SAJAM TAŠTINE

Kralj svih zabluda je korelacija kao uzročnost, čak i ako nije zabluda u strogom smislu. Vjerojatnije je da postoji pogreška u tumačenju ako su korelacija i uzročnost pobrkani.

Korelacija: "(starolat. correlatio 'međuodnos') opisuje odnos između dvije ili više karakteristika, događaja, stanja ili funkcija". U statistici, korelacija se odnosi na više nego slučajnu učestalost zajedničkog pojavljivanja vidljivih događaja.
Ukratko: jedno je povezano s drugim, ali ga ne uzrokuje nužno. U znanosti se korelacija prvenstveno koristi statistički. Dvije ili više stvari su empirijski povezane, što rezultira određenim mjerenjem. Na primjer, prekomjerna težina i očekivani životni vijek su povezani. To, međutim, ne znači da je prekomjerna tjelesna težina uzročni čimbenik očekivanog životnog vijeka, tj. da ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom nužno umiru ranije od ostalih. Korelacija u najboljem slučaju daje tragove. Primjer koji je jednako relevantan koliko i smiješan odnosi se na rode. Smanjenje broja roda na nekom području može biti u korelaciji s smanjenjem broja novorođene djece na istom području. Ipak, samo se šaljivdžije usuđuju predstavljati jedno kao uvjet drugoga.

Kauzalnost: "(lat. causa 'uzrok') odnos je između uzroka i posljedice ili 'radnje' i 'reakcije', tj. odnosi se na slijed povezanih događaja i stanja". Dakle kauzalnost se odnosi na vezu između dva događaja na takav način da jedan događaj izravno ili neizravno pokreće drugi.. Ovaj oblik dokaza mnogo je teže pružiti, jer se mora isključiti da su druge stvari (ili ipak) imale učinak. Na primjer, ako je dijete s mokrom kosom trčalo vani bez kape na 4 stupnja i sutradan se razboli, obično se kaže da je jedno uzrok drugom. To može biti točno, ali i ne mora, jer ne znamo bi li se dijete razboljelo da je imalo kapu na glavi. Uzročno-posljedična veza može biti vjerojatna, ali nije obavezna. S uzročnostima uvijek treba postupati pažljivo, ne samo u humanističkim i društvenim znanostima, već iu takozvanim tvrdim znanostima. U svim je predmetima važno formalno i logično vrednovanje rezultata.

Ako ne postoji uzročna veza između ideje koju imam na umu i onoga što ovdje pišem, onda bi rezultat mog pisanja bio: fgklm asfrrwej lkjktmnb. I ne bi se moglo razumjeti više, jer tada ne bi bilo uzročne veze između onoga što ja pišem i onoga što čitatelj dobiva. Dakle, postoji uzročnost, jer inače asdgf kllhmn ooiuztrew xcvbfdd.

Također moguće je virtualno pljusnuti nekoga tko poriče uzročnost. Nastala bol je bezrazložna, jer ta šljaga ne boli, bol bi tada bila čista mašta, na koju se ne može utjecati. Jer tada se pisac ili njegovj udarac ne mogu povezati s nečijom boli ili vrelim, proparanim ušima. Time se besmisao može "konkluzivno" opovrgnuti, jer čak i predstavnik besmislene ideje kako nema kauzaliteta će se ponašati potpuno drugačije, on će odmah pretpostaviti uzročnu vezu između piščevih postupaka i njegovog stanja.

Tako da se međuodnos u naslovu može samo naslućivati.

#darkmatters

Oznake: babe i žabe