Gospodar muha

četvrtak , 25.01.2024.

Otići u nedjelju na Hrelić se isplatilo, ako ništa drugo, zbog jedne zanimljive knjige; "Gospodar muha", Williama Goldinga. Pokupio sam je u nekoj kartonskoj kutiji "tri za pet". Koštala me "čak" dva eura. Uz nju kao besplatan bonus odabrao sam knjigu "Zašto sam vam lagala", Julijane Matanović. Pa hajd, pošteno.
Međutim ista se knjiga preko oglasa i nekih antikvarijata prodaje puno skuplje, zavisno od očuvanosti, čak i do 50 ili 80 eura.

Zašto je upravo ta u izdanju Algoritma iz 1999. najskuplja? Pa možda zbog tvrdog uveza, prijevoda Zlatka Crnkovića i naslovne ilustracije Igora Kordeja.

Uz činjenicu da je prvo hrvatsko izdanje tog romana nastalog daleke 1954. To što je tako dugo ostala u buksi i čekala svoj red, za me je mali misterij. Jer pretpostavljam da bi bila odlična i rado čitana školska lektira, klinci bi je gutali. Ja prvi,uz romane Julesa Vernea, Jacka Londona itd. Možda se nije uklapala u ondašnji školski kurikulum, možda je na svoj način smatrana subverzivnom ili čak opasnom za umiveni socijalizam ljudskog lika.. Sumnjam. Jer najnormalnije smo čitali razne zapadnoeuropske i američke klasike, a ondašnja se ideologija ionako trudila da prokaže sve mane i dubioze "imperijalističkog Zapada".

Doduše, potka tog romana jednako se tiče svih, bez obzira na geografiju i ideologiju, univerzalna je.

"Izbor teme je pokušaj da se uđe u trag nedostacima društva slijedeći nedostatke ljudske prirode. Pouka priče je u tome da oblik društvene zajednice nužno mora ovisiti o etičkoj prirodi pojedinca, a ne o etičkoj prirodi političkog sustava, ma koliko ta priroda bila logična ili vrijedna poštovanja.“ W. Golding

Skupina dječaka, jedinih preživjelih nakon zrakoplovne nesreće, našla je svoj spas na pustom otoku. Od proročki raspoloženog Simona, preko moralnog Ralpha, do brutalnog Jacka, svaki od dječaka pokušava uspostaviti kontrolu nad novom situacijom. No, njihova nastojanja da se organiziraju i među sobom zavedu red ubrzo uzmiču pred primitivnim nagonima i kaosom...

Prvi roman engleskoga nobelovca Williama Goldinga, distopijska priča o mladim robinzonima koja razotkriva tamnu stranu ljudske prirode, danas je jednako provokativan kao i 1954. kad je prvi put objavljen. Ubrzo nakon objavljivanja stječe kultni status među čitateljima, ali i kritičarima koji ovaj roman nazivaju najutjecajnijim nakon Salingerova Lovca u žitu ili ga uspoređuju s Conradovim remek-djelom Srce tame. Nakon više od šezdeset godina, ovaj moderni klasik ostaje snažna alegorija o civilizaciji, preživljavanju i ljudskoj prirodi koja fascinira podjednako mlade i starije čitatelje suočavajući ih s uznemirujućom spoznajom kako društvo lako može skliznuti u kaos i divljaštvo kad se jednom napuste pravila i red. Tu su i univerzalne teme kojih se pritom dotiče, ne samo o sposobnosti čovjeka da razlikuje dobro od zla, već i o krhkosti moralnih inhibicija. Veličanstveni prijevod Zlatka Crnkovića dostojan je ovog klasika koji do srži potresa naše čitateljsko biće".

A popratni video pjesme "Young Savage" grupe "Ultravox" zapravo je isječak iz istoimenog filma Petera Brooka, snimljenog također davne 1963. Gledao sam ga svojevremeno, vidim da je prije tridesetak godina snimljen remake, ali onako ovlaš uspoređujući, taj c/b mi djeluje puno živopisnije i autentičnije.

Usput razmišljam kako bi bilo da se moja zagorska klapa "mladih divljaka" suočila sa sličnim scenarijem. Nismo mi bili nikakvi anđeli, bilo je tu rivalstva, povremene ljubomore i trvenja, ali mislim da bi na kraju ipak nekako prevagnula međusobna povezanost i odanost.

Hmm..Kaj zbilja?