Leonardos d.o.o.
21.01.2013., ponedjeljak
Vlada izmjenama zakona ubrzava postupak stečaja
 Vlada je sa sjednice 11. siječnja u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Stečajnog zakona, kojima se nada ubrzati stečajne postupke, ali i dodatno zaštititi vjerovnike i radnička prava. "Pomoću više mjera i izmjena u Stečajnom zakonu postupci će biti brži. Ovaj zakon je rezultat rada temeljem analize postojećih problema koji se javljaju u stečajnom postupku, a koji se ne odnose samo na dužinu, nego i na zaštitu vjerovnika i radnika, pri čemu se naslanjamo na Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. To treba gledati u paketu', kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavivši izmjene Stečajnog zakona. Kazao je da će izmjenama glavni naglasak biti na vjerovnicima, odnosno da je načelo izmjena da 'odlučuje onaj čiji je novac'. 'To neki nazivaju načelo vjerovničke autonomije, a meni se čini jednostavnije čije je, taj odlučuje. Vjerovnike stavljamo u prvi plan i oni će odlučivati o puno više stvari nego do sada. Odlučivat će o troškovima poslova jer znamo da se znalo događati da troškovi poslova budu motivi za dugo trajanje i da nadmaše ono oko čega se vode. Stečajni plan donosit će vjerovnici, a ne dužnik, koji više ne postoji', kazao je Miljenić. Više neće biti ni financijskog restrukturiranja jer će se to po novome rješavati u predstečajnoj nagodbi. 'To ne znači prestanak djelatnosti jer postoji mogućnost prodaje stečajnog dužnika u cjelini', rekao je Miljenić. Novim izmjenama zakona ograničit će se i broj postupaka koji će stečajni upravitelj moći imati kod jednog suca - tako će se pred istim sucem moći provoditi samo tri postupka. Vlada će izmjenama Stečajnog zakona dodatno zaštititi i radnička prava. 'Jako često se događalo da nestane dokumentacija koja je važna za utvrđivanje mirovinskog statusa, a sada stečajni upravitelj mora to predati HZMO-u. Naprimjer, bila je praksa povlačenja prijedloga za pokretanje stečaja, čime su se postupci unedogled produljivali i isti ti radnici nisu mogli doći u priliku ostvariti svoja prava jer stečaj nije ni pokrenut. To se sada više ne može – to se isključuje i postoji čvrst rok', pojasnio je Miljenić. Info: T- portal |
Sudovi masovno brišu tvrtke i nitko se ne buni
 Kao što naslov govori, Trgovački sudovi masovno brišu tvrtke iz sudskog registra po čl. 70. Zakona o sudskom registru kao sankcija za njihovo kršenje obveze iz Zakona o računovodstvu (jer Fini nisu predali godišnja financijska izvješća). Tako bi barem trebalo biti ali u praksi je to presedan. Ne pamti se slučaj zakonskog rješenja kojem mnogi izmigolje (besplatno i bez ikakvih troškova riješe se problema), što nam potvrđuju podaci Visokog trgovačkog suda. Glasnogovornica VTS-a Nevenka Baran kaže da je postupak brisanja obustavljen samo za 90 tvrtki, a još je u postupku njih 23.749 od ukupno 37.144 tvrtki. Pripremljena je i objava za ostalih 13.305 koja kreće ovih dana, kaže Baran. Većina tvrtki još nije izbrisana nego se nalazi u pripremoj fazi (postoji rok od 6 mjeseci u kojem je dana mogučnost vjerovnicima da se očituju i navedu svoja potraživanja, na što bi ih trebao upozoriti "savjesni" vlasnik ili bi trebali sami doznati tako da satima pregledavaju liste njihovih vjerovnika koji su možda navedeni u registru ili web stranici NN-a). Dosadašnji tijek pokazuje da prevladava interes vlasnika tvrtki da ih država izbriše. Rijetko kad dolazi do obustavljanja postupka iako to može zatražiti i same tvrtke i njezini vjerovnici. Prava je rijetkost da je to zatražila Porezna uprava koja je pronašla da tvrtka ima imovinu ili kojoj navedena tvrtka duguje. Nitko ne provjerava te tvrtke kao ni (imovinu) njihovih vlasnika koji su ipak odgovorni za poslovanje, zar ne? Zabilježeno je nekoliko slučajeva da je Ministarstvo financija dostavilo sudu prigovor protiv brisanja pozivajući se pritom na nekretnine koje postoje u vlasništvu društva ili postoje primjeri koje traže tvrtke radi spašavanja poslovanja, ali oni su rijetkost. Za manji broj tvrtki obustavljen je postupak brisanja jer je sam sud utvrdio da je tvrtka već ugašena po stečajnim pravilima donesenim za tzv. fantomske tvrtke. Nažalost nitko ne govori o izbjegavanju plaćanja i rješavanju tereta vlasnika za tvrtke koje su namjerno ili slučajno obrisane, bez ikakvih troškova i naplate dugovanja i kaznenih sankcija, što je u većini slučajeva praksa i nažalost zeleno svijetlo vlasnicima da naprave isti scenarij ubuduće. Izvor: T-portal |
Obavijest o brisanju tvrtke vjerovniku na uvid samo na webu
 Život trgovačka društva/tvrtke počinje upisom u sudske registre trgovačkih sudova i traje do brisanja iz njega. Načini prestanka postojanja tvrtke u RH su: - stečaj (kad nema imovine), - likvidacija (kad ima imovine ali vlasnici ne žele da tvrtka nastavi postojati) i - brisanjem iz trgovačkog registra. Brisanje trgovačkog društva / tvrtke također je jedan od načina prestanka postojanja društva. U tu skupinu ulaze tvrtke u kojima se tri godine zaredom nije poštovala zakonska obveza objave godišnjih financijskih izvješća (s propisanom dokumentacijom) i u kojima se ni u daljnjem roku od šest mjeseci nakon što mu je sud priopćio nakanu brisanja pokazalo da ima imovinu. Naime, ako je društvo ima, trebala bi nastupiti likvidacija ili stečaj, a ako nema jednostavno se briše iz registra bez bilo kakve provjere, što je apsurd, zar ne!? Tvrtka se briše na temelju rješenja o pokretanju tog postupka koje se objavljuje na internetskoj stranici sudskog registra. Postupak brisanja tvrtke iz registra: 1. na web stranicama objavljuje se upozorenje da će se izbrisati tvrtka i daje se rok za ulaganje prigovora zainteresiranih osoba / tvrtki tj. u pravilu vjerovnika. Jednaki postupak brisanja vrijedi za društva koja ili nemaju imovinu ili imaju imovinu neznatne vrijednosti!? 2. zainteresirani vjerovnici mogu reagirati u roku od šest mjeseci od objave rješenja o pokrenutom postupku brisanja, 3. ukoliko se nitko od vjerovnika ne javi pokreće se postupak brisanja tvrtke/društva iz Registra i ona više ne postoji. Postoji problem da zakonodavac tj. Trgovački sud očekuje da će tvrtka i/ili zainteresirani vjerovnici u tom roku imati uvid u web-stranicu, što se u pokazalo pogrešnim,(jer onaj tko zanemari svoju tvrtku i/ili izbjegava vjerovnike teško je očekivati bilo kakav dodatni napor u skladu s dobrim poslovnim običajima). Problem s dostavom tj. uručenjem pošte (jer tvrtka se ne nalazi na sjedištu već je nedostupna i nije joj moguće dostaviti poštu) potaknuo je zakonodavca/sud na ‘dostavu’ na web-stranici. Institut brisanja jako dugo se nije provodio, a onda se bez ikakvih zakonskih izmjena, to posve promijenilo pa sad i onaj tko prati web-stranicu među gomilom objava ima problema uočiti pojedini slučaj. Ako se društvo izbriše iako ima imovinu, nastaje situacija u kojoj postoji imovina bez subjekta jer tvrtke više nema. Pravomoćno okončan postupak brisanja iz sudskog registra više se nikad ne može vratiti u prijašnju fazu, što znači ako se društvo likvidira (jer je naknadno otkrivena imovina), likvidator zapravo ima vezane ruke, likvidator formalno nije ovlaštena osoba koja bi mogla raspolagati tim nekretninama. Struka je već dignula svoj glas o tom problemu, ali iskustvo daje velike razloge za strah ili dvojbu hoće li taj glas itko poslušati. Drukčije bi bilo da se npr. propiše odgovornost za kasnu reakciju ili općenito nereakciju ovlaštenih, ali za sada je to samo teorija. Ovako ovlaštene osobe bez ikakva objašnjenja često su pasivne i ne čini ništa što bi moralno bilo očekivati (javiti vjerovnicima) i u pravilu bez ikakvih troškova rješavaju se svojih dugovanja prema vjerovnicima. Naravno ima izuzetaka. Nakon likvidacije, vjerovnici ostaju bez potraživanja jer ih nitko nije obavjestio da je društvo/tvrtka od koje potražuju brisana i više ne postoji!? Do sada je unatrag godinu dana izbrisano je iz Sudskog registra 13.277 tvrtki a 10 285 je u postupku. Izbrisane su tvrtke koje ujedno imaju dugovanja prema Poreznoj upravi a nitko od nadležnih nije podnio prigovor?! Prijedlog vjerovnicima - pratite web stranice Narodne Novine |
Koliko košta predstečajna nagodba?
 Ukupne troškove predstečajne nagodbe prema Pravilniku Porezne uprave čine: - administrativni troškovi pokretanja i vođenja postupka, - nagrade i naknade troškova za rad povjerenika za predstečajne nagodbe i - troškovi za koje je zakonom propisano da će se namirivati kao troškovi postupka predstečajne nagodbe. Administrativni troškovi pokretanja i vođenja predstečajne nagodbe podijeljeni su u tri kategorije: 1. u skraćenom postupku predstečajne nagodbe tako iznose 1712 kuna, 2. u redovnom postupku u kojemu visina obveze dužnika ne prelazi iznos od 10 milijuna kuna troškovi su 3080 kuna, dok se za 3. redovni postupak u kojemu visina obveze dužnika prelazi iznos od 10 milijuna kuna treba izdvojiti 5890 kuna. Osim toga, povjerenik predstečajne nagodbe ima pravo na nagradu i to od 3000 kuna, ukoliko se radi o redovnom postupku u kojem visina obveze ne prelazi 10 milijuna kuna te 6000 kuna nagrade ukoliko se radi o iznosu većem od 10 milijuna kuna. Povjerenik ima pravo na naknadu troška kojega je imao pri obavljanju radnji, ukoliko vijeće predstečajne nagodbe ocijeni da je trošak opravdan i nužan, napominje se. U slučaju da povjerenik predstečajne nagodbe bude razriješen ili postupak bude obustavljen prije održavanja ročišta za utvrđenje tražbina, a nakon što je povjerenik pristupio ispitivanju prijavljenih tražbina, pripada mu polovica nagrade. Ako povjerenik predstečajne nagodbe bude razriješen ili postupak bude obustavljen, a povjerenik nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, nema pravo na naknadu. Kako ističu iz Porezne, u slučaju da povjerenik predstečajne nagodbe bude razriješen ili postupak bude obustavljen, a povjerenik je poduzimao radnje u postupku, ali nije pristupio ispitivanju tražbina, pripada mu trećina nagrade. Ako u postupku predstečajne nagodbe bude imenovan drugi povjerenik predstečajne nagodbe, a do održavanja ročišta za utvrđenje tražbina, pripada mu naknada. U slučaju da u postupku predstečajne nagodbe bude imenovan drugi povjerenik predstečajne nagodbe, a nakon utvrđenja tražbina, pripada mu polovica naknade. Troškovi za koje je Zakonom ili posebnim zakonom propisano da će se namirivati kao troškovi postupka predstečajne nagodbe, odredit će se u iznosu propisanom tim zakonom. Trošak izdavanja potvrde o tome da je dužnik nesposoban za plaćanje, u slučaju kada Agencija po službenoj dužnosti podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad dužnikom sukladno Zakonu, smatra se troškom postupka predstečajne nagodbe. Ako nije propisana visina troška, vijeće će odrediti iznos troška sukladno okolnostima tog postupka. Dužnik je dužan podmiriti troškove već prilikom podnošenja prijedloga za predstečajnu nagodbu, a najkasnije do isteka roka iz rješenja o troškovima. Dužnik je dužan platiti cijeli iznos troškova određenih rješenjem o troškovima najkasnije u roku od osam dana od isteka osmog dana od objave rješenja o troškovima na web-stranicama Agencije. Ako dužnik ne podmiri troškove koji su sadržani u rješenju o troškovima, u propisanom roku iz vijeće će na rješenje o troškovima staviti potvrdu ovršnosti i dostaviti ga Agenciji na izvršenje sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, za iznos troškova koje je dužnik dužan platiti Agenciji. Ako dužnik nije podmirio troškove povjerenika predstečajne nagodbe određene rješenjem o troškovima u propisanom roku povjerenik predstečajne nagodbe može dostaviti Agenciji u sustav prisilne naplate rješenje o troškovima s potvrdom ovršnosti radi naplate njegove tražbine iz rješenja o troškovima. Ove odredbe na snazi su od 11. siječnja. Izvor: http://liderpress.hr/ |
Predstečajna nagodba
 U skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“, broj 108/12 i 144/12) i Uredbom o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama s naslova poreznog duga u postupku predstečajne nagodbe („Narodne novine“, broj 3/13) dužnici u skraćenom postupku predstečajne nagodbe prijedlogu za predstečajnu nagodbu prilažu ovjerene sporazume o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja s vjerovnicima čije tražbine prelaze većinu iz članka 63. st. 2. istog Zakona. Postupak predstečajne nagodbe propisan je Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“, broj 108/12 i 144/12), s ciljem da se dužniku koji je postao nelikvidan i/ili insolventan omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan te vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnici ostvarili da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak. Vrste postupaka predstečajne nagodbe su: 1. skraćeni postupak predstečajne nagodbe – provodi se nad dužnicima čiji ukupni iznos obveza naveden u izvješću o financijskom stanju i poslovanju ne prelazi 2.000.000,00 kuna i koji zapošljavaju manje od 30 radnika, 2. redovni postupak predstečajne nagodbe – provodi se nad dužnicima koji zapošljavaju 30 ili više radnika i/ili čiji ukupni iznos obveza naveden u izvješću o financijskom stanju i poslovanju iznosi od 2.000.000,00 do 10.000.000,00 kuna, te 3. redovni postupak predstečajne nagodbe za dugovanja preko 10.000.000,00 kuna – provodi se nad dužnicima čiji ukupni iznos obveza naveden u izvješću o financijskom stanju i poslovanju prelazi 10.000.000,00 kuna. Dužnici u skraćenom postupku predstečajne nagodbe, prijedlogu za predstečajnu nagodbu prilažu ovjerene sporazume o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja s vjerovnicima čije tražbine prelaze većinu iz članka 63. st. 2. istog Zakona. Temeljem Uredbe o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama s naslova poreznog duga u postupku predstečajne nagodbe („Narodne novine“, broj 3/13), ukoliko je Porezna uprava većinski vjerovnik dužniku u skraćenom postupku predstečajne nagodbe, dužnik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave „Zahtjev dužnika prema vjerovniku Ministarstvu financija, Poreznoj i/ili Carinskoj upravi za sklapanje sporazuma o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja u skraćenom postupku predstečajne nagodbe“ i prijedlog „Sporazuma o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja“. Prilikom podnošenja zahtjeva za sklapanje sporazuma nužno je priložiti plan financijskog restrukturiranja dužnika, koji je sastavni dio „Sporazuma o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja“. Plan financijskog restrukturiranja dužnika mora biti u skladu s kriterijima objavljenima na web stranici Porezne uprave. |
08.01.2013., utorak
Izlazak iz registra obveznika PDV-a
 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 22/12) propisano je da od 1. siječnja 2013. godine prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost iznosi 230.000,00 kuna, pa porezni obveznici koji ispunjavaju propisane uvjete mogu podnijeti zahtjev za brisanje iz registra poreza na dodanu vrijednost od 1. siječnja 2013. godine. Obzirom na navedeno postavlja se pitanje obveze obračunavanja poreza na dodanu vrijednost kod izlaska iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost odnosno trebaju li porezni obveznici obračunavati porez na dodanu vrijednost na dugotrajnu imovinu te na zalihe obzirom da i dalje nastavljaju sa obavljanjem djelatnosti. Člankom 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se od 1. siječnja 2013. odredbe članka 22. stavka 1. Zakona primjenjuju i na porezne obveznike koji su upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost temeljem godišnje vrijednosti isporuka dobara ili obavljenih usluga koje su nakon odbitka vrijednosti isporuka iz članka 11. i 11.a Zakona bile veće od 85.000,00 kuna, a u 2012. godini nisu ostvarili navedene isporuke vrijednosti veće od 230.000,00 kuna (bez poreza na dodanu vrijednost). Iznimno, takvi porezni obveznici obvezni su do 15. siječnja 2013. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost nadležnoj ispostavi Porezne uprave ili u tome roku pisanim putem zatražiti da se na njih primjenjuju odredbe članka 22. stavka 2. Zakona. Nadalje porezni obveznici koji u 2012. godini nisu ostvarili isporuke iz stavka 1. ovoga članka veće od 230.000,00 kuna ostaju i dalje porezni obveznici ako su bili upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost na vlastiti zahtjev za što im je Porezna uprava izdala rješenje koje ih obvezuje 5 kalendarskih godina. Kada se radi o nekretninama, tada se uzima razdoblje od deset godina. Stoga ako porezni obveznik koji je po sili zakona postao obveznik poreza na dodanu vrijednost u propisanom roku ne podnese zahtjev za brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost jer u 2012. godini a nije ostvario promet veći od 230.000,00 kuna, ostati će porezni obveznik na kojeg de se primjenjivati odredbe članka 22. stavka 2. Zakona, odnosno Porezna uprave de o tome donijeti rješenje koje ga obvezuje narednih pet kalendarskih godina. Također napominjemo da je po podnesenom zahtjevu za brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost nadležna ispostava Porezne uprave obvezna u što kradem roku donijeti porezno rješenje o izlasku iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost. Izvor: Porezna |
07.01.2013., ponedjeljak
Jeftinija hrana u restoranu od dostavljene
 Nisu samo fiskalne blagajne novost s kojom su se ugostitelji susreli prvoga dana u ovoj godini, nego je cijeli niz “pratećih” novosti vezanih uz primjenu zakona još uvijek u fazi usuglašavanja i traženja pravog odgovora, piše Slobodna Dalmacija. Oko nekih usluga i njihove stope PDV-a, ugostitelji još uvijek nisu do kraja upoznati. Naime, ugostitelji od prvoga dana siječnja rade čak sa tri stope PDV-a, i to onom od 5 posto na mlijeko koje je do tada imalo nultu stopu, onom od 10 posto na ugostiteljske usluge pripreme hrane i bezalkoholnih pića te stopom PDV-a od 25 posto na posluživanje alkoholnih pića, dostave hrane i cateringa. Kako su sve te promjene izazvale brojna pitanja i dvojbe detaljima novih zakonskih rješenja. Primjerice, snižena stopa PDV-a od 10 posto primjenjuje se po zakonu na usluge pripremanja hrane i posluživanje bezalkoholnih pića, napitaka, vina i piva u barovima, restoranima, objektima jednostavnih usluga ili objektima za catering. No, to se ne odnosi i na uslugu isporuke tih istih ugostiteljskih usluga izvan ugostiteljskih objekata. Pa tako, na primjer, ako pizzu naručite i pojedete u restoranu, njezin porez u cijeni će biti 10 posto, ali ako ste pizzu naručili i dobili kući, PDV na takvu pizzu je – 25 posto. U Poreznoj upravi dobili smo tumačenje kako “se isporuka pripremljene ili nepripremljene hrane, bez ikakvih drugih usluga ne smatra uslugom prehrane na koju se primjenjuje 10 posto PDV-a jer je konzumirana u ugostiteljskom objektu. No, ako se hrana, bezalkoholna pića i napici ne konzumiraju u objektu, tada ne postoji dodatna usluga kao što je pripremanje, posluživanje, pribor za jelo i drugo, što znači da je PDV u tom slučaju 25 posto - kažu u Poreznoj upravi. Tako bi trebalo tumačiti i svaku uslugu u kafiću koja nudi piće za vani ili popularnu “coffee to go” u kojoj gost dobije u plastičnoj šalici kavu s kojom se dalje šeta i konzumira je gdje želi. I takva kava mora imati PDV od 25 posto, kažu u Poreznoj upravi, jer kod nje ne postoji dodatna usluga konobara, pranja šalica i slično, zbog čega bi imala sniženu stopu. Ista je priča i s ugostiteljskim objektima brze prehrane (fast food restoranima) koji bi po novom zakonu i njegovu tumačenju za sve isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane koja se ne konzumira u objektu trebali plaćati PDV od 25 posto. Kako je broj fast-food objekata rastao puno brže od bilo koje druge ugostiteljske usluge, čini se da sadašnjih oko 600 objekata brze prehrane moraju računati na PDV od 25 posto, ako uz hranu nemaju i uslugu konobara, pribora za jelo, stola za konzumaciju i slično... Obrtnici oštro protiv pravilnika o PDV-u: Europa ne pravi razliku između dostave i lokala Hrvatska obrtnička komora usprotivila se primjeni odredbe Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost prema kojoj se smanjena stopa PDV-a od 10 posto ne odnosi na usluge dostave hrane ili narudžbu hrane za konzumaciju izvan ugostiteljskog objekta te zatražila hitnu izmjenu odredbi. Iako se pravilnikom koji je na snazi od 1. siječnja, razrađuje smanjenje stope PDV-a na 10 posto te se navodi da se smanjena stopa primjenjuje na usluge pripremanja hrane te usluživanje pića u ugostiteljskim objektima, takvim se uslugama ne smatra dostava hrane pa stopa na takve usluge ostaje 25 posto. To znači da bi slastičarnice, restorani za catering ili pizzerije kojima u opisu djelatnosi stoji dostava proizvoda trebali i dalje plaćati najvišu stopu PDV-a, zbog čega su u HOK-u zaključili da pravilnik ne poznaje osnovna pravila ugostiteljske struke. “Objekti cateringa i objekti jednostavnih usluga navedeni su u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i ne bi ih se trebalo porezno tretirati drukčije od ostalih”, smatra HOK i odbacuje objašnjenje da ti objekti ne mogu biti oslobođeni najviše stope jer to nalažu europski propisi. Zemlje koje su uvele nižu stopu, kao Španjolska, Slovenija ili Italija, nisu radile razlike prema tome gdje se hrana konzumira, ističe HOK. Izvor: Jutarnji list |