Razgovor s Davorom Mandićem,
objavljen u Novome listu,
pvodom izlaska njegove
knjige priča
'Valjalo bi me zamisliti sretnim'
čitajte ovdje



foto by : R.Brmalj

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
'Zaljubljivanja' Javiera Mariasa




Novi 'Vijenac' još donosi:

- razgovor sa Stjepanom Damjanovićem, jezikoslovcem i kandidatom za predsjednika Matice hrvatske
- kolumnu Nives Opačić
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Branka Čegeca 'Unatrag'
- tekst Željka Kipkea o romanu 'Rat i rat' Laszloa Krasznahorkaia
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Antuna Paveškovića 'Fusnote ljubavi i zlobe'
- tekst Cvijete Pavlović o hrvatskom prijevodu najprovokativnije knjige zapadne poezije, Lautréamontova 'Maldorora'
- tekst Miroslava Kirina o knjizi 'Stele' Victora Segalena
- razgovor s brazilskim piscem Joaom Carrascozom
- dvije kratke priče Joaoa Carrascoza
- temat : U povodu 100. obljetnice neobjavljenoga hrvatskoga časopisa Zvrk

te još pregršt tekstova o kazalištu, glazbi, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.

Milko Valent dobitnik je najprestižnije državne nagrade za književnost u Hrvatskoj, godišnje Nagrade Vladimir Nazor za nabolje umjetničko ostvarenje na području književnosti objavljeno u 2013. godini.

Nagrađen je za roman Umjetne suze, Profil, Zagreb, 2013.

Nagrada će mu biti uručena za vrijeme svečane dodjele nagrada na dan smrti Vladimira Nazora u lipnju 2014.

U srijedu, 28. 5. od 20 h
u klubu Hard place, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 (u sklopu NSK)

bit će predstavljen roman

'Čerupanje Feniksa'
Franje Janeša

Autoru će u tome pomoći Kristian Novak i Kruno Lokotar

Poslije promocije svira Janešov band Astridian koji je snimio i soundtrack Trinity za
njegov prvi roman (koji je dobio Kiklopa) Noć mrtvih živaca.
Drugi roman, Formula za kaos dobio je „samo“ SFeru.

Više o Čerupanju Feniksa, romanu koji vatrom rasvjetljava mračni srednji vijek i opisuje falange iz palanke možete doznati i na imaginarij.com gdje se nalazi i kritika Davora Šišovića iz Glasa Istre.

Što o svemu kaže autor možete doznati na sajtu studentski.hr.

Vlado Rajić, autor romana 'Ivo Politeo: Porazi i slava' ,
objavljenog u ediciji Nokaut koju uređujem za izd. kuću Hena com,
prošlog je tjedna dobio nagradu 'Anto Gardaš'
za najbolju prošlogodišnju knjigu za djecu i mladež
(o tome više ovdje ),

a Denis Peričić,
autor knjige priča 'Ljubav, zlo i naopako' ,
također naslova iz 'moje' edicije Nokaut,
prošlog je vikenda u Umagu
primio nagradu 'Lapis Histriae'
za najbolju kratku priču pristiglu na natječaj Foruma Tomizza.


Čestitke autorima!

Marina Vujčić
'Umri ženski'
drame
izd. Hena com
svibanj, 2014. godina
meki uvez s klapnom
260 stranica
format: 14x21.5 cm
ISBN: 978-953-259-078-4
cijena: 119.00 kn




Knjiga drama Marine Vujčić skladno nadograđuje problemske i značenjske slojeve autoričinih romana, sa snagom emocija i obiljem iskričava humora kao jamcima čitateljskog užitka u tekstu.

Naslovni bolnički prostor u drami Čekaonica ispunjen ansamblom osebujnih likova autorica vješto rabi kao metaforu čekanja “boljeg sutra” – a zapravo propuštanja života – uz duhovito samozavaravanje i okrivljavanje drugih za svoju nesređenost i nezadovoljstvo.

Drama Umri ženski eksperiment je u žanru ‘chick-lita’, s ironijskim pristupom i namjernom uporabom klišeja uobičajenih za tu vrstu pisma. Uz nezaobilaznu tematiku preljuba i potrage za “Onim Pravim” drama kritizira licemjerjem prožet pristup koji banalne svakodnevne životne situacije smatra manje vrijednom tematikom u umjetnosti.

U drami Sretan kraj autorica razvija kompleksan lik žene koja se trudi pokrenuti svoj život nakon nesreće u kojoj je izgubila nerođenog sina, na potresan način tematizirajući pitanje imaju li ljudi nakon nesreće “pravo” na sreću i u kojoj nam mjeri proživljena tragedija određuje socijalnu budućnost.

Zasićenost u bračnim odnosima, sužavanje osobnih izbora radi podčinjavanja tuđim željama, profesionalna (ne)realiziranost, medijska površnost i spektakularizacija zbilje još su neke u dramama obrađene teme koje ovu knjigu čine potvrdom slojevitosti i tematsko-motivskog bogatstva autoričina opusa.





Marina Vujčić rođena je 1966. godine u Trogiru.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je kroatistiku i otad radi kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti.
1998. godine izlazi joj knjiga za djecu Bijeg uz brijeg.
Po njezinom scenariju snimljen je 2005. animirani film Kućica u krošnji. Film je 2006. na Animafestu dobio Posebnu nagradu žirija, a na Međunarodnom festivalu filma i videa nagradu za najbolji scenarij u kategoriji animiranog filma.
2010. godine izlazi joj roman Tuđi život, a 2014. roman A onda je Božo krenuo ispočetka.
Njezine drame Sretan kraj i Čekaonica uvrštene su 2008. i 2010. u uži izbor na Natječaju za dramski tekst “Marin Držić” i preporučene za izvođenje hrvatskim kazalištima. Čekaonica je postavljena 2012. u Kazalištu AKO.
Za dramu Umri ženski na Natječaju za dramski tekst “Marin Držić” dobila je 2014. godine treću nagradu.
Živi i radi u Zagrebu.

Dragi naši,
okupit ćemo se u utorak, 27. svibnja u Malom pogonu Tvornice kulture u Zagrebu u 20 sati da proslavimo sjedinjenje između zbirke priča "Valjalo bi me zamisliti sretnim" (Naklada Ljevak) i Davora Mandića. Oni su svoju ljubav odlučili okruniti brakom, pa vas pozivaju na posljednju šansu da kažete što imate protiv toga ili zauvijek šutite.


Svjedoci:
kum Nenad Rizvanović,
djeveruša Anja Matković i djever Adrian Pezdirc.

*Nepozvani:
Andrea, Zoran i jedan domaći klaun.


*****

Tri dana nakon toga, 30.svibnja

slijedi riječko predstavljanje Davorove knjige,

u Filodrammatici (Korzo 28) s početkom u 20 sati

Vlado Rajić,
autor romana 'Ivo Politeo: Porazi i slava' ,
pete knjige u ediciji Nokaut
koju uređujem za izd.kuću Hena com

ovogodišnji je dobitnik ugledne nagrade 'Anto Gardaš'
za najbolji roman za djecu objavljen u 2013.godini.

Vlado Rajić je nagradu dobio za roman 'Ljetovanje s čovjekom koji nije moj tata' (izd. Alfa, 2013.).

Obrazloženje žirija dostupno je ovdje

Dušan Gojkov, književnik iz Beograda, proglašen je za prvog srpskog ambasadora dobre volje i ljubavi od strane organizacije "The Love Foundation".

Gojkov je pjesnik, prozaist, romanopisac, esejist, radiofonski redatelj, novinar. Objavio četrnaest knjiga, zastupljen u mnogim domaćim i stranim antologijama suvremene literature. Dobitnik nekoliko značajnih književnih nagrada.

Za radio je režirao više od 200 radiofonskih drama i eseja, kao i dvadesetak dokumentarnih filmova za televiziju.

Kao novinar za južnoslovensku štampu izvještavao iz trideset sedam zemalja.

Osnivač je i glavni i odgovorni urednik magazina za književnost i umetnost - Balkanski književni glasnik (www.balkanskiknjizevniglasnik.com).

BIbliografija:
Grand Hotel, kratka proza, sedamnaest izdanja 1993 - 2013;
Slepi putnik, roman, 1994;
Evropa pleše, radiofonski eseji, 1995, 1996;
Fotografije glasova i Utuljena baština, dokumentarno-dramski radiofonski eseji, 1997;
Une nuit (un jour) d'une vie, sabrani eseji, 1997;
Passager clandestine, roman, 1998;
Opšta mesta – jedan paraliterarni herbarijum, roman, 1998;
Album fotografija 1991 – 1993, roman, 2003;
Laka, crna zemlja, duodrama, 2005;
Pisanje po vodi, roman, 2006;
Other People’s Memories, poema, 2012;
Dying Words, poema, 2012;
Potištenost, roman, 2012;
Tužne šansone, sabrane pesme, 2013.

http://www.thelovefoundation.com

Cijela se Hrvatska ujedinila u pomoći stradalnicima u Slavoniji - mediji, razne udruge, umjetnici, pisci, glazbenici, poduzeća, pojedinci...

Ali nekoga u svemu tome nema - a to su banke.

U poplavama je stradao ravničarski kraj, velika većina tih ljudi živi od poljoprivrede i stočarstva i sigurno su pod teškim bremenom kreditnih zaduženja za nabavu repromaterijala, mehanizacije isl.

Ali, gromoglasno odjekuje šutnja banaka - nisam primjetio da je ijedna od njih iskazala solidarnost i najavila odgodu plaćanja kredita tim ljudima, a kamoli otpis kredita.

To od banaka nismo čuli.

A bojim se, ni nećemo...

Volio bih da me demantiraju...

Na webu HRT-a,
na ovome linku
možete pogledati snimku emisije
Vijesti iz kulture
u kojoj je jučer, 21.05.2014.
emitiran prilog
o promociji romana
Marine Vujčić 'A onda je Božo krenuo ispočetka'.



s desna na lijevo : Milana Vlaović, Rade Šerbedžija, Marina Vujčić, Uzeir Husković, Nermina Husković i moja malenkost

U petak, 23.svibnja 2014.

na ZAGREBAČKOM FESTIVALU KNJIGA

u Algoritam-Profil-Mozaik Megastoreu u Bogovićevoj ulici

s početkom u 18 sati

održat će se
predstavljanje knjiga
Karmele Špoljarić :

o romanu 'Nije ovo Twin Peaks'
i knjizi priča 'Pazi što ćeš poželjeti'

govorit će

Jagna Pogačnik
Marina Vujčić
i Karmela Špoljarić

U prošlotjednom izdanju svoje radijske emisije 'Moj izbor' Ivica Prtenjača je ugostio Dražena Katunarića, pjesnika, prozaika, esejista, urednika, nakladnika, filozofa, dobitnika više međunarodnih pjesničkih nagrada...


Vrlo zanimljiv i izrazito sadržajan razgovor svakako poslušajte ovdje

Eto, u knjižarama samo što nije, a webu Naklade Ljevak već je nabavljiva, i to s popustom od čak 20 posto:


prva knjiga priča Davora Mandića
'Valjalo bi me zamisliti sretnim'



Riječ izdavača:


Mogao je Davor Mandić napisati i drukčiju knjigu, možda priručnik za podvodni ribolov ili vrtlarstvo na Kvarneru. Ili, ako bi baš krenulo po zlu, neko ispovjedno polu/semi/autobiografsko štivo u kojem će ispasti pametniji, načitaniji i ljepši nego što jest, jer takva je danas moda, bože moj. I nitko ne bi imao ništa protiv: momak lijepo piše, ima smisla za literaturu, jedino bi možda pokoja knjižničarka pomislila kako je od tog dečka ipak nešto drugo očekivala.

Pa ipak eto, tko zna kako i zašto, sve je to još pomalo tajanstveno, taj Davor Mandić nije napisao knjigu koja je potrebna samo njemu: čitateljica ili čitatelj lako će shvatiti kako u ovim lijepim pričama postoji nešto literarno fino, druželjubivo, antikompromisno i substvarnosno. Sat na ormaru malo drukčije kuca nakon ovih priča: vjetrić je puhnuo u zavjese jer su balkonska vrata otvorena. Mandić zna biti duhovit poput Davora Slamniga u „Čudovištu“ ili profinjeno melankoličan poput Stanislava Habjana u „Nemogućoj varijanti“. Sva sreća da Davor Mandić te knjige nije pročitao jer se možda ne bi usudio napisati svoju. Knjiga je, naposljetku, spremna da vas u dugim popodnevima nahrani blesavim planovima, blistavim promašajima, fantastičnim snovima i drugim jednostaničnim čudima. Uživajte.



Taj takozvani pisac Davor Mandić,
u maniri najvećih lažljivih piskarala, što je vjerojatno naučio u novinama, ušao je u moju intimu, bez pitanja,
i javno napao moju osobu. Fuj!

ANDREA



Davor i ja znamo se dugo.
Svašta smo prošli. Koliko smo samo fešti zatvorili! I baš zato se nisam nadao da bi mogao napisati
ovako nešto.

ZORAN, bivši prijatelj



O autoru

Grozim se bilješki o piscu. Ili moraš, kao fol u trećem licu, slušati litanije o veleuspjesima tih egomanijaka, ili se moraš, što je još gore, probijati naplavinama tzv. duhovitosti u opuštenim biografijama da bi došao do neke informacije. Kako uspjeha nemam pa da pomislim da možda i nije tako loše o sebi govoriti u trećem licu, reći ću da su bilješke glupost. Gdje sam i kada rođen? Pa koga to zanima? Kao da je bitno da sam prozni debitant u 37. godini. To sačuvaš za sebe jer kako će kritičar (nije sinegdoha, onaj jedan kritičar u Hrvatskoj) gledati na tu činjenicu blagonaklono? Toliko početničkih grešaka, a toliko godina. Zakašnjeli debitant, eto naslova kritike. Dakle ni riječi o tome. Uostalom legitimira me to što znam što je sinegdoha.

DAVOR MANDIĆ, autor

Eto, vatreno (promotivno) krštenje sam preživio, s vlastitim 'nastupom' sam zadovoljan (jer, s obzirom na karakter koji me 'krasi', i s obzirom da je bio prvi pokušaj te vrste, moglo je to biti puno puno gore ) ali je najvažnije da sam upoznao gomilu uistinu srdačnih i DOBRIH ljudi, i svima veliko HVALA!



s desna na lijevo : Milana Vlaović, Rade Šerbedžija, Marina Vujčić, Uzeir Husković, Nermina Husković i moja malenkost

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu možete čitati i ovo :

- tekst Krešimira Bagića o knjizi Vesne Bige 'Bijela Panika'
- tekst Strahimira Primorca o romanu Ivana Aralice 'Japundže'
- tekst Seada Begovića o knjizi Krešimira Bagića ' Plaši li te moja boja'
- tekst Gabrijela Jurića o knjizi Ljudmile Petruševske ' Vrijeme noć'
- tekst Antuna Paveškovića o knjizi Dunje Fališevac 'Slike starog Dubrovnika'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Franje Deranje ' Salonski pilko'
- poeziju Radovana Toljanića
- tekst Pere Mioča u sjećanje na Tadeusza Różewicza

te još pregršt tekstova o kazalištu, likovnoj umjetnosti, filmu, glazbi, itd.

Matica hrvatska Sisak poziva nakladnike da na adresu Matice Hrvatske Sisak, Rimska 9, 44000 Sisak pošalju knjige poezije autora i autorica do 35 godina starosti.

Natječaj se odnosi na knjige koje su objavljene od svibnja 2013. do svibnja 2014. godine.

Na 18. Kvirinovim poetskim susretima koji se tradicionalno održavaju na Dan grada Siska i blagdan sv. Kvirina, biskupa i mučenika-zaštitnika grada, koji će se održati 6. lipnja 2014., bit će dodijeljena nagrada za najbolju knjigu poezije mladog autora ili autorice.

Zagrijavanje svibanjsko: BOGUNOVIĆ, JAGIĆ, JERAJ, VALENT

15. svibanj 2014, 19:30 - 21:00 u Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Kako da ne dođete?

Dorta Jagić je nedavno dobila uglednu međunarodnu pjesničku nagradu, Vid Jeraj zahuktao proznu i poetsku proizvodnju do usijanja, Goran Bogunović - Biber tjerajući glazbenu nije zaboravio ni književnu karijeru - s razlogom, a Milko "V-for-Victory" Valent umalo je potukao Krležu svojim (brojači kažu: trećim najduljim u našoj književnosti) romanom Umjetne suze!

Onda, kako da ne dođete?

HENA COM i Vip club
vas pozivaju na
predstavljanje romana
Marina Vujčić "A onda je Božo krenuo ispočetka"

u srijedu 14. svibnja, 2014. u 19 sati
VIP club, Trg bana J. Jelačića 9, Zagreb

O knjizi će govoriti:
Milana Vlaović, spisateljica
Božidar Alajbegović, urednik
Nermina Husković, urednica
Marina Vujčić, autorica

Iz romana će čitati
Rade Šerbedžija

Veselimo se Vašem dolasku!

Knjiga Lovre Škopljanca prvi je pokušaj u hrvatskoj književnoj znanosti da se fenomenu čitanja priđe iz empirijskog rakursa, i tako razmotri što, kako i zašto se književna djela pamte ili zaboravljaju i nakon što je vrijeme njihove recepcije nepovratno prošlo. To je ujedno i prvi pokušaj da se u opticaj teorije recepcije uvede kategorija neprofesionalnog čitatelja i da joj se prida stanovit teorijski dignitet, ako ništa ono da bi se porazmislilo o jazu što je dijeli od profesionalnih čitatelja — izdavača, kritičara, znanstvenika i sveučilišnog življa. U eri kada s nedostacima, slabostima, nedovoljnosti i nekompetenciji čitateljskih navika upućuju opravdane žalopojke, sasvim je sigurno zanimljivo vidjeti što od nekadašnje školske prisile, ali i naknadnih vlastitih slobodnih čitateljskih odabira uistinu preživljuje kao trajni utor „kulture“ i jesu li ti tragovi usječeni pod nadzorom pedagoških standarda ili posve osobnih, ako ne i slučajnih razloga i okolnosti.
Lada Čale Feldman

Pokazalo se, na primjer, da čitatelji najviše pamte kanonizirana djela iz XIX. i XX. stoljeća, i to pretežito strana ili pak da su o takvim djelima najspremniji razgovarati. K tome, stariji ispitanici više su vezani za hrvatsku književnost od mlađih, a nije nezanimljivo ni to što se čitateljice bolje prisjećaju knjiga koje su napisale žene ili knjiga u kojima su žene protagonisti. Iz samoga teksta čitatelji najbolje pamte temu — dakle ono o čemu se u djelu radi, što je njegov smisao ili poruka — potom njegov sadržaj — što je svodivo na fabulu ili na pojedinačne njezine dijelove — i napokon dojam što ga je djelo ostavilo. Pri tome se sjećanja grupiraju oko jednoga središnjeg lika, potom oko njegova odnosa prema drugim likovima i napokon oko društvene situacije u kojoj se ti likovi nalaze. Dok profesionalni čitatelji teže objektivnosti, neprofesionalni ne zaziru od sasvim subjektivnoga pristupa, a taj pristup onda u dobroj mjeri određuje i način na koji će oni neko djelo zapamtiti.
Pavao Pavličić

O autoru
Lovro Škopljanac rođen je u Zagrebu 1984. godine, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje te 2003. godine upisao Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na četverogodišnjem studiju komparativne književnosti te engleskog jezika i književnosti 2007. godine. Sljedeće godine diplomirao je i na trogodišnjem studiju japanskog jezika i kulture te na jednogodišnjem specijalističkom studiju konferencijskog prevođenja, a od 2009. godine na istom je fakultetu zaposlen kao (viši) asistent pri Odsjeku za komparativnu književnost (katedra za poredbenu povijest hrvatske književnosti). Područja njegovoga stručnog interesa unutar komparatistike su poglavito književnosti na hrvatskom, engleskom i japanskom jeziku, zatim recepcija i pamćenje književnosti, starija hrvatska književnost, empirijske i kognitivne teorije književnosti. Uz asistentski rad Odsjeku za komparativnu književnost aktivno se bavi usmenim i pismenim prevođenjem te volontiranjem u terapijskom jahanju.
Autor je dobio Državnu nagradu za znanost za 2012. godinu u kategoriji znanstvenih novaka i u području humanističkih znanosti, i to za tekst objavljen na engleskom jeziku koji je u prerađenom obliku dio 2. poglavlja disertacije, odnosno knjige.

HRVATSKI P.E.N. CENTAR i SUBVERSIVE FILM FESTIVAL:

KNJIŽEVNOST I SLOBODA

Gosti panela KNJIŽEVNOST I SLOBODA, ove godine bit će pisac i predsjednik njemačkog P.E.N-a Josef Haslinger, talijanski pjesnik i profesor postkolonijalne književnosti Marco Fazzini i svjetska pjesnička zvijezda Jack Hirschman, pjesnik laureat San Francisca.


9. 5. 2014., petak
Panel: KNJIŽEVNOST I SLOBODA I (18:00-20:00 sati, dvorana Muller, Kino Europa,), Moderator: Nadežda Čačinović, Gost-predavač: Josef Haslinger

Autorska čitanja: Jack Hirschman, Marco Fazzini i Josef Haslinger, u 20.30 sati, Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića, Preradovićeva 5

10. 5. 2014., subota
Prikazivanje dokumentarca o Jacku Hirschmanu
(11:00-12:00 sati, dvorana Muller, Kino Europa,)

Panel: KNJIŽEVNOST I SLOBODA II (12:00-14:00 sati, dvorana Muller, Kino Europa,) Moderator: Tomica Bajsić
Gosti: Jack Hirschman, Marco Fazzini

Sutra, 09.05.2014. od 20 sati
u riječkoj Filodramatici

predstavljanje zbirke priča
'Nova Država Hrvatija 2033.'

uz čitanje, glumu i pjesmu.

Tomislav Čadež opet je, po tko zna koji put, spustio kriterije hrvatskog novinarstva, objavivši 03.05.2014. u Jutarnjem listu nemušt tekst prepun netočnosti - na ovome linku Renato Baretić odgovara na Čadežov pamflet i ispravlja njegove brojne netočnosti.

Sajam starih, rabljenih i antikvarnih knjiga održava se po četvrti put u organizaciji knjižnice Pippilota u Medici (Pierottijeva 11) u subotu, 10. 5. 2014. s početkom u 12:00 sati. Tijekom sajma se odvijaju i druge akcije vezane uz knjige.

Sajam je otvoren za sudjelovanje pa slobodno dođite i donesite knjige, stripove, slikovnice, časopise i drugu literaturu, stolovi će biti osigurani, a sudjelovanje je, kao i svaki put, besplatno.

Tijekom sajma će se prikupljati donacije knjiga (na hrvatskom) za zatvorenike, što je stalna akcija u kojoj Pippilotta sudjeloje već par godina. Također, skupljaju se i knjige za azilante na francuskom, engleskom ili arapskom jeziku (i drugim stranim jezicima) koje će biti donirane tražiteljicama i tražiteljima azila u hotelu Porin za osnivanje njihove čitaonice za odrasle i za djecu.

U knjižnici stalno djeluje i besplatni "dućan" Uzmi ili ostavi! pa slobodno donesite odjeću, posuđe, alate, igračke i druge stvari koje vam ne trebaju, a uzmite što god vam treba - sve je besplatno. Ovdje nije riječ o razmjeni, već o solidarnom dijeljenju stvari koje vam nisu potrebne, a drugima bi mogle dobro doći. I obrnuto.

U 17 sati počinje radionica izrade "Artist book" (umjetnička knjiga), malo izlaganje i vježbe. Što je to, odakle, kako se to radi, mogućnosti i slično. Za radionicu se nije potrebno ranije prijaviti, a sav materijal će biti dostupan na licu mjesta.

Biti će i hrane na donacije, čaja i kave cijeli dan, tako da druženje uz knjige bude potpuno.

Sajam knjiga se održava do 18 sati.

Organizator :
Što čitaš? - knjižara i puno više od toga
Gundulićeva 11
10000 Zagreb

tel: 01 4827 250
mob: 091 520 1898

pon-pet 10:00 - 20:00
sub 10:00 - 14:00

www.stocitas.org

Luka Bekavac, rođen 1976. u Osijeku, predaje teoriju književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavljivao je autorske tekstove i prijevode u brojnim časopisima te u emisijama Trećega programa Hrvatskoga radija i Radija 101. Široj čitateljskoj publici predstavio se romanima Drenje (2011) i Viljevo (2013), kojima je osvojio književnu kritiku te u mnogočemu nadmašio čitateljska očekivanja.

Razgovor s autorom čitajte ovdje

'Umjetne suze' Milka Valenta su velik roman, u to doista nema sumnje. One govore o našoj suvremenosti sveobuhvatno kroz lik Marka Globana, radijskog kopirajtera i reportera koji kreće na put po starom kontinentu sa snimačem u nadi da će napraviti reportažu na temu 'Što danas spaja Europu'? Ipak, njegova potraga za odgovorom na ovo pitanje istovremeno je, kako to već biva, i potraga za samim sobom, ali i urednom djevojkom...

Milko Valent je ispisao uzbudljiv narativ, međutim u čemu točno leži veličina ovog teksta od 1,400 stranica? Koliko je hrabar i samouvjeren autor koji može čitateljima tresnuti u lice ovoliku romančinu? Je li njegovo samopouzdanje opravdano? Šta on misli o današnjoj književnosti?

O ovim i mnogim drugim pitanjima s Milkom Valentom razgovarat će kritičar, urednik, prevoditelj, ponosni muž, otac i antifašist, Vladimir Arsenić.

Booksa, 08.05.2014. od 18 sati

Na ovome linku možete poslušati snimku radijske emisije 'Pojmovnik postjugoslavenske književnosti' u kojoj je bio emitiran intervju s Viktorom Ivančićem i koji je za emisiju govorio o novinarstvu, književnosti i povjerenju u čitatelja, a osvrnuo se i na spregu tržišta i izolacionizma kao paradoksalnu odliku postjugoslavenske književne i nakladničke situacije.

U utorak 6. svibnja u 19h u riječkoj knjižari Ribook održat će se predstavljanje zbirke priča
“Abeceda nestajanja” Roberta Vrbnjaka (Dušević & Kršovnik, 2014.)

HDP Rijeka i knjižara Ribook pozivaju Vas da doznate gdje nestaju mađioničarevi bijeli zečevi, a i sve ostalo.

Uz autora Roberta Vrbnjaka, nestajat će Kristina Posilović i Milan Zagorac, a nestajanjem će moderirati Zoran Krušvar.

Kad 26. srpnja ove godine Brod knjižara – Brod kulture zaplovi na svoje dvotjedno putovanje jadranskom obalom, na palubi će se, među ostalima, naći i pobjednik petog natječaja za kratku priču koji je nedavno raspisala ova jedinstvena kulturna manifestacija.

Na natječaj su pozvani svi zainteresirani pisci, poznati i nepoznati, da pošalju svoje do sada neobjavljene kratke priče, a glavna nagrada autoru pobjedničke priče bit će upravo sudjelovanje na ovogodišnjoj turneji i plovidba MasterCard Brodom knjižarom – Brodom kulture.

Žiri koji čine Ludwig Bauer, književnik i predsjednik žirija, dr. Lidija Dujić, književnica i znanstvenica, Igor Gerenčer, menadžer u kulturi i organizator manifestacije, te Stjepo Martinović, književnik i prošlogodišnji pobjednik natječaja, odlučit će koja priča zaslužuje plovidbu.

– Želimo i dalje davati podjednak poticaj piscima i čitateljima. Bez književnosti, najplemenitijeg oblika pisane riječi, humana civilizacija nema perspektive – istaknuo je Ludwig Bauer.

Priča može imati od četiri do 10 kartica teksta, a šalje se do 15. svibnja isključivo e-mailom na adresu brodkulture.prica@gmail.com. Svi ostali detalji natječaja mogu se naći na mrežnim stranicama Broda knjižare.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna),
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
'Ništa se ne opire noći'
Delphine de Vigan





Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumna Nives Opačić
- tekst Gorana Galića o novome broju časopisa 'Republika'
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Sonje Manojlović: 'Daj naslov'
- tekst Strahimira Primorca o knjigama Bartula Matijace 'Začarana' i Ivana Sršena 'Harmatan'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Josipa Sanka Rabara 'Molitve s ruba'
- tekst Mire Muhoberac o knjizi Giovannija Boccaccia 'Život Danteov'
- tekstovi Božidara Petrača i Stjepana Čuića u sjećanje na Zvonimira Milčeca
- tekst Mirjane Polić Bobić u sjećanje na G. G. Marqueza
- razgovor s Lukom Bekavcem
- poezija Ernesta Fišera

te još pregršt tekstova o glazbi, kazalištu, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, itd.