Leonardos d.o.o.
05.02.2014., srijeda
Otpremnine
|
Pravo na otpremninu ima radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon 2 godine neprekidnog rada (kod tog poslodavca), osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne bruto mjesečne plaće koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu. Primjer: • poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu iz poslovno uvjetovanih razloga • bruto plaća radnika u prethodna 3 mjeseca: 5.000,00 kn, 6.500,00 kn i 6.500,00 kn • radnik radio kod poslodavca neprekidno 5 godina 1/3 prosječne bruto mjesečne plaće = 5.000,00 + 6.500,00 + 6.500,00 /3 x 33,3334% = 2.000,00 kn Pravo na otpremninu = 2.000,00 kn x 5 god. = 10.000,00 kn Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Otpremnina se može neoporezivo isplatiti, sukladno čl. 13. st. 2. t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak, kod osobno i poslovno uvjetovanih otkaza, do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca (koji otkazuje ugovor o radu). Iznimno, otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti mogu se isplatiti do 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca (koji otkazuje ugovor o radu). Iznos neoporezive otpremnine NE upisuje se u ID obrazac niti u R-Sm obrazac. Iznos oporezive otpremnine unosi se u ID obrazac zajedno s plaćom, te se popunjava zaseban R-Sm obrazac koji ima sljedeće specifične oznake: - Vrsta obračuna/ispravka: 03 , Vrsta obveznika: 01 , Osnova obračuna: 17 Prema odredbama Zakona o radu, ako radnik otkazuje ugovor o radu ili se sporazumno raskida ugovor o radu, radnik nema pravo na otpremninu osim ako to pravo nije navedeno u nekom drugom izvoru radnog prava (ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor) ili se sporazumno dogovore radnik i poslodavac. Kod isplate takve otpremnine u cijelosti se obračunavaju propisani doprinosi (iz i na osnovicu), porez na dohodak i prirez (ako ga ima), tj. iznos otpremnine u cijelosti se smatra dohotkom od nesamostalnog rada. Iznos otpremnine unosi se u ID obrazac zajedno s plaćom, te se popunjava zaseban R-Sm obrazac koji ima sljedeće specifične oznake: - Vrsta obračuna/ispravka: 03 , Vrsta obveznika: 01 , Osnova obračuna: 17 U slučaju kada poslodavac redovito otkazuje ugovor o radu radniku, sukladno čl. 120. Zakona o radu, otkazni rok je najmanje: - dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od 1 godine, - mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 1 godinu, - mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 2 godine, - dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 5 godina, - dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 10 godina, - tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 20 godina. Iznimno, otkazni rok radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života. Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova koji su prije navedeni. Kod izvanrednog otkaza ugovora o radu nema otkaznog roka (čl. 114. st. 1. Zakona o radu). Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za tom ima osobito važan razlog. Kod izvanrednog otkaza ugovora o radu nema otkaznog roka (čl. 114.). Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno (čl. 12. Zakona o radu). Primjerice, ako je trajanje godišnjeg odmora uređeno i kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, primjenjuje se ono pravo, u svezi trajanja godišnjeg odmora, koje je za radnika najpovoljnije. Poslodavac koji nije potpisnik kolektivnog ugovora ne mora ga primjenjivati. Međutim, ako postoji javni interes ministar nadležan za rada može na prijedlog stranke kolektivnog ugovora proširiti primjenu kolektivnog ugovora na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju, odnosno nisu mu naknadno pristupile. Nadležni ministar za rad iskoristio je ovu zakonsku mogućnost, te je proširio primjenu kolektivnih ugovora za djelatnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva, obrta, putničke agencije, te drvnu i papirnu industriju na sve poslodavce i radnike koji obavljaju navedene djelatnosti. Dakle, bez obzira da li su poslodavci koji obavljaju djelatnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva, obrta, putničke agencije, te poslodavci u drvnoj i papirnoj industriji, potpisnici kolektivnih ugovora za svoje djelatnosti, te bez obzira koliko imaju zaposlenih radnika, obvezni su primjenjivati prije navedene kolektivne ugovore. Ako poslodavce obvezuje primjena više granskih proširenih kolektivnih ugovora, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo. |