Pregled posta

Seksizam, šovinizam (muški i nacionalistički), taština i egotrip, licemjerje, poltronstvo, urbani rasizam – sve to „krasi“ Zvonka Glumca, eminentno kolumnističko pero tiražnih hrvatskih dnevnih novina i protagonista romana Predraga Crnkovića „Kolumnist iz sjene“.

Zvonko je cinik, cuger i seksist, podjednako brz na šlicu i na čašici, te izraziti egocentrik i kukavica; kad piše, on ne iznosi svoj stav već piše da ostavi dojam, da se istakne kao savjest nacije, da bude zapažen i cijenjen, ali i da povali nešto („sa strane“, jer je oženjen i ima dijete) na račun svoje medijske važnosti i slave. No, njegov se život stubokom mijenja (a roman postaje bogatiji za dodatnu, trilersku komponentu) kad mu pristupi agent hrvatske tajne službe s vrlo specifičnim zahtjevom...

Stranicama "Kolumnista iz sjene" prošetavaju se mnoge osobe iz javnog, književnog i medijskog života Hrvatske dok je (anti)junakova politički nekorektna optika ironijski filter za autorovu oštru kritiku naše post-tranzicijske, ulaznicom u europsko društvo legitimirane stvarnosti.

Roman je to koji kolumnističke sveznadare, te tzv. intelektualce opće prakse prikazuje kao beskičmenjačke oportuniste koji svoje stavove i moralni integritet žrtvuju na oltaru medijske slave i stanja na bankovnom računu. Velike doze urnebesne, crnohumorne i mahom političko-nekorektne duhovitosti, cinizma, groteske i apsurda, s vrhuncem cinizma u diskrepanciji između protagonistove moralne nakaznosti i njegove kolumnističe uloge savjesti nacije i kreatora javnog mišljenja – nikoga neće ostaviti ravnodušnim.





Predrag Crnković - napisao sedam proznih knjiga, preveo još tridesetak sa skandinavskih jezika, pogao na stotinama koncerata, ispio hektolitre piva, u malom mu prstu cijeli kinotečni program, lutao Evropama i
okolicom, a još nije postao akademik.
Podrijetlo, zanimanje, adresa, bračno stanje i očinstvo: nepoznato.

Ilitiga : Predrag Crnković je pisac i prevodilac. Objavio je četiri romana i jednu zbirku priča, te preveo 22 knjige sa danskog, švedskog, norveškog i engleskog. Član je UKPS i DFF (Udruženja danskih pisaca, preko DOF-a, udruženja prevodilaca).

Prijevode, kritike, prozu, eseje i poeziju objavio je u brojnim balkanskim književnim časopisima (Povelja, Zlatna greda, Polja, Književni list, Nova Istra, Književne novine...), kao i na internetu, na portalima: u e-novine, Knjigomat, Lupiga te na svom blogu. Dok je postojao DOP magazin, bio je i njihov kolumnist. Dvije nagrađivane radio drame su mu više puta emitirane u dramskom programu Radio Beograda. Njegovi tekstovi prevedeni na danski objavljeni su u časopisima Kritik, Řverste Kirurgiske i u listu Information. Prevođen je i na slovenski jezik.

Za Crnkovića se pročulo kada je 2008. godine dobio nagradu V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman, koji je zatim objavljen pod naslovom Beograd za pokojnike. Samo dva mjeseca ranije, izašao mu je prvijenac Čarapanke sa Zvezdare, kao prva knjiga novopokrenute edicije Knjigomata, nezavisnog izdavača iz Zagreba. Roman je pisan na srpskom, ali objavljen u Zagrebu. Godine 2009. izlazi mu treći roman, Uvod u srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima, za koji mnogi i danas misle da je udžbenik, a „Milivoje Ždralović”. lik profesora književnosti iz knjige, na nekim sajtovima se navodi kao koautor dela. Roman je ušao u širi izbor za NIN-ovu nagradu i tuzlansku nagradu “Meša Selimović”. 2010. mu je objavljen roman Dobro jutro, gospodine S., na hrvatskom u izdanju Knjigomata, a novosadska Adresa mu je iste godine objavila zbirku priča Vrlo moguće priče. 2013. u izdanju beogradskog izdavačkog studija Čekić objavljuje roman Zita.

U međuvremenu Crnković je putovao, pisao petoknjižje o tranziciji (i još ga nije završio) i mnogo je prevodio, prvenstveno sa danskog jezika, ali i sa švedskog i norveškog: romane Pera Petrersona Idemo da krademo konje, Sare Stridsberg Fakultet snova, Marijane Bakhtiari Zovi to kako god hoćeš, Christine Hesselholdt Glavnica i Kamila - i ostatak ekipe, Birgithe Kosović Dvostruka zemlja, Grete Roulund Žena uz Saeca, Lone Hřrslev Tuga i kampovanje i Mortena Ramslanda Psoglav.