Komentari

iza-pogleda.blog.hr

Dodaj komentar (11)

Marketing

  • Iza pogleda

    U mome srcu nove pukotine. I jedna velika želja - učiniti nešto za one koji su zaboravljeni.

    avatar

    17.01.2020. (14:43)    -   -   -   -  

  • Sarah

    Voljela bi im otic..dugo to vec zelim.

    avatar

    17.01.2020. (17:19)    -   -   -   -  

  • Annabonni

    ja idem redovito

    avatar

    17.01.2020. (20:02)    -   -   -   -  

  • shadow-of-soul

    jedna meni jako draga osoba je odrasla u domu za nezbrinutu djecu i odrastao je i stasao u poštenog, tihog, mirnog čovjeka ...

    u njegovim očima još uvijek lebdi ta magla, neprobojan zid koji gleda do određene crte i onda se povlači,

    u njegovim očima još uvijek zastaje pogled, ne izlazi van i otima se zagrljaju drugog pogleda,

    u njegovim očima još uvijek ono "sve što imam si ti" ostaje iza zida boli napuštenog djeteta, tog djeteta koje je zagazilo u jednu relativnu starost ...

    avatar

    17.01.2020. (20:57)    -   -   -   -  

  • eum

    Punih 8 godina radio sam na problemima te djece, ostavljene, napuštene, zapuštene, djece koja traže svoje roditelje i one najviše koja sebe traže. Djece koja se ne mogu zadovoljiti svim tim darovima koji dolaze u paketima. Njima treba lijepa riječ i normalno udomiteljstvo a rijetko koji od njih ima normalne roditelje. Jedan punoljetni udomljenik odlučio je pronaći oca tamo negdje u bosni. Znao je adresu i nije mu bilo teško putovati u jednom smjeru 10 sati. Umjesto osmjeha i radosti oca, dočekao ga je prezriv izraz iznenađene spodobe koja ga nije ni primila u kuću, nego je rekla da je on samo još jedna njegova životna pogreška od majke koju je slučajno usput sreo... i bolje da ne duljim...

    avatar

    17.01.2020. (22:12)    -   -   -   -  

  • morska iz dubina

    U Splitu sam bila aktivni volonter sa najpotrebitijima od potrebitih... u Samaritancu. Bila neizmjerno sretna i ispunjena.
    A onda me život doveo u Valu. Do daljeg. Čim se vratim u Split, nastavljam di sam stala. Jer, nikad nismo tako dobri da ne bi mogli biti bolji. Davanje sebe je primanje sebe.

    avatar

    17.01.2020. (22:22)    -   -   -   -  

  • DreamOfStone

    Promijeniti sebe

    avatar

    17.01.2020. (22:31)    -   -   -   -  

  • jeka

    Puno možemo. U velikim organiziranim akcijama što se kod nas pokazuje kao plus u pulsu društva,ali i kao pojedinci,onako usput. Jedni drugima ne trebamo biti zaboravljeni. Dati od sebe marerijalno potrebitima,lijepu riječ i utjehu,dobar savjet.
    Zamišljam svijet ovako.
    Npr čovjek je i tuzi ili problemu, toliko smo osviješteni da i potpunom strancu možeš prići i dati do znanja da ti je potrebna njegova ruka i odete na kavu i ti se npr izjadaš, dobiješ pomoć ili nešto sl.
    Ulične svjetiljke kupiti redovno,počastiti sladiledom,poslušati,odnjeti vrećice slabima , dati prenoćiśte. Sve se to može lako . Svatko malo i svijet je bolje mjesto. A i plastika, skupljati boce pa dati ljudima koji skupljaju i olakšati njima. Znam da zvuči ludo,ali ne možeš im dati plaću ali 30 boca možeš. Djeci dijeliti male radosti. Pokazati da su dio društva i da smo svi za sve ovdje. Nešto kao cirkularna svijest da smo ljudi.

    avatar

    18.01.2020. (10:10)    -   -   -   -  

  • jeka

    Domovi su dosta dobro organizirani, ulica je slobodno mjesto i prepuno potrebitih. Potrebitih za svašta a svatko nešto može ponuditi. I malo je puno ,ali ne gasiti se iz okoline.

    avatar

    18.01.2020. (10:13)    -   -   -   -  

  • jeka

    Jučer sam gledala filmiće o djeci u nerazvijenim dijelovima svijeta,ima u razvijenima svašta ali śta tamo ima točno potvrđuje koliko je ljudska svijest nisko u prosjeku. To su pune ulice prodanih djevojčica u prostituciji, u desecima tisuća , a ti korisnici i policija,šrot,šljam, ali toga toliko ima. Jadan je ovaj svijet.

    avatar

    18.01.2020. (10:16)    -   -   -   -  

  • mecabg

    Skupa, ili pojedinačno, lećimo uzroke, a ne samo posledice.

    Obiđemo decu za blagdane, odnesemo darove, smeškamo se, podragamo malima glavicu, srce nas zaboli,
    a onda se okrenemo i nastavimo svoj život.
    Deca posle danima pričaju o nama, našoj dobroti, pažnji,
    iščekuju da ćemo bar neko obećanje ispuniti.
    Mi živimo svoj život, a ako se i setimo napuštene dece, žao nam je...jako...
    E, mnogo oni od toga imaju.

    avatar

    19.01.2020. (10:46)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...