SAJAM TAŠTINE

("Eli kaj eli nikaj)

Često se spominje pravilo "5 w" / "Who, What, Where, When, Why" /tko-što-gdje-kada-zašto), što su temeljna pitanja koja pomažu u prikupljanju informacija, razumijevanju situacija i rješavanju problema.
To je metoda koja se često koristi(la) u novinarstvu, ali i u drugim područjima poput poslovnog planiranja ili istraživanja.
Kasnije se u definiranju spoznajnog procesa dodalo i ono "hoW"/kako.
Još prije informacijskog doba je bilo umijeće iz hrpe podataka izvući prave informacije, da bi znanjem došli do odgovora na upit kako? a udrošću do onog završnog odgovora na upit - zašto?!
Mark Twain se jednom našalio savjetom - najprije prikupi činjenice, pa ih onda izokreni kako tebi odgovara.
Velika je pogreška postaviti teoriju prije nego što imate odgovarajuće dokaze koji je podupiru.
Nesvjesno počinjete iskrivljavati činjenice kako bi se uklopile u teorije, umjesto da teorije odgovaraju činjenicama.
Pisao je Arthur Conan Doyle 1892. u Sherlockovim avanturama.

Citat
"Postoji ogromna razlika između istine i činjenica. Činjenice mogu zamračiti istinu" (Maya Angelou)
naglašava kako, iako su činjenice provjerljivi dokazi, istina je nijansiraniji koncept koji obuhvaća dublje značenje, tumačenje i širi kontekst.
u ovom citatu se sugerira kako usredotočenost samo na činjenice može spriječiti razumijevanje temeljne stvarnosti ili značaja situacije.
Činjenice mogu zavaravati.

Ali inače je ovo redikulozan citat.
Istina koja proturječi činjenicama u osnovi je laž.
Problem s citatom je što ga svatko, uključujući i zločince, može pročitati i uviti ga u alibi za svoja (ne)djela.
Pogotovo u ovim vremenima kada je četvrta vlast (mass mediji) opasno kompromitirana od strane profitera, a kultura je opsjednuta "istinitošću" koja pokušava opravdati antidemokratske agende i zavjereničke spinove kojima osvjetljavaju javno mnijenje.

Danas ne morate daleko tražiti da biste vidjeli kako „činjenice“ + Dunning Kruegerov efekt (što manje znate, to više precjenjujete svoju razinu razumijevanja) minus kvalificirana nijansiranost, stručna perspektiva (tj. „cijela priča“) uništavaju „istinu“.

Poanta citata je da se činjenice i statistike mogu selektivno koristiti kako bi se dao lažni kredibilitet bilo kojoj naraciji i zamutila voda u raspravi.
One mogu biti djelić istine koji pomaže laži da se učvrsti u općem mišljenju.

Mudrost je (sa)znati odgovor na ono - Zašto?!

Oznake: Siniša Golub