Luki 2 - Hvala na komentaru. Nije samo politika u pitanju već pomalo i lijenost, koja uzima maha. Uvijek se čeka da netko drugi rješava tvoje probleme, a zapravo se jednostavno treba uhvatiti motike i kopati.
29.10.2017. (17:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Istina je, da sve manje ljudi kopa, sve više sa školom hrle gradskom životu...Rijetki mladi ostaju na zemlji : država daje slabe poticaje, nikakve garancije i od toga se zapravo bježi.....Drugim riječima, loša ekonimska politika "tjera" ljude vani
29.10.2017. (18:44)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Uništavanje domaće proizvodnje, ne mislim sada konkretno samo na poljoprivredu, nego na većinu proizvodnih djelatnosti Lijepe naše, konstantno se odvija već više od dva desetljeća. Suprug i ja smo agronomi, imamo svoj OPG i živimo isključivo od poljoprivrede. Sin studira agronomiju, ali da me pitaš želim li svom djetetu život koji živim i borbe koje svakodnevno vodimo, reći ću ti NE! Ono što se priča u teoriji, ono što čitaš svakodnevno u štampi ili vidiš na TV, malo ima veze sa stvarnošću. Moraš znati da je poljoprivreda tvornica na otvorenom, da proizvodimo a da pri tom ne znamo da li ćemo i po kojoj cijeni moći svoj proizvod plasirati, u većini slučajeva sretan si na kraju ako ga uopće i plasiraš...mlad čovjek koji želi ostati raditi na selu ne potiče se gotovo nikako, zanemari one priče o EU fondovima, to je opet priča za sebe. Ljudi odlaze jer žele viši standard i bolje uvjete života i rada; a s obzirom na cjelokupnu situaciju u državi, nitko im nema to pravo zamjeriti. Priče o lijenosti i kruhu bez motike zaista su ovdje neosnovane.
30.10.2017. (11:28)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Dobra pitanja, i ja sam se slično pitao u nedavnom posjetu Istri, jer je većina sezonskih radnika u vinogradima i maslinicima iz plodne Slavonije. A država koja drži do sebe a ne do "ćaća" bi trebala štititi domaće proizvode i garantirati otkup, plativši i gubitke od suše i tuče, kao što je to u bogatijim državama.
30.10.2017. (12:26)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
1. Točno, nije opterećen troškovima transporta ali je opterećen porezima i parafiskalnim nametima. Troškovi transporta su danas u svijetu zanemarivi. Da nije tako ne bi se isplatilo čačkalice proizvoditi u Kini i onda ih transportirati u Europu i Ameriku.
2. U Istri je na vlasti jedna stranka u Slavoniji druga. Rezultati pokazuju koja stranka bolje upravlaj. Usput: ne vrijedi to samo ako se uspoređuje Istra i Slavonija. Primjerice, na jednoj strani SZ Hrvatska a na drugoj Lika i Gorski kotar.
30.10.2017. (17:16)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Uz sadašnju tehnologiju sve manje je bitna sama zemlja, možda samo voda. Sustavno ubijanje proizvodnje izmjenama zakona i uplitanjem zakona i države u tržište...nastupa čisti kupus. Evo jednog primjera od prije 10-ak godina. Cijena mesa svinjskoga dvije godine u stalnom porastu. Banke (i EU fondovi )ponude povoljni kredit za gradnju mesnih farmi. Oko Bjelovara nikne 6 novih farmi, kupe se svinje, i onda Država promijeni uredbom cijenu kukuruza, a drugom uredbom dozvoli interventni uvoz mesa, koje trenutno sruši cijenu na našem tržištu za preko 50%...rezultat...pa oni koji su htjeli zaraditi, uzgojiti...ostanu bez svega, nisu mogli niti svinje prodati po nabavnoj cijeni. I tako u svemu poticaji po broju košnica, a ne po proizvodu, broju stabala , a ne urodu, broju konja, a ne prema objektima i starosti krda... poticaji prema kvadraturi polja a ne prema obrađenosti... uz stalno pogodovanje onim velikima...i to je to. Pa tko normalan bi i dalje proizvodio? A u svim zemljama od kojih uvozimo, iako su raznorazne "direktive" o nemiješanju u proizvodnju, i "otvorenim tržištima", radi se sve da prodaš vani, ono što si proizveo...jer je to IZVOZ, i od toga se živi... i da bi to radili poljoprivrednike se stimulira na stotine sitnih načina.
30.10.2017. (18:33)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Luki 2 i semper contra su u pravu. Politika je najveći krivac, pa potom slijedi mentalitet i svjetsko tržište. Kako napredovati kada su Šeks i Glavaš šefovi.
30.10.2017. (18:46)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
..škola je bitna al nije presudna..danas mladi..i ne samo mladi nemaju znanje a imaju škole..i visoke naobrazbe..no kad bi mnoge od njih tražio kad i kako da posadi krumpir ne bi znali...moji pokojni djed i baka..npr.nisu imali niš vise osim osnovne škole..i to tek nekih šest razreda.(...tad je tako bilo)..a vodili su gospodarstvo,odgajali djecu,bili vinogradari,stocari ratari,izgradili kuću..a za izgradit ju trebalo je najprije navući gomilu kamenja,isklesat ga,napilit drva za grede,istesat ih ručno,a za svog je života djed napravio dvije vapnenice..što je bio impozantan posao,trebalo je iskopat veliku jamu naslagati silnu gomilu kamenja,sve to dobro isplesti i prekriti zemljom..te potom konstantno ložiti vatru kako bi se dobilo tzv.živo vapno..vatra se nije smijela ugasiti,a za to je trebalo stotinu metara drva,a uz to je zapao visok snijeg...namiriti ljude koji su pripomagali,stoku sijeno....ma sve u jednom..uz to živjeli su u teska i nemirna vremena..djed je roden pocetkom 1.svj.rata ,a baka krajem dakle 1918.g...potom je tu bila Italija..i fašizam na djelu..a oni su uzimali svoj danak..drugi svj.rat..poraće,djecu je trebalo odgajati,orati,kopati,pripremati drva,žito,zimnicu,stoku gojiti..i ne zaboravimo..sve to bez traktora,kombajna,i silnih prikljucaka..sto danas mnogi imaju..nije bilo lako..al su imali znanje..iako nisu imali obrazovanje...i ja sam danas part time hobi ratar..no ako mi ne radi freza..jako sam nervozan.. ..i eto mi danas kukamo..no bit će bolje,govorio je moj nono..to bolje nije nikad dočekao..tko zna hoćemo li mi?
30.10.2017. (19:32)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Teško mi je govoriti iz svoje umirovljeničke perspektive o poljoprivredi, kao i o radu općenito. Znam samo da mi vrt, koji je cca 300 m2 godišnje daje mnoge plodove; voće, povrće, ljekovito bilje. Zemlja kod nas je škrta, ljetne žege onemogućavaju normalnu vegetaciju, a ipak ima koristi. Pitam se kako ljudi koji raspolažu hektarima ne nalaze razloga za rad, mislim da je greška sustavna, jer, ako onaj tko proizvede svoje proizvode ne može plasirati i naplatiti smisao rada se gubi. Nije cilj proizvoditi samo za vlastite potrebe, to nije posao, samo preživljavanje. Nešto se treba mijenjati, ovako dalje ne ide. Kako ne učimo od drugih?
30.10.2017. (20:54)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zašto recimo oni dolje u dolini Neretve ne izlaze traktorima na cestu, ni kombajnima, ni ne bune se baš previše, vidio sam dolje jako puno plastenika i staklenika, a nešto se i ne iseljavaju, kako to, što se tamo događa, to je sumnjivo
30.10.2017. (22:30)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
AnaBoni - Sjećam se kad je moja baka okopavala baštu i uvijek imala u glavi što i kada saditi, okopavati, plijeviti. I držala je svinje, kokoši i purice. Ako ničeg drugog i nije bilo, uvijek je bilo nešto za jesti. Nije bilo bombona, ali je bilo oraha, nije bilo kupovnog sira, ali je bilo domaće kobasice i kulena. Danas umjesto bašte sade travnjake oko kuće. Nikome ne pada čistiti oko svinja, jer to smrdi. A kobasice im ne smrde.
FreshCaYg - Upravo tako. Kod kuće neće raditi, teško im je sjediti na svježem zraku, surfati i pratiti što pasu ovce na otočkim proplancima za plaću od 8.000 kn, a lakše im je robijati na građevini u Njemačkoj.
Elly01 - Hvala na iscrpnom komentaru. U Hrvatskoj se upravo stvara kritična masa građana, koja prelazi na zdravu prehranu, jer je pobol od karcinoma, moždanih i srčanih udara uzeo maha, o čemu nitko ne govori. Selo se treba povezati s tim građanima i obavljati direktni plasman iz ruke u ruku, bez posrednika. Od toga bi profitirali i građani i poljoprivrednici. Gdje su nestale zadruge? Zašto bi itko kupovao uvoznu trulež, ako pri ruci ima najsvježije i najbolje proizvode po istoj cijeni? Govorimo o cijeni? Naime, primjećeno je da su na štandovima zdrave hrane, cijene hrane u nebesima. Te cijene treba upristojiti pa će plasman biti osiguran. Čovjek se ne može obogatiti preko noći i uz megalomanski mentalni sklop. Zrno po zrno pogača.
Gogoo - Hvala ti na komentaru. Mislim da se u svijetu urod osigurava protiv suše i tuče. Zato se poljoprivrednici trebaju udružiti u zadruge i postići niže cijene osiguranja, u odnosu na ovo sada. Država s tim ne bi trebala imati ništa. Državni poticaji nisu novac iz zraka, već od drugih ljudi. Zašto bi drugi ljudi izdvajali porez za isplatu poticaja? Ne vidim tu nikakav razlog. Međutim, itekako vidim korist od međusobnog udruživanja poljoprivrednika, u cilju izbjegavanja višestrukog posredništva koje uzima gro zarade sebi.
Semper contra - Istim porezom i parafiskalnim nametima opterećeni su i uvozni proizvodi. Dakle, to nije razlog. Razlog treba tražiti drugdje. Lika upravo kreće putem napretka. Stvari su se izmijenile izgradnjom autoceste. Nepoznanica je zašto Lika izgradnjom autoceste prosperira, a Gorski Kotar propada?
Borgman - Hvala Ti na doprinosu ovoj temi. Očigledno je da puno toga treba mijenjati, a to najbolje mogu samo ljudi koji se time bave. Mislim da bi trebali ustrajati i pronaći načina kako doprijeti do vlasti, koja odlučuje. Ima 150 zastupnika i vjerujem da nisu svi od njih potpuno beskorisni.
Deseta umjetnost-Enigmatika - Ne treba se pitati kako to da su oni glavni, očigledno je da narodu pašu, inače ne bi imali krila. Treba vidjeti kako uz Šeksa i Glavaša, takve kakvi jesu, postići kakav-takav napredak :)
Bellarte - Puno Ti hvala na ovom komentaru. Na liniji je onoga o čemu i ja govorim. Vrijedni ljudi mogu učiniti čuda. Činili su i čine. Za razliku od njih, lijeni samo sjede, plaču i kukaju, čekajući da im netko drugi stavi kruh na stol. Uvijek su bila teška vremena, treba samo preispitati svoje mogućnosti i odvažiti se na velike životne promjene. Ako nema posla i hrane na jednom mjestu, ima na drugom. Primjerice, Primoštenci, poput tvojih predaka, penjali su se na kamene brežuljke s kanticama zemljice i gradili kamene ograde u koje su stavljali zemljicu i posadili lozicu. Koliki li je mukotrpni trud u to uložen?! Zato danas imaju najslađe i najbolje vino na svijetu. Izraslo u kršu i kamenu!
Nema garancije - O tome i govorim. Tko god ima okućnicu, koja se može obraditi, ne bi trebao reći da je gladan. Kokica tu, jaje tamo, neka jabuka, šljiva i oras, krumpira za svaki dan, dovoljno ih je 365 za preživjeti. Točno se može izračunati koliko je hrane potrebno jednom biću za 365 dana u godini. Uz preraspodjelu one štednje, kojom su jedni iscrpili druge, moglo bi se nešto napraviti. Resursi očito postoje.
FreshCaYg - Treba mijenjati mentalni sklop našeg naroda, da se ne troši više nego što se ima ili može zaraditi. U siromašnoj Slavoniji nema mjesta megalomanskoj potrošnji u svatovima, na zarukama, pušenju skupocjenih cigareta i vožnji u skupim autima. Svi su zaboravili kako se hoda pješice, iako je sve ravno i lako. Uostalom, nekada su u Slavoniji rasli dukati, pa se čovjek pita, što se to dogodilo? Od rata je prošlo previše vremena, da bi se o njemu više pričalo.
Svima puno hvala na komentarima!
01.11.2017. (12:11)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
My net Soul
Tko to kraj tuste crnice kuka o gladi i neimaštini?
29.10.2017. (09:49) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
luki 2
Uh, teška pitanja....A svi odgovori, bojim se, leže u nevaljanim političkim odlukama....Pozdrav, L+B+G
29.10.2017. (14:41) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
My net Soul
Luki 2 - Hvala na komentaru. Nije samo politika u pitanju već pomalo i lijenost, koja uzima maha. Uvijek se čeka da netko drugi rješava tvoje probleme, a zapravo se jednostavno treba uhvatiti motike i kopati.
29.10.2017. (17:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
AnaBoni
Istina je, da sve manje ljudi kopa, sve više sa školom hrle gradskom životu...Rijetki mladi ostaju na zemlji : država daje slabe poticaje, nikakve garancije i od toga se zapravo bježi.....Drugim riječima, loša ekonimska politika "tjera" ljude vani
29.10.2017. (18:44) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
FreshCaYg
Svi koji otiđu vani govore kako im je teško, rade 16 sati ali na koncu mjeseca dobiju 1400 eura.
Kod nas kad tražiš nekoga da bere grožđe ili mandarine za dnevnicu od 300 kuna, onda moraš uzet srbe ili bosance
30.10.2017. (09:02) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Elly01
Uništavanje domaće proizvodnje, ne mislim sada konkretno samo na poljoprivredu, nego na većinu proizvodnih djelatnosti Lijepe naše, konstantno se odvija već više od dva desetljeća.
Suprug i ja smo agronomi, imamo svoj OPG i živimo isključivo od poljoprivrede. Sin studira agronomiju, ali da me pitaš želim li svom djetetu život koji živim i borbe koje svakodnevno vodimo, reći ću ti NE!
Ono što se priča u teoriji, ono što čitaš svakodnevno u štampi ili vidiš na TV, malo ima veze sa stvarnošću. Moraš znati da je poljoprivreda tvornica na otvorenom, da proizvodimo a da pri tom ne znamo da li ćemo i po kojoj cijeni moći svoj proizvod plasirati, u većini slučajeva sretan si na kraju ako ga uopće i plasiraš...mlad čovjek koji želi ostati raditi na selu ne potiče se gotovo nikako, zanemari one priče o EU fondovima, to je opet priča za sebe. Ljudi odlaze jer žele viši standard i bolje uvjete života i rada; a s obzirom na cjelokupnu situaciju u državi, nitko im nema to pravo zamjeriti. Priče o lijenosti i kruhu bez motike zaista su ovdje neosnovane.
30.10.2017. (11:28) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gogoo
Dobra pitanja, i ja sam se slično pitao u nedavnom posjetu Istri, jer je većina sezonskih radnika u vinogradima i maslinicima iz plodne Slavonije. A država koja drži do sebe a ne do "ćaća" bi trebala štititi domaće proizvode i garantirati otkup, plativši i gubitke od suše i tuče, kao što je to u bogatijim državama.
30.10.2017. (12:26) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
1. Točno, nije opterećen troškovima transporta ali je opterećen porezima i parafiskalnim nametima. Troškovi transporta su danas u svijetu zanemarivi. Da nije tako ne bi se isplatilo čačkalice proizvoditi u Kini i onda ih transportirati u Europu i Ameriku.
2. U Istri je na vlasti jedna stranka u Slavoniji druga. Rezultati pokazuju koja stranka bolje upravlaj. Usput: ne vrijedi to samo ako se uspoređuje Istra i Slavonija. Primjerice, na jednoj strani SZ Hrvatska a na drugoj Lika i Gorski kotar.
30.10.2017. (17:16) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borgman
Uz sadašnju tehnologiju sve manje je bitna sama zemlja, možda samo voda.
Sustavno ubijanje proizvodnje izmjenama zakona i uplitanjem zakona i države u tržište...nastupa čisti kupus.
Evo jednog primjera od prije 10-ak godina. Cijena mesa svinjskoga dvije godine u stalnom porastu. Banke (i EU fondovi )ponude povoljni kredit za gradnju mesnih farmi. Oko Bjelovara nikne 6 novih farmi, kupe se svinje, i onda Država promijeni uredbom cijenu kukuruza, a drugom uredbom dozvoli interventni uvoz mesa, koje trenutno sruši cijenu na našem tržištu za preko 50%...rezultat...pa oni koji su htjeli zaraditi, uzgojiti...ostanu bez svega, nisu mogli niti svinje prodati po nabavnoj cijeni.
I tako u svemu poticaji po broju košnica, a ne po proizvodu, broju stabala , a ne urodu, broju konja, a ne prema objektima i starosti krda... poticaji prema kvadraturi polja a ne prema obrađenosti... uz stalno pogodovanje onim velikima...i to je to. Pa tko normalan bi i dalje proizvodio? A u svim zemljama od kojih uvozimo, iako su raznorazne "direktive" o nemiješanju u proizvodnju, i "otvorenim tržištima", radi se sve da prodaš vani, ono što si proizveo...jer je to IZVOZ, i od toga se živi... i da bi to radili poljoprivrednike se stimulira na stotine sitnih načina.
30.10.2017. (18:33) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Deseta umjetnost-enigmatika
Luki 2 i semper contra su u pravu. Politika je najveći krivac, pa potom slijedi mentalitet i svjetsko tržište. Kako napredovati kada su Šeks i Glavaš šefovi.
30.10.2017. (18:46) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
bellarte
..škola je bitna al nije presudna..danas mladi..i ne samo mladi nemaju znanje a imaju škole..i visoke naobrazbe..no kad bi mnoge od njih tražio kad i kako da posadi krumpir ne bi znali...moji pokojni djed i baka..npr.nisu imali niš vise osim osnovne škole..i to tek nekih šest razreda.(...tad je tako bilo)..a vodili su gospodarstvo,odgajali djecu,bili vinogradari,stocari ratari,izgradili kuću..a za izgradit ju trebalo je najprije navući gomilu kamenja,isklesat ga,napilit drva za grede,istesat ih ručno,a za svog je života djed napravio dvije vapnenice..što je bio impozantan posao,trebalo je iskopat veliku jamu naslagati silnu gomilu kamenja,sve to dobro isplesti i prekriti zemljom..te potom konstantno ložiti vatru kako bi se dobilo tzv.živo vapno..vatra se nije smijela ugasiti,a za to je trebalo stotinu metara drva,a uz to je zapao visok snijeg...namiriti ljude koji su pripomagali,stoku sijeno....ma sve u jednom..uz to živjeli su u teska i nemirna vremena..djed je roden pocetkom 1.svj.rata ,a baka krajem dakle 1918.g...potom je tu bila Italija..i fašizam na djelu..a oni su uzimali svoj danak..drugi svj.rat..poraće,djecu je trebalo odgajati,orati,kopati,pripremati drva,žito,zimnicu,stoku gojiti..i ne zaboravimo..sve to bez traktora,kombajna,i silnih prikljucaka..sto danas mnogi imaju..nije bilo lako..al su imali znanje..iako nisu imali obrazovanje...i ja sam danas part time hobi ratar..no ako mi ne radi freza..jako sam nervozan..
..i eto mi danas kukamo..no bit će bolje,govorio je moj nono..to bolje nije nikad dočekao..tko zna hoćemo li mi?
30.10.2017. (19:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
nema garancije
Teško mi je govoriti iz svoje umirovljeničke perspektive o
poljoprivredi, kao i o radu općenito. Znam samo da mi vrt,
koji je cca 300 m2 godišnje daje mnoge plodove; voće,
povrće, ljekovito bilje. Zemlja kod nas je škrta, ljetne žege
onemogućavaju normalnu vegetaciju, a ipak ima koristi.
Pitam se kako ljudi koji raspolažu hektarima ne nalaze
razloga za rad, mislim da je greška sustavna, jer, ako onaj
tko proizvede svoje proizvode ne može plasirati i naplatiti
smisao rada se gubi. Nije cilj proizvoditi samo za vlastite
potrebe, to nije posao, samo preživljavanje. Nešto se treba
mijenjati, ovako dalje ne ide. Kako ne učimo od drugih?
30.10.2017. (20:54) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
FreshCaYg
Zašto recimo oni dolje u dolini Neretve ne izlaze traktorima na cestu, ni kombajnima, ni ne bune se baš previše, vidio sam dolje jako puno plastenika i staklenika, a nešto se i ne iseljavaju, kako to, što se tamo događa, to je sumnjivo
30.10.2017. (22:30) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
My net Soul
AnaBoni - Sjećam se kad je moja baka okopavala baštu i uvijek imala u glavi što i kada saditi, okopavati, plijeviti. I držala je svinje, kokoši i purice. Ako ničeg drugog i nije bilo, uvijek je bilo nešto za jesti. Nije bilo bombona, ali je bilo oraha, nije bilo kupovnog sira, ali je bilo domaće kobasice i kulena. Danas umjesto bašte sade travnjake oko kuće. Nikome ne pada čistiti oko svinja, jer to smrdi. A kobasice im ne smrde.
FreshCaYg - Upravo tako. Kod kuće neće raditi, teško im je sjediti na svježem zraku, surfati i pratiti što pasu ovce na otočkim proplancima za plaću od 8.000 kn, a lakše im je robijati na građevini u Njemačkoj.
Elly01 - Hvala na iscrpnom komentaru. U Hrvatskoj se upravo stvara kritična masa građana, koja prelazi na zdravu prehranu, jer je pobol od karcinoma, moždanih i srčanih udara uzeo maha, o čemu nitko ne govori. Selo se treba povezati s tim građanima i obavljati direktni plasman iz ruke u ruku, bez posrednika. Od toga bi profitirali i građani i poljoprivrednici. Gdje su nestale zadruge? Zašto bi itko kupovao uvoznu trulež, ako pri ruci ima najsvježije i najbolje proizvode po istoj cijeni? Govorimo o cijeni? Naime, primjećeno je da su na štandovima zdrave hrane, cijene hrane u nebesima. Te cijene treba upristojiti pa će plasman biti osiguran. Čovjek se ne može obogatiti preko noći i uz megalomanski mentalni sklop. Zrno po zrno pogača.
Gogoo - Hvala ti na komentaru. Mislim da se u svijetu urod osigurava protiv suše i tuče. Zato se poljoprivrednici trebaju udružiti u zadruge i postići niže cijene osiguranja, u odnosu na ovo sada. Država s tim ne bi trebala imati ništa. Državni poticaji nisu novac iz zraka, već od drugih ljudi. Zašto bi drugi ljudi izdvajali porez za isplatu poticaja? Ne vidim tu nikakav razlog. Međutim, itekako vidim korist od međusobnog udruživanja poljoprivrednika, u cilju izbjegavanja višestrukog posredništva koje uzima gro zarade sebi.
Semper contra - Istim porezom i parafiskalnim nametima opterećeni su i uvozni proizvodi. Dakle, to nije razlog. Razlog treba tražiti drugdje.
Lika upravo kreće putem napretka. Stvari su se izmijenile izgradnjom autoceste. Nepoznanica je zašto Lika izgradnjom autoceste prosperira, a Gorski Kotar propada?
Borgman - Hvala Ti na doprinosu ovoj temi. Očigledno je da puno toga treba mijenjati, a to najbolje mogu samo ljudi koji se time bave. Mislim da bi trebali ustrajati i pronaći načina kako doprijeti do vlasti, koja odlučuje. Ima 150 zastupnika i vjerujem da nisu svi od njih potpuno beskorisni.
Deseta umjetnost-Enigmatika - Ne treba se pitati kako to da su oni glavni, očigledno je da narodu pašu, inače ne bi imali krila. Treba vidjeti kako uz Šeksa i Glavaša, takve kakvi jesu, postići kakav-takav napredak :)
Bellarte - Puno Ti hvala na ovom komentaru. Na liniji je onoga o čemu i ja govorim. Vrijedni ljudi mogu učiniti čuda. Činili su i čine. Za razliku od njih, lijeni samo sjede, plaču i kukaju, čekajući da im netko drugi stavi kruh na stol. Uvijek su bila teška vremena, treba samo preispitati svoje mogućnosti i odvažiti se na velike životne promjene. Ako nema posla i hrane na jednom mjestu, ima na drugom. Primjerice, Primoštenci, poput tvojih predaka, penjali su se na kamene brežuljke s kanticama zemljice i gradili kamene ograde u koje su stavljali zemljicu i posadili lozicu. Koliki li je mukotrpni trud u to uložen?! Zato danas imaju najslađe i najbolje vino na svijetu. Izraslo u kršu i kamenu!
Nema garancije - O tome i govorim. Tko god ima okućnicu, koja se može obraditi, ne bi trebao reći da je gladan. Kokica tu, jaje tamo, neka jabuka, šljiva i oras, krumpira za svaki dan, dovoljno ih je 365 za preživjeti. Točno se može izračunati koliko je hrane potrebno jednom biću za 365 dana u godini. Uz preraspodjelu one štednje, kojom su jedni iscrpili druge, moglo bi se nešto napraviti. Resursi očito postoje.
FreshCaYg - Treba mijenjati mentalni sklop našeg naroda, da se ne troši više nego što se ima ili može zaraditi. U siromašnoj Slavoniji nema mjesta megalomanskoj potrošnji u svatovima, na zarukama, pušenju skupocjenih cigareta i vožnji u skupim autima. Svi su zaboravili kako se hoda pješice, iako je sve ravno i lako. Uostalom, nekada su u Slavoniji rasli dukati, pa se čovjek pita, što se to dogodilo? Od rata je prošlo previše vremena, da bi se o njemu više pričalo.
Svima puno hvala na komentarima!
01.11.2017. (12:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...