Novinar i pisac Gordan Nuhanović nedavno je u Algoritmu objavio roman 'Agenti kulture', u kojem se satirički pozabavio aktualnim stanjem hrvatske kulture. U intervjuu se Nuhanović osvrće na menadžere u kulturi, objašnjava zašto ne postoji dobronamjerna satira, kritizira domaću kulturnu scenu i otkriva zašto moćnici na HTV-u nisu zainteresirani za emisiju o knjigama.

Razgovor čitajte ovdje

Mlada varaždinska spisateljica Iva Tkalec i pjesnik Alen Brlek iz Zagreba dobitnici su ovogodišnjih nagrada za najbolje rukopise proze i poezije autora do 35 godina "Prozak" i "Na vrh jezika", koje dodjeljuju izdavačka kuća Algoritam i dvotjednik "Zarez".

Iva Tkalec (1984.) priče je počela pisati 2011. a do danas ih je objavila tridesetak, od kojih je njih dvadesetak objavljeno u zajedničkim zbirkama, te na internetskim natječajima u Hrvatskoj i regiji. Osvojila je drugu nagradu za kratku priču na natječaju "Stanislav Preprek" 2011., a putem natječaja "Reč u prostoru" odabrana je za sudjelovanje na Aprilskim susretima u Beogradu 2012., 2013. i 2014. te na prvom "Tookbook Storytelling" događanju 2014. Nagradu "Prozak" za najbolji prozni rukopis u 2013. priskrbila joj je priča "Obiteljske igre".

Nagradu "Na vrhu jezika" za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis dobio je Alen Brlek (1988.), mladi pjesnik koji do sada nije sudjelovao na nekom značajnijem natječaju niti objavljivao svoj rad osim u e-časopisu "Književnost Uživo". Trenutno živi u Dugom Selu, nezaposlen je i dane uglavnom provodi u promišljanju onoga što piše i pisanju.

O nagradama je odlučivao tročlani žiri u sastavu Olja Savičević Ivančević, Marko Pogačar i Kruno Lokotar. Riječ je o natječajima trajno otvorenim za autore mlađe od 35 godina koji pišu hrvatskim jezikom. Izbor do deset pjesama uz bio-bibliografsku crticu šalje se kao privitak u wordu na adresu navrhjezika@gmail.com, a proze do 3,5 kartice teksta na adresu - prozaknatjecaj@gmail.com. Radovi koji uđu u uži izbor bit će objavljivani na stranicama "Zareza".

Pozvani smo
na predstavljanje knjige

'STEPSKI PIRAT'
Stanisława Łubieńskog

u petak 2. 5. 2014. u 20 sati u knjižnici Bogdana Ogrizovića


Sudjeluju:
Stanisław Łubieński,
Hrvoje Jurić i Adrian Cvitanović


Stanisław Łubieński, mladi poljski pisac, autor je romansirane biografije ukrajinskoga revolucionara, anarhista Nestora Ivanoviča Mahna, djela koje prikazuje turbulentno razdoblje ukrajinske povijesti u razdoblju od 1917. do 1921. godine. Radnja počinje 1917., na doživotnoj robiji u carskom zatvoru sjedi mladi Mahno, ali izbija revolucija i on se vraća u svoje rodno selo Guljaj Polje u jugoistočnoj Ukrajini, razdjeljuje zemlju seljacima i organizira anarhističku enklavu, ulazi u sukob s boljševicima i pokreće borbu za neovisnost svojeg teritorija. Mahno nije ni mislilac ni političar, običan priprost momak iz puka koji se izdignuo u vođu revolucionarnoga naroda. Autor spajajući dokumentarno, povijesno, mitsko i biografsko stvara nepristranu sliku tog neobičnog revolucionara.

13. Festival europske kratke priče, koji će se održati od 1. do 6. lipnja u Zagrebu i Šibeniku u organizaciji Hrvatskog društva pisaca, pokreće natječaj za kratku priču 'FEKP & In Your Pocket!'.

Natječaj je otvoren od 15. travnja, a zatvara se 15. svibnja 2014. u ponoć. Tema ovogodišnjeg natječaja za kratku priču je: ‘Što imaš u džepu?’, o konkretnim ili izmišljenim džepovima, skrivenim mjestima koja čuvaju tajne ili ih otkrivaju: zametku sna, početku putovanja, pričini ili stvarnosti


Žiri je sastavljen od pisaca, urednika, novinara, književnih kritičara:Zoran Ferić (predsjednik žirija), Diana Matulić, Stjepan Balent, Saša Drach, Vladimir Arsenić.

Poslana priča ne smije biti prethodno objavljena u bilo kojem mediju dostupnom širem čitateljstvu, maksimalna duljina priče je 10.000 znakova s proredom, na natječaj se mogu prijaviti svi pisci koji pišu jezicima za koje nije potreban prijevod.
Priče se šalju isključivo na e-adresu natjecaj@europeanshortstory.org u formatu word (formati .docx ili .doc).
Natječaj je javan.
Autori uz priču trebaju poslati puno ime i prezime te broj telefona/mobitela i adresu za kontakt.

U utorak 29.4.2014. u 19.00 u riječkoj knjižari Ribook

predstavljanje knjige 'Moebiusova vrpca'
riječkog autora Željka Maurovića

Uz autora, sudjeluje i urednik Milan Zagorac


Željko Maurović 'Moebiusova vrpca' (izd. Studio Tim, Rijeka, 2014.)

Priče Željka Maurovića povest će vas raznim žanrovima i raznim krajevima svijeta. Saznat ćete tako koje su mogućnosti jednog anđela, što se dogodi kada dođe do nesporazuma u poduzeću, a kobni su koraci već poduzeti, krenut ćete na putovanje raznim stranama svijeta – od Brazila do Rijeke pa preko somalijske obale natrag u Brazil – otkriti nepoznate zakutke poznate Venecije, saznati kamo se uputio pjesnik Janko Polić Kamov…

Željko Maurović riječki je autor koji je do sada objavio nekoliko zbirki kratke proze: “Modeli mimikrije” (2000.), “Istočno od Sunca zapadno od Mjeseca” (2004.) i “Mentalne mape” (2008.). Svoje priče i novele objavljuje na blogu mauro-story.blogspot.com.

Ako s trsatskih zidina pažljivo pogledate, uočit ćete, ako ste prosječna vida, da se od bivšeg hotela “Emigranti”, sada pretvorenog u industrijsku ruinu, na dvije strane granaju, u pravilnom luku, pa zatim u jednoj točki prepliću blokovi zgrada, neboderi, obiteljske kuće, vile; i ta struktura čini jednu golemu vrpcu u obliku položene, izdužene osmice. Jedva ju je moguće raspoznati od nabujalih, patološko-urbanističkih formi, ali pažljivim promatranjem, ona je tu! Matematičari je poznaju pod nazivom Moebiusova vrpca ili Moebiusov odsječak. To vam je takva vrpca, ah, ma što da vam kažem, jednostavno – beskonačna. I kamo god da idete, uvijek se nađete na mjestu s koga ste krenuli. Tu vam mi živimo i pričamo priče.

Na ovome linku
možete preuzeti
snimku televizijskog intervjua
u kojemu je
Denis Peričić
novinaru Varaždinske televizije
govorio o svojoj knjizi kratkih priča
'Ljubav, zlo i naopako'

S Trudom Stamać, jednom od najistaknutijih hrvatskih prevoditeljica, književnica, antologičarki i diplomatkinja, Mira Muhoberac razgovarala je u stanu prepunu knjigama u Zagrebu, u njezinoj prevoditeljskoj oazi. Samostalno (i u suradnji s Antom Stamaćem) s njemačkoga na hrvatski prevela je djela Thomasa Bernharda, Paula Celana, Rainera Marije Rilkea, Güntera Grassa, Hermanna Hessea, Georga Büchnera, Bertolta Brechta, Waltera Benjamina i mnoga druga. Povod je za razgovor s nositeljicom mnogobrojnih hrvatskih i austrijskih priznanja najnovija nagrada koju je dobila – Kiklop za prijevod godine.

Razgovor čitajte ovdje

Večeras/noćas,

Noć knjige 2014.

Program događanja ovdje

Moju uredničku recenziju
romana 'Ivo Politeo: Porazi i slava'
Vlade Rajića,
pete knjige iz edicije Nokaut
izd.kuće Hena com
čitajte
ovdje

Bibliovizor
3. program Hrvatskog radija, subota 19. travnja u 16:03

Prozaik, pjesnik, esejist, kazališni kritičar i dramski pisac Milko Valent prisutan je na
književnoj sceni od druge polovice sedamdesetih godina, a njegov novi roman
''Umjetne suze'' govori o epohi banalnosti i najopsežnije je autorovo djelo.
Za emisiju o romanu piše Damir Radić.

U emisiji će biti emitiran i tekst Vesne Solar o romanu 'Sestra Sigmunda Freuda' Gocea Smilevskog.

Moju uredničku recenziju
romana 'Kolumnist iz sjene'
Predraga Crnkovića,
četvrte knjige iz edicije Nokaut
izd.kuće Hena com
čitajte
ovdje

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna),
a u njemu, između ostaloga,
možete čitati i

i moju kritiku knjige
'U pohvalu sjene / Ključ'
Junichira Tanizakija



Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumnu Nives Opačić
- tekst Đure Vidmarovića o knjizi Pere Pavlovića: 'Slovo o biljkama'
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Miroslava Kirina ' Zenzancije'
- tekst Lade Žigo o knjizi Milane Vuković Runjić: 'Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima'
- tekst marka Bregovića o novome broju časopisa 'Nova Istra'
- tekst Ivane Peruško o knjizi Mihaila Agejeva 'Roman s kokainom'
- razgovor s Trudom Stamać
- poezija Petra Gudelja
- temat u povodu 200. obljetnice rođenja velikoga pjesnika Tarasa Ševčenka

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, plesu, filmu, glazbi, kazalištu, itd.

Jedno od većih kršenja ljudskih prava u Europi, slučaj tzv.izbrisanih u Sloveniji, ovjekovječen je u knjizi u kojoj su sakupljene ispovijesti ljudi kojima su tim nedemokratskim postupkom slovenske vlasti uništile živote.

U knjižnici Bogdana Ogrizovića, u Zagrebu 18.04. u 18 sati

održat će se predstavljanje hrvatskog izdanja knjige IZBRISANI
autorica Uršula Lipovec Čebron i Jelka Zorn

Sudjeluju:
autorica knjige Uršula Čebron
prof. Gordana Bosanac
Darija Žilić, moderatorica
Šura Dumanić, urednica hrv.izdanja knjige

PROMOCIJA KNJIGE 'Klavžar' DARIJE ŽILIĆ + KONCERT MODERN DELUSION (ZG) + THE LOVERS (CH)

MMC Kopriva, Zagreb, Ilica 196

18.04.2014. u 20 sati

Romansirani životopis Ive Politea, uglednog hrvatskog odvjetnika, iz pera Vlade Rajića, nesvakidašnji je kulturni događaj.

Ivo Politeo je bio pravnik ali i knjigovođa. Brojke su ga naučile preciznosti, pravo neobičnom čovjekoljublju: bio je na strani onih koje je vladajući režim držao ljutim neprijateljima.

U osnovi svih njegovih parničnih postupaka bila je borba protiv sile koju vlast/država, nauštrb zakona, provodi nad građanima. Braneći Alijagića, Josipa Broza, Krležu, Stepinca, Dedijera; ustaše i četnike, komuniste i nacionaliste, informbiroovce i liberale - kojima je svima zajedničko bilo da branitelju nisu mogli platiti ni krune ili krajcara, ni kune ili dinara - Politeo je zapravo branio pravdu, istinu, branio je čovjeka od poretka bez obzira kakav taj čovjek bio i u kakvom poretku živio.

Osim odvjetništvom Politeo se bavio i književnošću, pisao je članke za književnu, političku i pravničku periodiku, predavao na fakultetu, sastavljao zakone, a sve to, uz trud u smjeru osnivanja advokatskih unija i društava, iz suvremene perspektive čini ga najznačajnijim hrvatskim odvjetnikom uopće.

Politeova se biografija, s obzirom na turbulentno vrijeme u kojem je živio (1887.-1956.) nadaje i značajnim dokumentom vremena, važnim svjedočanstvom o političkim, kulturnim, društvenim i inim promjenama koje je Hrvatska proživjela, ali je to ujedno i jedan od vrhunaca naše suvremene biografske romaneskne proze, knjiga koja dojmljivo i vrlo uvjerljivo transponira jedan život prebogat iskustvima i iskušenjima u svijet književnosti.





Vlado Rajić je rođen u Požegi 1951. godine, gdje je završio osmogodišnju školu i gimnaziju. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a 1988. g. je i magistrirao.
Od 1978. godine stalno radi u Vjesniku.
Surađuje u Novom listu, Glasu Slavonije, revijama Vjesnikove kuće, Nacionalu, povremeno u Danasu.
Priloge su mu objavljivali i Delo, NIN, Slobodna Makedonija, Oslobođenje. Novinarsku karijeru završava u Vjesniku, koji je likvidiran 2012. godine.
Otada počinje pisati pripovijetke, priče, romane za djecu i odrasle: roman za djecu Ljetovanje s čovjekom koji nije moj tata(Alfa, 2013.); pravosudni triler Sudac (EPH media, 2014.)

Seksizam, šovinizam (muški i nacionalistički), taština i egotrip, licemjerje, poltronstvo, urbani rasizam – sve to „krasi“ Zvonka Glumca, eminentno kolumnističko pero tiražnih hrvatskih dnevnih novina i protagonista romana Predraga Crnkovića „Kolumnist iz sjene“.

Zvonko je cinik, cuger i seksist, podjednako brz na šlicu i na čašici, te izraziti egocentrik i kukavica; kad piše, on ne iznosi svoj stav već piše da ostavi dojam, da se istakne kao savjest nacije, da bude zapažen i cijenjen, ali i da povali nešto („sa strane“, jer je oženjen i ima dijete) na račun svoje medijske važnosti i slave. No, njegov se život stubokom mijenja (a roman postaje bogatiji za dodatnu, trilersku komponentu) kad mu pristupi agent hrvatske tajne službe s vrlo specifičnim zahtjevom...

Stranicama "Kolumnista iz sjene" prošetavaju se mnoge osobe iz javnog, književnog i medijskog života Hrvatske dok je (anti)junakova politički nekorektna optika ironijski filter za autorovu oštru kritiku naše post-tranzicijske, ulaznicom u europsko društvo legitimirane stvarnosti.

Roman je to koji kolumnističke sveznadare, te tzv. intelektualce opće prakse prikazuje kao beskičmenjačke oportuniste koji svoje stavove i moralni integritet žrtvuju na oltaru medijske slave i stanja na bankovnom računu. Velike doze urnebesne, crnohumorne i mahom političko-nekorektne duhovitosti, cinizma, groteske i apsurda, s vrhuncem cinizma u diskrepanciji između protagonistove moralne nakaznosti i njegove kolumnističe uloge savjesti nacije i kreatora javnog mišljenja – nikoga neće ostaviti ravnodušnim.





Predrag Crnković - napisao sedam proznih knjiga, preveo još tridesetak sa skandinavskih jezika, pogao na stotinama koncerata, ispio hektolitre piva, u malom mu prstu cijeli kinotečni program, lutao Evropama i
okolicom, a još nije postao akademik.
Podrijetlo, zanimanje, adresa, bračno stanje i očinstvo: nepoznato.

Ilitiga : Predrag Crnković je pisac i prevodilac. Objavio je četiri romana i jednu zbirku priča, te preveo 22 knjige sa danskog, švedskog, norveškog i engleskog. Član je UKPS i DFF (Udruženja danskih pisaca, preko DOF-a, udruženja prevodilaca).

Prijevode, kritike, prozu, eseje i poeziju objavio je u brojnim balkanskim književnim časopisima (Povelja, Zlatna greda, Polja, Književni list, Nova Istra, Književne novine...), kao i na internetu, na portalima: u e-novine, Knjigomat, Lupiga te na svom blogu. Dok je postojao DOP magazin, bio je i njihov kolumnist. Dvije nagrađivane radio drame su mu više puta emitirane u dramskom programu Radio Beograda. Njegovi tekstovi prevedeni na danski objavljeni su u časopisima Kritik, Řverste Kirurgiske i u listu Information. Prevođen je i na slovenski jezik.

Za Crnkovića se pročulo kada je 2008. godine dobio nagradu V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman, koji je zatim objavljen pod naslovom Beograd za pokojnike. Samo dva mjeseca ranije, izašao mu je prvijenac Čarapanke sa Zvezdare, kao prva knjiga novopokrenute edicije Knjigomata, nezavisnog izdavača iz Zagreba. Roman je pisan na srpskom, ali objavljen u Zagrebu. Godine 2009. izlazi mu treći roman, Uvod u srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima, za koji mnogi i danas misle da je udžbenik, a „Milivoje Ždralović”. lik profesora književnosti iz knjige, na nekim sajtovima se navodi kao koautor dela. Roman je ušao u širi izbor za NIN-ovu nagradu i tuzlansku nagradu “Meša Selimović”. 2010. mu je objavljen roman Dobro jutro, gospodine S., na hrvatskom u izdanju Knjigomata, a novosadska Adresa mu je iste godine objavila zbirku priča Vrlo moguće priče. 2013. u izdanju beogradskog izdavačkog studija Čekić objavljuje roman Zita.

U međuvremenu Crnković je putovao, pisao petoknjižje o tranziciji (i još ga nije završio) i mnogo je prevodio, prvenstveno sa danskog jezika, ali i sa švedskog i norveškog: romane Pera Petrersona Idemo da krademo konje, Sare Stridsberg Fakultet snova, Marijane Bakhtiari Zovi to kako god hoćeš, Christine Hesselholdt Glavnica i Kamila - i ostatak ekipe, Birgithe Kosović Dvostruka zemlja, Grete Roulund Žena uz Saeca, Lone Hřrslev Tuga i kampovanje i Mortena Ramslanda Psoglav.

Iz tiska su izašla još dva romana
u ediciji Nokaut
koju uređujem za
izd.kuću Hena com.

Dakle, četvrti naslov naše edicije je
roman 'Kolumnist iz sjene' Predraga Crnkovića
a kao peti naslov objavljen je
roman Vlade Rajića 'Ivo Politeo: Porazi i slava'


Klikom na naslov knjige otvaraju se stranice s podacima o romanima, putem kojih možete naručiti knjige, s popustom...

17. travnja

19:30 - 21:00

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Preradovićeva 5, 10000 Zagreb, Croatia


O romanu i o priči, o pisanju i poučavanju pisanja, o književnoj domaji i svijetu bijelome, o usudu književnika i književnim (ne)uspjesima... o svemu što ih spaja i razdvaja govori opaki književni (kanadsko-) hrvatski dvojac, zajedno nositelji barem 400 kg soldinih književnih nagrada i priznanja Zoran Ferić i Josip Novaković, dok ih pred prva&posljednja pitanja stavljaju kritičarka Jagna Pogačnik i Roman Simić Bodrožić.

Nakladnička kuća EX LIBRIS
poziva nas na predstavljanje knjige

Mate Maras
'Pisma od smrti'

Sudjeluju:
Mate Maras
Cvjetko Milanja
Marko Grčić
Ivan Babić
Vesna Solar

u utorak, 15.04. u 12 sati
u DHK-u, Trg bana Jelačića 7/1, Zagreb

Libra Libera vas poziva da 15.4.2014. prisustvujete večeri koja će djelomično biti predstavljanje posljednja dva broja tog časopisa, a drugim dijelom razgovor o stanju na suvremenoj teorijskoj sceni. Čut ćemo kakva je to konceptualna književnost i što je to parapornografija, čemu je Libra posvetila prostor u posljednjim brojevima, te kakve su današnje dominantne teorijske paradigme poput akceleracionizma, komunizacije i postmarksizma. Propitkivat ćemo koliki je odmak napravljen od postmarksizma do tradicionalnog marksizma, kako Gayatri Spivak kombinira marksizam, feminističku i postkolonijalnu teoriju i dekonstrukciju te kakvo je danas lice revolucije.

Govorit će:

Katarina Peović Vuković, urednica Libre Libere i docentica na Filozofskom fakultetu u Rijeci,
Ante Jerić, suradnik Multimedijalnog instituta i portala Kulturpunkt,
Slaven Crnić, kulturolog i suradnik Odsjeka za kulturalne studije u Rijeci.

Večer će moderirati Ivana Rogar, urednica u Libri Liberi, Quorumu i Autsajderskim fragmentima te suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Večer počinje u 19 sati u Booksi, u Martićevoj 14d u Zagrebu, a posjetitelji će dobiti besplatne primjerke Libre Libere.

Povodom objavljivanja svojeg novog romana Umjetne suze (Profil, Zagreb, 2013.) Milko Valent sutra (nedjelja 13. travnja) ima dva nastupa: prvi na internetskom radiju (Radio808) http://www.radio808.com/ u emisiji Kvaka 808 u 18h, koji traje do 18.30, i drugi na književnoj tribini Kava i kolači knjižnici Bogdana Ogrizovića, u 19h, gdje će nastupiti i književni kritičar Damir Radić. Taj talk show vodit će Ivica Prtenjača.

Eto, roman Marine Vujčić 'A onda je Božo krenuo ispočetka' ,
prva knjiga edicije Nokaut
koju uređujem za izd.kuću Hena com,
doživio je prvo ozbiljnije kritičko čitanje
- vrlo pohvalnu kritiku Jagne Pogačnik čitajte ovdje

11. travnja s početkom u 20 sati u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, na Književnom petku održat će se tribina pod nazivom "Vrijeme koje se udaljava - Književni testament Mirka Kovača".

Gosti će biti Katarina Luketić i Seid Serdarević, a urednik i voditelj tribine je Tonči Valentić.

Kompleksna tematizacija potrage i ljubavi u kombinaciji s urođenim pripovjednim darom još jednom je karta na koju igra Jani Virk u romanu Ljubav u zraku. Protagonist je rastavljeni učitelj glazbe srednjih godina, samohrani otac, ljubitelj Santane i Marqueza, zarobljenik vlastite podvojenosti, sudbinski utemeljen u njoj, a jedina svijetla točka mu je kći Ula. Njegovi pokušaji ostvarivanja ljubavi u vrludanju od jednog tjelesnog iskustva sa ženom do drugoga, koji ga naposljetku dovode u meksički grad Tequilu, pokazuju se kao nešto nesigurno, poput ljubavi koja je u zraku, poput slutnje, privida.

Virkove junake mogli bismo opisati kao nove egzistencijaliste. Glavni junak Blaž pokušava 'plutati' u vremenu. Virku i drugim suvremenim piscima, poput Hoellebuecqa na primjer, zajedničko je tematiziranje egzistencijalne zarobljenosti, opsjednutost traženjem smisla (iako polaze od pretpostavke da smisla nema). Virk nije toliko radikalan, on više iskazuje dječačko čuđenje (poput Strniše kojeg i glavni junak knjige citira kao svoj uzor). Virkovi junaci su zapravo antijunaci koji se osjećaju malima naspram širine svemira. Oni osjećaju neku 'svemirsku svijest'. Prostranost svemira kao da predstavlja protutežu zemaljskoj ograničenosti i neku vrst izlaza. Vrludanje od jedne do druge žene jednako je kao i vrludanje od jedne nedokučive galaksije do druge.

Jani Virk, rođen 1962. u Ljubljani, piše prozu, poeziju i scenarije, a redovito prevodi s njemačkog jezika (T. Bernhard, E. Canetti itd). Na Filozofskom fakultetu u Ljubljani diplomirao germanistiku i komparativnu književnost. Krajem osamdesetih bio je glavni urednik časopisa Literatura, pa urednik kulture i glavni urednik dnevnih novina Slovenec. Više godina na Radioteleviziji Slovenije urednik je kulturnog programa. Autor je više knjiga; zbirki kratkih priča, romana, pjesničkih zbirki.

Kao što već znate, kao treća knjiga edicije Nokaut koju uređujem za izd. kuću Hena com izašla je knjiga priča Denisa Peričića 'Ljubav, zlo i naopako'



Na ovome linku možete poslušati radijski intervju s Denisom Peričićem u kojem govori o svojoj novoj knjizi, svojim prethodnim knjigama, itd.

OceanMore :

- Alice Munro - Dragi život

- Laszlo Krasznohorkai - Rat i rat


Disput i Hrv.filološko društvo:

- Gwanaelle Aubry - Podjele

- Piotr Pazinski - Pansion

Hrvatska pjesnikinja Dorta Jagić osvojila je 20. ožujka uglednu europsku nagradu The European Poet of Freedom Literary Price, koju bijenalno dodjeljuje poljski grad Gdanjsk, za knjigu pjesama Kauč na trgu.
Dorta Jagić rođena je 1974. u Sinju. Piše poeziju, kratku prozu, dramske tekstove i kazališne kritike, a bavi se i kazališnom pedagogijom i režijom, te prevođenjem. Objavila je knjige pjesama Plahta preko glave (1999), Tamagochi mi je umro na rukama (2001), Đavo i usidjelica (2003), Kvadratura duge (2007), Kauč na trgu (2011), dramu Kaladont (2003), zbirke priče Kičma (2009) i S tetovažom nisi sam (2011), te Mali rječnik biblijskih žena (2013). Pjesme su joj prevođene na mnoge strane jezike, a dobitnica je nekoliko hrvatskih i međunarodnih nagrada.

Razgovor s Dortom Jagić čitajte ovdje

JAVNI POZIV ZA AUTORE/ICE ROMANA I KNJIGA KRATKIH PRIČA

Dakle, ako ste zainteresirani za suradnju s izdavačkom kućom HENA COM, obratite pozornost na sljedeće uvjete :

- u obzir dolaze dovršeni romani ili knjige kratkih priča na hrvatskome jeziku

- u obzir dolaze isključivo autorice i autori koji su dosad već objavili bar jednu proznu knjigu koja je bila popraćena pozitivnom kritikom i recepcijom u tiskanim medijima ili na internetskim portalima

- rukopis ne smije biti prethodno nigdje objavljen, ni u tiskanom ni u elektroničkom obliku


Svi zainteresirani (koji ispunjavaju naznačene uvjete) pozivaju se da na mail adresu balajbeg@inet.hr pošalju sljedeće :

- opis/sinopsis djela (sa detaljnim sadržajem, naznakom tematike, žanrovskog određenja, stilskih karakteristika)
- kratku biografiju i bibliografiju
- kontakt podatke (mail adresa i broj telefona/mobitela)
- kritike, prikaze ili recenzije svojih prethodnih knjiga (link prema stranicama ako je tekst dostupan na internetu, ili prepisani tekst kritike/recenzije/prikaza, s obaveznom naznakom autora/ice tog teksta)


Nakon što razmotrimo svaku pristiglu prijavu, kontaktirat ćemo pojedine autore/ice, sa zahtjevom za dostavu cjelovitog rukopisa djela.

Nakon analize dostavljenog rukopisa, ako isti zadovoljava kriterije, autor/ica (ili više njih) dobit će ponudu za objavu knjige kod izdavača HENA COM.

Povodom godišnjice rođenja najznačajnije hrvatske pjesnikinje Vesne Parunne Parun, pozvani smo na večer poezije „Bila sam dječak“, koja će se održati u Knjižnici Meje (Njegoševa 1), Split, u petak 4. travnja 2014. u 18:30h.

Tijekom večeri prisjetit ćemo se Vesne Parun i njezinih stihova, ali i doprinosa drugih autorica hrvatskoj književnosti, umjetnosti i kulturi općenito.

U programu će sudjelovati Tonka Alujević, Nada Topić i Ivan Peček.

Od 4. do 5. travnja u Rovinju
održat će se knjiiževno-znanstveni skup
19. Dani Antuna Šoljana,
tema: Antun Gustav Matoš
(u povodu 100. obljetnice smrti).

Sudjeluju brojni ugledni esejisti, kritičari, urednici, pisci : Zdravko Zima, Ivica Matičević, Milana Vuković Runjić, Sibila Petlevski, Boris Domagoj Biletić, Božidar Petrač, idr.

Program skupa dostupan je ovdje

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna),
a u njemu, između ostaloga,
možete čitati i

i moju kritiku knjige
'Klavžar'
Darije Žilić'.



Novi 'Vijenac' još donosi:

- razgovor s Dortom Jagić
- kolumnu Nives Opačić
- tekst Krešmira Bagića o knjigama Tihomira Đunđerovića i Hrvoja Jurića
- tekst Strahimira Primorca o romanu 'Viljevo' Luke Bekavca
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Mirjane Buljan: 'Moja Irska'
- tekst Kristine Grgić o knjizi Pavla Pavličića 'Moderna alegorija'
- tekst Ivana Rogića o knjizi Branimira Bošnjaka 'Pjesme na dnu svijeta'
- poezija Borisa Domagoja Biletića
- proza Ivane Peruško
- tekst Višnje Grabovac o novome broju 'Književne smotre'
- tekst Lidije Vicko Vidulić o književnom sajmu u Leipzigu
- tekst Tanje Kuštović o rječniku agramerskoga govora Zrinjke Glovacki-Bernardi

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, plesu, filmu, glazbi, kazalištu, itd.

Iz pouzdanih izvora saznajem
da će u emisiji 'Peti dan'
naši, (neki više, neki manje) dragi
i (neki više, neki manje) elokventni
intelektualci opće prakse
raspravljati o dvije teme
kojima sam i osobno posvetio
poneku rečenicu na ovom mjestu i na fejsu
zadnjih dana :

- drastično smanjenje proračunskih sredstava namijenjenih kulturi

- sudbina 'Novog lista'

Zato, u petak u 21 sat, svi pred male ekrane, gledati 'Peti dan', na 3.programu HTV-a

Potpuno se slažem s Brankom Čegecom, koji je, nakon što je ministrica kulture Andreje Zlatar Violić obznanila kako je proračun za kulturu spao na 0,49 posto budžeta RH te da je od traženih 1,72 milijarde kuna korisnicima odobreno tek 206,6 milijuna kuna, odnosno 12 posto sredstava, za Večernji list izjavio sljedeće :

– Ministar koji pristane na budžet koji onemogućuje elementarno funkcioniranje resora, pa to onda i sam objavi, ima problem jer još uvijek živi u uvjerenju da je ministar. Nesposobnost da se održi čak i forma administrativnog funkcioniranja, prepuštanje stihiji i diktatu stranačke trgovine, nemoćna zagledanost u evidentno odumiranje kulture i priznavanje inferiornosti unutar nesposobne i bolno bahate vlade ne ostavlja mjesta dvojbama: ministrica mora otići!

Tako s pravom kaže Branko Čegec, a ja vam u nastavku prenosim ono što sam na ovome mjestu napisao još 03.04.2013. (vidi OVDJE) :



Inače, gospoda u Ministarstvu kulture svaki dan daju novi povod za zgražanje kulturi sklone javnosti - o novome povodu čitajte ovdje .

Zapravo, već poslije sramotnog nesnalaženja ministrice u aferi Živković (Smjenit ću ga! Ili ga ipak neću smijeniti?) bilo je vrijeme za ostavku ministrice, a sav svoj kredibilitet ona je izgubila nakon Pusićkinog patroniziranja (Ministrici moramo oprostiti nesnalaženje, ipak je ona tek odnedavno u politici) što je ministrica šutke pretrpjela, pokazavši se najobičnijim političkim apartčikom i poslušnikom.

Uostalom, ako je nesposobna ostvariti svoje ciljeve (povećanje proračuna za kulturu), a očito je nesposobna za to, neka podnese ostavku i nek' se prestane pravdati kako je u povećanju proračuna za kulturu stopira ministar financija.

Zapravo, ministrica je sav svoj posao već obavila - po uzoru na svoje ministarske kolege iz HNS-a, na brojna dobro plaćena mjesta postavila je već svoje prijatelje i stranačke kolege/ice, pa slobodno može ministarsku fotelju napustiti...


******

Zapravo je sramota što ministrica već sama nije ponudila ostavku...

Jer, dok nije bila ministrica zalagala se za povećanje sredstava kulturi, a što radi otkad je zasjela na fotelju - iz godine u godinu smanjuje sredstva (tj. pristaje na smanjenje sredstava).

Nije li njezino ostajanje u fotelji zapravo definicija LICEMJERJA?

Jasno je da je ekonomska situacija grozna i da možda i nema prostora za povećanje sredstava, ali onda je jedini ispravan korak - OSTAVKA - a sve drugo je licemjerje...

Od prošlog ponedjeljka
ponovo gulim noćnu smjenu
na recepciji jednog opatijskog hotela
- neću dugo, na zamjeni sam
(prekarni radnici svih zemalja - ujedinite se!)
još nekih 80-tak dana
(točnije, noći).

Vremena za čitanje, pisanje,
uređivanje knjiga,
u miru i tišini, napretek...

No, u vezi s tim,
evo jedne prigodne ovdje

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Jelačića 7/1
Zagreb

nas poziva na tribinu s

MILKOM VALENTOM


Discipliniranje kaosa
(tematski i jezični eksperimenti u suvremenoj hrv.proz)

povodom izlaska Valentovog romana
'Umjetne suze'

Sudjeluju
Milko Valent
Damir Radić

voditeljica Lada Žigo

DHK, 02.04.2014. u 12 sati