
Velika droplja (Otis tarda) vrsta je ptice selice iz porodice potrka (Otididae) i reda stepskih vivčarica (Charadriiformes) nalik noju i srodna ždralu. Jedina je vrsta iz roda Otis. To je najteža ptica letačica na svijetu s rasponom krila između 2,1 i 2,5 m. Leti obično kada je u opasnosti i pri selidbi. Može biti dugačka do 120 cm, a teška i do 21 kg. Dobra je i oštra vida i odlična pamćenja. Živi na tlu u jatima. Životni vijek joj je između 15 i 20 godina.
Ima krupnu glavu s kratkim i pravim kljunom presvučenim rožnatim navlakama, debeo, dug, spljošten i jak vrat, zdepasto tijelo prilagođeno kretanju po tlu te visoke i jake noge s trima velikim i snažnim prednjim prstima na kojima su odozdo polukružna zadebljanja. Gornja strana perja smeđe je boje s prugama, na trbuhu je raznobojna ovisno o vrsti, a na krilima su crnobijele pjegice. Mužjaci su krupniji od ženki. Gornji dio tijela mužjaka je smeđ, a donji bijel sa sivom glavom i vratom.
U vrijeme snubljenja mužjak dobiva dugačka i tanka bijela pera na vratu ispod korijena kljuna oblika velike kožnate mješine koja mu služe za prizivanje ženki. Mužjaci su poznati po tzv. svadbenome plesu, šepirenju raširenih krila, pri kojemu proizvode zvukove slične bubnjanju, dok im se novostvorena „guša“ može napuhati poput balona. Pari se u doba obilnih kiša. Ova ptičurina gnijezdo postavlja na golu tlu. Gnijezdo je plitko udubljenje promjera 20 cm s travama i perjem. Nese od 1 do 6 jaja u razmaku od nekoliko dana. Inkubacija traje 20-25 dana. Ženka sama skrbi i o jajima i o mladunčadi. Već nekoliko sati po leženju mladunci izlaze iz gnijezda. Glasaju se nježnim i treperavim glasom. S majkom ipak ostaju sve do nove sezone parenja.
Svežder je. Hrani se biljnim mladicama, cvjetovima, lišćem, plodovima, korijenjem i sjemenjem, sitnim glodavcima i gmazovima, ali su joj kukci omiljenom slasticom. Može dugo živjeti bez vode.
Nastanjuje travnate ravnice sa slabo razvijenim raslinjem i rijetkim šumama u tropskim i umjerenim područjima Europe, Azije, Afrike i Australije. Najbrojnija populacija velike droplje je u Aziji. U Africi, pak, ima ih samo u Maroku. Od ukupno 25 različitih vrsta potrka u Europi žive jedino veliki potrk i mali potrk (Tetrax tetrax). Najbrojniji su u Španjolskoj i Portugalu, dok ih u Madžarskoj ima jedino u parku prirode Kiskunsagi, a u Srbiji samo u Banatu u specijalnome rezervatu prirode „Pašnjaci velike droplje“ SZ od Kikinde gdje ih je svega 20-ak. U toj je zemlji velika droplja strogo zaštićena vrsta. U selu Mokrinu kod Kikinde djeluje Udruženje za zaštitu velike droplje. Sastavljačkim natječajem u okviru Dana ludaje 2016. borbi za očuvanje velike droplje pridružio se i EK „Kikinda“. Prema dostupnim podatcima u Hrvatskoj nema nijedne jedinke.
Procijenjeno je da na zemaljskoj kugli ima oko 45.000 jedinki velike droplje. Glavnim uzrocima smanjenja njezine populacije su poljoprivredna obrada travnatih staništa, korištenje pesticida, nekontrloiran lov, strujne žice i predatori (psi i lisice). Pučki nazivi za ovu pticu su tukac i divlja ćurka.
Nedjeljko Nedić
Oznake: Životinje
komentiraj (5) * ispiši * #
