Roman Vlade Rajića 'Ivo Politeo: Porazi i slava' (Hena com, 2014.)

srijeda , 16.04.2014.

Kao peti naslov u ediciji Nokaut koju uređujem za izd.kuću Hena com izašao je roman Vlade Rajića 'Ivo Politeo: Porazi i slava'.

O romanu i autoru u nastavku:




Romansirani životopis Ive Politea, uglednog hrvatskog odvjetnika, iz pera Vlade Rajića, nesvakidašnji je kulturni događaj.

Ivo Politeo je bio pravnik ali i knjigovođa. Brojke su ga naučile preciznosti, pravo neobičnom čovjekoljublju: bio je na strani onih koje je vladajući režim držao ljutim neprijateljima.

U osnovi svih njegovih parničnih postupaka bila je borba protiv sile koju vlast/država, nauštrb zakona, provodi nad građanima. Braneći Alijagića, Josipa Broza, Krležu, Stepinca, Dedijera; ustaše i četnike, komuniste i nacionaliste, informbiroovce i liberale - kojima je svima zajedničko bilo da branitelju nisu mogli platiti ni krune ili krajcara, ni kune ili dinara - Politeo je zapravo branio pravdu, istinu, branio je čovjeka od poretka bez obzira kakav taj čovjek bio i u kakvom poretku živio.

Osim odvjetništvom Politeo se bavio i književnošću, pisao je članke za književnu, političku i pravničku periodiku, predavao na fakultetu, sastavljao zakone, a sve to, uz trud u smjeru osnivanja advokatskih unija i društava, iz suvremene perspektive čini ga najznačajnijim hrvatskim odvjetnikom uopće.

Politeova se biografija, s obzirom na turbulentno vrijeme u kojem je živio (1887.-1956.) nadaje i značajnim dokumentom vremena, važnim svjedočanstvom o političkim, kulturnim, društvenim i inim promjenama koje je Hrvatska proživjela, ali je to ujedno i jedan od vrhunaca naše suvremene biografske romaneskne proze, knjiga koja dojmljivo i vrlo uvjerljivo transponira jedan život prebogat iskustvima i iskušenjima u svijet književnosti.





Vlado Rajić je rođen u Požegi 1951. godine, gdje je završio osmogodišnju školu i gimnaziju. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a 1988. g. je i magistrirao.
Od 1978. godine stalno radi u Vjesniku.
Surađuje u Novom listu, Glasu Slavonije, revijama Vjesnikove kuće, Nacionalu, povremeno u Danasu.
Priloge su mu objavljivali i Delo, NIN, Slobodna Makedonija, Oslobođenje. Novinarsku karijeru završava u Vjesniku, koji je likvidiran 2012. godine.
Otada počinje pisati pripovijetke, priče, romane za djecu i odrasle: roman za djecu Ljetovanje s čovjekom koji nije moj tata(Alfa, 2013.); pravosudni triler Sudac (EPH media, 2014.)




<< Arhiva >>