Molitveni vijenac Kraljice obitelji

03.09.2008., srijeda

Treći Pavlov obrambeni govor - 67. dan Pavlove godine

Image and video hosting by TinyPic

Pavao govori pred Agripom, Festom i Berenikom


Prokuratora Feliksa, koji, ulizujući se Židovima, nije htio osloboditi Pavla, naslijedio je
novi prokurator Porcije Fest. I od njega Židovi traže da Pavla pošalje u Jeruzalem, ponovno planirajući njegovo ubojstvo na putu. Fest to odbija i započinje novo suđenje, koje se odvija već po ustaljenom redu: Židovi ga teško optužuju, Pavao se vješto brani i oni ne mogu ništa dokazati. Fest mu nudi mogućnost da zajedno odu u Jeruzalem i da mu se tamo sudi ali Pavao ne priznaje jurisdikciju Velikog vijeća i kao rimski građanin priziva na cara. I Fest zaključi: "Na cara si prizvao, pred cara ćeš ići!" (Dj 25, 12).
Tako se polako ali sigurno ispunjava Božji plan i Isusov nagovještaj da Pavao i u Rimu treba za njega svjedočiti (Dj 22,11).

Prije odlaska u Rim, Pavao će imati priliku još jednom iznijeti svoju obranu, sada pred kraljem Agripom i njegovom sestrom Berenikom, koji su došli u Cezareju da pozdrave novog prokuratora Festa.

Treći Pavlov obrambeni govor sigurno je najdotjeraniji Pavlov govor zapisan u Djelima. Ravan mu je možda jedino uvod u govor na Areopagu. Vrijedi ga još jednom pročitrati:

" Nato Agripa reče Pavlu: "Dopušteno ti je braniti se." Tada Pavao, ispruživši ruku, poče svoju obranu:

- Kralju Agripa, osjećam se sretnim, što se danas mogu pred tobom braniti od svega za što me tuže Židovi, jer ti vrlo dobro poznaješ židovske običaje i njihova prepiranja. Zato te molim, poslušaj me strpljivo.
- Moj život od prvih dana mladosti, koji sam proveo u svome narodu i u Jeruzalemu, poznaju svi Židovi. Budući da me otprije poznaju, mogu posvjedočiti, ako hoće, da sam kao farizej živio po najstrožoj sljedbi naše vjere. I sada stojim pred sudom zbog nade u obećanje, koje Bog dade našim očevima. Uzdajući se, da će je postići, naših dvanaest plemena služi postojano noć i dan. Zbog te me Nade, kralju, tuže Židovi. Što ima po vašem sudu nevjerojatno u tome, da Bog uskrisuje mrtve? I meni se nekoć činilo, da se moram suprotstaviti svim sredstvima imenu Isusa Nazarećanina. To sam i činio u Jeruzalemu. Osobno sam mnoge svete zatvarao u tamnice, pošto su me na to opunomoćili veliki svećenici.
Kada su osuđivani na smrt, to sam odobravao. Idući iz sinagoge u sinagogu, često sam ih kušao prisiliti, da grde Boga i, u svom prekomjernom bijesu na njih, progonio ih čak do u tuđe gradove.

- Kada sam u tom poslu išao u Damask s punomoći i dopuštenjem velikih svećenika, vidio sam, kralju, na svom putu u pol dana kako s neba dođe svjetlo jasnije od sunca, te obasja mene i moje suputnike. Mi smo svi pali na zemlju, a ja sam čuo glas što mi govori hebrejskim jezikom: "Savle, Savle, zašto me progoniš? Teško se je ostanu opirati." A ja rekoh: "Tko si ti, Gospodine?" Gospodin odgovori: "Ja sam Isus, koga ti progoniš. Ustani i stani na svoje noge, jer sam ti se zato ukazao da te postavim slugom i svjedokom onome što si vidio i onome što ću ti objaviti. Izbavljam te od tvog naroda i od pogana, kojima te šaljem, da im otvoriš oči, da se obrate od tame k svjetlu, od sotonine vlasti k Bogu, da po vjeri u mene postignu oproštenje grijeha i baštinu među svetima."

- Zato, kralju Agripa, nisam bio neposlušan nebeskom viđenju, nego sam propovijedao najprije stanovnicima Damaska, zatim Jeruzalema i sve židovske zemlje i napokon poganima, da se obrate i okrenu Bogu, vršeći djela dostojna obraćenja. Zato su me Židovi uhvatili u hramu i pokušali me ubiti. Ali pomoću Božjom održah se do današnjeg dana i svjedočim malomu i velikomu, ne govoreći ništa drugo osim ono što su kazali Proroci i Mojsije, da će se dogoditi: da će Krist trpjeti, da će on, prvi uskrsli od mrtvih, navijestiti svjetlo židovskom narodu i poganima.

Kad je bio na toj točki svoje obrane, reče mu Fest vrlo glasno:
- Luduješ, Pavle! Tvoje ti je golemo znanje pamet pomutilo.
- Ne ludujem, svijetli Feste, - odvrati Pavao, - već govorim istinite i razborite riječi. Ta i Kralj, komu se pouzdano obraćam, zna te stvari. Ne vejrujem, da mu je išta od toga nepoznato, jer se to nije dogodilo u kakvu zakutku. Vjeruješ li, kralju Agripa, prorocima? Znam da vjeruješ.
A Agripa odvrati Pavlu:
- S malo me truda kaniš učiniti kršćaninom!
- Molim Boga, - odvrati Pavao, - da bi, bilo s malo ili s mnogo truda, ne samo ti, nego i svi koji me danas slušaju, postali kao što sam i ja, izuzevši ove lance.
Nato ustade kralj i upravitelj, Berenika i ostali što su sjedili s njima. Dok su se povlačili, govorili su jedan drugomu: "Ovaj čovjek nije učinio ništa što zaslužuje smrt ili lance." Agripa reče Festu: "Ovaj se čovjek mogao pustiti na slobodu, da nije prizvao na cara."





- 23:43 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< rujan, 2008 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Veljača 2018 (1)
Prosinac 2017 (1)
Studeni 2017 (3)
Rujan 2017 (1)
Srpanj 2017 (1)
Travanj 2017 (3)
Ožujak 2017 (2)
Veljača 2017 (2)
Prosinac 2016 (2)
Listopad 2016 (2)
Rujan 2016 (2)
Lipanj 2016 (2)
Svibanj 2016 (2)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (3)
Siječanj 2016 (2)
Prosinac 2015 (1)
Studeni 2015 (1)
Listopad 2015 (7)
Kolovoz 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (1)
Veljača 2015 (3)
Prosinac 2014 (1)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (2)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (3)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (2)
Travanj 2014 (2)
Ožujak 2014 (3)
Veljača 2014 (2)
Siječanj 2014 (1)
Prosinac 2013 (4)
Studeni 2013 (2)
Listopad 2013 (3)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Srpanj 2013 (1)
Lipanj 2013 (3)
Svibanj 2013 (2)
Travanj 2013 (3)
Ožujak 2013 (2)
Veljača 2013 (5)
Siječanj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)

Kontakt

Linkovi

Molimo jedni za druge