SAJAM TAŠTINE

(Čovjek nije ni iskren ni pošten)
Od početka svoje karijere do neposredno prije svog mentalnog kolapsa, Nietzsche se više puta bavio pitanjem istine.
Početak i kraj ovog promišljanja dovodi do važne točke u citatu iz “Ecce homo” koji se navodi kao moto:
“Istinu sam otkrio tek tako što sam prvo shvatio da je laž laž.”
Međutim, isključeno je kako je Nietzsche cijeli svoj život radio na dekonstrukciji ideje ispravnosti i istine.
U eseju “O istini i lažima u ekstramoralnom smislu”, kojeg je namjerno držao u tajnosti, središnja je sljedeća definicija:
“Istina je pokretna vojska metafora.”
(Čovjek ogorčenosti nije iskren)
Zreliji Nietzsche odvojio se od svog ranog ideala "intuitivnog ljudskog bića", budući kako je bio suočen s temeljnim pitanjem prirode ljudskog stanja (conditio humana). To se dogodilo nakon smrti Božje objavljene u "Tako je govorio Zaratustra". Zato što je to neizbježno prisiljavalo ljude da se postave istinitim u svemu lažnome, umjesto traženja istine u pogrešnom, iz nekih osobno "samo-ozdravljujućih" namjera.

I upravo je time psihologija ušla u novo pravo, takoreći, kao kasnu inačicu o razumnom čovjeku, odnosno ljudsko biće ogorčenosti iz “O genealogiji morala”. Nietzsche donosi sljedeće pejorativne prosudbe o ljudima ogorčenih:
"Ni iskren, ni naivan, ni pošten prema sebi, ni otvoren."
Osim toga, napravio je takozvanog razumnog čovjeka zbog vlastitog poriva da ovlada borbom za postojanje inteligentnim prikrivanjem, difamirajuće za estetski orijentiranu slobodnomisleću osobu .
(Čovjek je majstor prikrivanja)
Nietzsche okrivljuje i ogorčene i razumne ljude za strategizirano upravljanje intelektom.
Jer u ljudima umjetnost prikrivanja dolazi do vrhunca. Ovdje su obmana, laskanje, laž i prijevara pravilo i zakon. Stoga gotovo ništa nije neshvatljivije od toga kako se među ljudima može pojaviti iskrena i čista želja za istinom. Međutim, tim tvrdnjama on (F.N.) misli prvenstveno na tragediju vlastitog života.
Poznata je Zaratustrina izreka: “Dobri ljudi nikad ne govore istinu.”
Kao dobra osoba, Zaratustra kaže “Svakome najljubaznije”, ali ne i istinu.
Nietzsche razvija sljedeći pogled u Ecce homo: "Prvi sam otkrio istinu jer sam naučio negirati jedan tip ljudskog bića koji se prije smatrao najvišim, - one dobre".
Prema Karlu Jaspersu, rečenica "Ništa nije istina, sve je dopušteno" nije sama po sebi razumljiva.
Sam po sebi, to je izraz potpunog odsustva predanosti, poziv na - samovolju.
#rubne zabilješke; Izvor: "Auf die Schiffe, ihr Philosophen" Christiana Niemeyera.

Oznake: ogorčenost