Zbogom Berlinu najpoznatiji je roman i prvi prijevod na hrvatski nekog djela izvrsnog, a kod nas relativno slabo poznatog pisca, Christophera Isherwooda. Roman je sastavljen od šest priča, koje je autor okarakterizirao kao »labavo povezani niz dnevničkih zabilješki i skica«, a prvi put je objavljen 1939. Godine 1951. poslužio je kao predložak za brodvejsku predstavu I am a Camera i istoimeni film (1955), a poznatiji je postao 1966. kad je na njihovoj osnovi priređen brodvejski mjuzikl Cabaret, da bi istinsku slavu stekao 1972. nakon antologijskog filma Boba Fossea s Lizom Minelli u glavnoj ulozi. Istinabog, u tim se pretvorbama i inačicama dobar dio izvornika »pogubio«, pa se u Zbogom Berlinu može naići na zametke legendarnih prizora iz Cabareta, ali zato se svakako može naići na – vrhunsku književnost.


Ovo snažno prozno djelo, na razmeđi romana i memoara, pravo je dijete svoga vremena; svojevrsna je to reminiscencija autorovih iskustava stečenih u dekadentnom Berlinu 20-ih i 30-ih godina, u vrijeme uspona nacizma. Kao kontrast razvidno nadolazećoj kataklizmi, Isherwood poetično, pasivno i staloženo, a ipak izrazito humano, portretira živahnu i životnu atmosferu među ljudima dok se oko njih, u jednom od prijelomnih trenutaka u povijesti čovječanstva, guši i ruši sve humano.
Veliko djelo velikog autora!

Posljednji roman Zorana Ferića 'Kalendar Maja' poharao je ljestvice najčitanijih domaćih autora i osvojio je sve najvažnije književne nagrade u Hrvatskoj. Kritika je roman već proglasila klasikom, a ulomak iz romana postavljen je u ovogodišnji program Dubrovačkih ljetnih igara. Autor je dobio ulogu u svom romanu.

O tome i još o mnogočemu Ferić govori u intervjuu dostupnome ovdje

U svojoj emisiji 'Moj izbor' koja se emitira danas, od 18 do 19 sati na 3.programu Hrvatskog radija Ivica Prtenjača ugostit će Arsena Dedića, s kojim će razgovarati o poeziji, nadahnućima, o pjesničkim i glazbenim suputnicima te o Arsenovoj trideset i drugoj knjizi, nedavno izašloj u Crnoj Gori.

- književna večer s Kristinom Posilović : zašto, kada i gdje?

- književna večer s Markom Tomašom : gdje, kada i zašto?

Slavni francuski kazališni pisac i sineast Alexandre Guitry zvan Sacha u svom jedinom proznom djelu Sjećanja jednoga varalice (1935) istražuje svijet hazarda odnosno igara na sreću.
Već od prvoga poglavlja prisutan je osebujni crni humor: glavni junak ostaje bez čitave jedanaesteročlane obitelji "preko noći, zbog jednoga jela od gljiva"; on je jedini preživio zahvaljujući tome što je ukrao nešto sitnog kako bi kupio špekule, pa ga je otac za kaznu ostavio bez večere. Nakon kratkog boravka kod mrskih rođaka, javlja se na oglas i postaje teklić u restoranu u Caenu, zatim lakaj u hotelima u Trouvilleu i Parizu te na koncu, od svoje sedamnaeste godine, u Monte Carlu, gdje se nakon odsluženja vojne službe upisao u školu za krupjee i zaposlio u kasinu.
Nakon više godina neobičnom igrom slučaja upao je u oči poslodavcima zbog neuspjelog pokušaja prevare na ruletu i dobio otkaz. To ga je potaknulo da postane – varalica, čemu se posvetio s velikom domišljatošću i za sedam godina se obogatio. No u jednom trenutku susreće prijatelja iz rova koji mu je spasio život privevši kraju njegovo rekordno kratko sudjelovanje u Prvom svjetskom ratu. Taj prijatelj, kojem je dugovao život, korjenito ga je promijenio: "varalica i pošten čovjek udružili su se – da bi igrali pošteno"; napravio je od njega zauvijek oduševljenog igrača.
Taj dobrim dijelom i autobiografski tekst završava poukom, pa se može čitati i kao bajka. Oni pak koji više vole realističniji pristup zbilji zacijelo će uočiti zanimljiv prikaz Francuske u vremenu između dva rata. No tekst najviše plijeni svojim vizualnim obilježjem pa se može čitati i kao scenarij, što je već godinu dana nakon objavljivanja učinio sam autor snimivši 1936. film Roman o jednom varalici.

Opširnije o knjizi i autoru ovdje

Prvo izdanje festivala Književna karika / LitLink podnaslovljenog 'Croatia-link-USA' otvara se 26. rujna s programom u Puli, nakon čega 27. seli u Rijeku te dan kasnije završava u Zagrebu.


PROGRAM

PULA / 26. 09. / 20:00 – 22:30
GALERIJA MAKINA, KAPITOLINSKI TRG 1
ČITAJU:
BUZZ POOLE, SLAĐANA BUKOVAC, TAO LIN, NEVEN UŠUMOVIĆ, HEIDI JULAVITS, GORDAN NUHANOVIĆ, JAMES HOPKIN, VLADIMIR STOJSAVLJEVIĆ, ERNESTO ESTRELLA, DRAGO ORLIĆ

RIJEKA / 27.9. / 20:00 – 23:00
ASTRONOMSKI CENTAR RIJEKA, SVETI KRIŽ 33
RAZGOVOR:
GASTON BELLEMARE / ŠTO JE FESTIVAL?
ČITAJU:
TEA TULIĆ, TAO LIN, BEKIM SEJRANOVIĆ, BUZZ POOLE, DRAGO GLAMUZINA, HEIDI JULAVITS, NIKOLA PETKOVIĆ, ERNESTO ESTRELLA, VEDRANA RUDAN

ZAGREB / 28.9. / 18:00 – 23:00
ART-KINO GRIČ, JURIŠIĆEVA 6
RAZGOVORI:
18:00 / RICHARD NASH / BUDUĆNOST KNJIGE I IZDAVAŠTVA
19:00 / JOHN O’BRIEN, ELIANNA KAN, HEIDI JULAVITS, BUZZ POOLE / KNJIŽEVNO-IZDAVAČKA SCENA I PRIJEVODI U AMERICI
ČITAJU:
20:00 / RENATO BARETIĆ, TAO LIN, DAMIR KARAKAŠ, JAMES HOPKIN, MARINKO KOŠČEC, BUZZ POOLE, VLADO BULIĆ, HEIDI JULAVITS, SIBILA PETLEVSKI, ZORAN FERIĆ, ERNESTO ESTRELLA

Margriet de Moor rođena je 1941. u Noordwijku u Nizozemskoj u katoličkoj obitelji s mnogo djece. Studirala je klavir i pjevanje, povijest umjetnosti i arheologiju. Nakon udaje za kipara Heppea de Moora, 1984. osniva umjetnički salon pokraj Amsterdama. Piše kratke priče i romane. Nagrađivana je i cijenjena diljem Europe. Zagrebačkoj publici predstavila se na Festivalu svjetske književnosti, gdje je govorila o svom najnovijem romanu Slikar i djevojka.

Razgovor s autoricom čitajte ovdje

Danas, od 23 - 23:30 h
na 3.programu Hrvatskog radija
u emisiji
'Pojmovnik postjugoslavenske književnosti'
bit će emitiran moj tekst
o suvremenoj makedonskoj književnosti,
tj. o romanima Tomislava Osmanlija,
Venka Andonovskog i Ermisa Lafazanovskog

Knjiga Sjene na travi kronološki slijedi slavnu autobiografiju Karen Blixen 'Moja Afrika' i na neki način zaokružuje njezin "afrički ciklus". Naime građu za ovdje objedinjene četiri pripovijetke – Farah, Barua a Soldani, Velika gesta i Jeka s uzvisina – uzela je iz vlastita života koji je dobrim dijelom prve polovice 20. stoljeća provela u Keniji, gdje je imala plantažu kave i farmu. Može se reći da su te priče nastavak Moje Afrike, ali drugim sredstvima: autorica je s prostorne i vremenske distance "dopisala" sve ono što je u autobiografiji tek naznačila.
Dok je Moja Afrika stvarana na temelju svježih otisaka u sjećanju, s nevelikim vremenskim odmakom, ove priče donose poznatim afričkim junacima i krajolicima sjenu, odnosno dušu koja ih je oplemenila tuđim glasovima, citatima, ritmovima i tajanstvenim mirom. Dok je u autobiografiji, recimo, malo pisala o svojim slugama, ovdje je mnogo stranica posvetila upravo njima, osobito Somalijcu Farahu (po kome je i naslovljena prva priča). On je sluga, ali i puno više od toga: on je oslonac na nepoznatom tlu, zaštitnik i vodič kroz carstvo tajanstvenih znakova. Opisujući Faraha, njegove poglede, odjeću, podrijetlo i vještine, autorica ga pretvara u simbol, u besmrtan lik iz riznice svjetske kulture.
Ostale tri pripovijesti također govore o događajima na farmi, lovu, snovima, smrti... Blixen u njima varira nosive teme iz Moje Afrike, diskretno podsjeća na vlastite pripovijetke s fantastičnim zapletima te oponaša biblijske parabole i podastire mnoštvo aluzija na djela iz svjetske književnosti kojima čitatelja uvlači u beskrajnu igru otkrivanja novih značenja.
Niz sjećanja na sretne dane provedene u Africi autorica povezuje jakim esejističkim pasažima o plemenima Kikuja i Masaja, njihovim običajima i mitovima, što ovom dijelu pridaje posebnu draž i dignitet poštovanja Drugoga.

Opširnije o knjizi i autorici ovdje

Knjigom eseja "England Made Me – Libertinska misao u engleskoj književnosti via Pater, Brummell, Disraeli, Swinburne, Wilde, Larkin" hrvatsko se čitateljstvo kontekstualiziranim studijama, kronografskim i biografskim tumačenjima po prvi put upoznaje s pojedincima čija je kreativna reputacija bez premca intenzivnog, maestralnog i vidovitog opusa. Stilistički i kompozicijski elegantno i precizno, intrigantnom i zanimljivom refleksivnom optikom, pri realizaciji knjige u predstavljanju engleskih korona individualnog, odvažnog maštalačkog naboja te impulsa, autor Robertino Bartolec analitički ujednačenom i utemeljenom literarnom kompetentnošću polučio je u šest opširnih i pregnatnih studija ukazati na fundamentalno važan i neizostavan epicentar europske duhovnosti dok ilustrira intelektualne ekstrakte Patera, Brummella, Disraelija, Swinburnea, Wildea i Larkina (knjiga dakako pored njih dostatno posvećuje prostora i Byronu, Ruskinu, prerafaelitima, Baudelaireu, kurentnoj pop-kulturi i aktualnim umjetničkim ili socijalnim kretanjima...). Štoviše, ovim izdanjem libertinstvo premijerno ima dramaturgiju spisateljske artikulacije u cjelokupnoj domaćoj književnosti, čime autor Robertino Bartolec fluidnost oslobođenja ličnosti i umjetnosti Paterom, Brummellom, Disraelijem, Swinburneom, Wildeom (viktorijanski su proučavatelji antičke mitologije, cjelokupne poganske tribalnosti visprenih grčkih dionizijskih bogova, da bi, hotimice ili ne, nadahnuli zdrug pretjeranog esteticizma i rafiniranog rebelijanstva) i Larkinom (njihov savršen discuter i provoquer odraz u konzumerističkom dvadesetom stoljeću) stavlja na ravan nemjerljivog doprinosa kulturi ovih prostora, ali i šire.

Opširnije o knjizi ovdje

Na pedesetim Beogradskim međunarodnim susretima pisaca od 18. do 20. rujna 2013. godine u Sava Centru i u prostorijama Udruženja književnika Srbije održat će se promocija knjige “Meandar – panorama Europe” autora Helene Sablić Tomić, Radomira Andrića i Razme Kumbaroskog, književnika iz Hrvatske, Srbije i Makedonije.

Ovu višejezičnu knjigu objavila je Mediteranska akademija iz Struge. U njoj se može pročitati odabrana poezija i proza književnika iz Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Turske, Ukrajine, Švedske, Crne Gore, Rusije, Bugarske, Slovenije, Rumunjske i Hrvatske. Od hrvatskih pisaca zastupljeni su: Andrea Zlatar, Stjepan Blažetin, Tomislav Žigmanov, Goran Rem, Josip Cvenić, Anđelko Mrkonjić, Mirko Ćurić, Miroslav Mićanović, Branko Čegec, Milorad Stojević, Tatjana Gromača, Božica Zoko, Milko Valent, Ivan Rogić Nehajev, Slavko Jendričko, Tomica Bajsić i Ivica Prtenjača.

Tijekom pedeset godina postojanja, Beogradski međunarodni susreti književnika ugostili su u Beogradu više od dvije tisuće književnika iz velike većine zemalja sa svih kontinenata, uključujući i nekoliko nobelovaca.

Izvor: Glas Slavonije

Snežana Bukal: Bez zbogom svemu tome (proza)

Hallgrimur Helgason: Vodič za uredan život: mali savjeti profesionalnog ubojice (roman)

Milan Kundera: Smiješne ljubavi (pripovijetke)

Krešimir Bagić: Plaši li te moja boja (poezija)

Peter Šulej: Povratak velikog romantičara (poezija)

Louis-Ferdinand Celine: Putovanje nakraj noći (roman, paperback)

H. M. Enzensberger: Nježni monstrum Bruxelles ili Europa lišena suverenosti (esej)

Jacques Roubaud: Nešto crno (poezija)

Zrinka Paladino: Lavoslav Horvat (monografija)

Adam Zagajewski: Nevidljiva ruka (poezija)


Opširnije o svim naslovima ovdje

Kruno Lokotar bio je jedan od sudionika nedavno održanog festivala FALIŠ u Šibeniku a među organizatorima je festivala KaLibar bestiVal koji se od danas do subote 21.09. održava u Zadru.

S Lokotarom je o festivalima, novim naslovima, problemu centra i periferije, čakavskim i kajkavskim piscima razgovarao Siniša Kekez - intervju čitajte ovdje

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga
možete čitati i
moju kritiku romana
'Prošlo nesavršeno vrijeme'
Julianna Fellowesa.


Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s Borisom Šomenom
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Zvonimira Baloga 'Kockasta kugla'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Antuna Paveškovića 'Suvišna roba'
- tekst Sanje Ivić o knjizi Gustavea Flauberta 'Bouvard i Pécuchet / Rječnik uvriježenih ideja'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Lidije Bajuk 'Papirnati brod'
- tekst Vinka Brešića o knjizi Borisa Biletića 'Istarski pisci i obzori'
- razgovor s književnicom Margriet de Moor

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, plesu, kazalištu, filmu, filozofiji, itd.

HRVATSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO
raspisuje
PJESNIČKI NATJEČAJ ZA UČEŠĆE NA
6. MEĐUNARODNOM FESTIVALU KNJIŽEVNOSTI
''DANI PRIJATELJA KNJIGE''
(08. – 09. studenog 2013. – Rijeka)


Povodom predstojećeg 6. međunarodnog festivala književnosti „Dani prijatelja knjige“ koji će se održati 08. i 09. studenog u Rijeci, Hrvatsko književno društvo poziva sve ljubitelje poezije da se svojim stihovima odazovu na raspisani natječaj.

Svaki sudionik može se prijaviti s tri pjesme (ne duže od 24 redaka) uz kratku biografiju (do 5 rečenica, uključujući kontakt-E-mail) i to u fontu Times New Roman (veličina 12), u Word-dokumentu.

Radove je potrebno dostaviti do 05. 10. 2013. na mail koordinatora natječaja, Daniela Radočaja:

daniel.radocaj@gmail.com

Odabrani radovi biti će štampani u novom broju časopisa „Književno pero“, a autori će imati priliku pročitati ih na 6. međunarodnom festivalu književnosti „Dani prijatelja knjige“ u Rijeci.

Za sve dodatne informacije obratiti se na navedeni mail ili telefon predsjednika HKD-a, Valeria Orlića:
+385 98 181 7012

Rezultati natječaja biti će dostupni od 10. listopada na portalu: www.kvarnerski.com

Selekciju pristiglih radova vršit će predsjedništvo Hrvatskog književnog društva:

Vasil Tocinovski
Fikret Cacan
Valerio Orlić

Rade Jarak je objavio novi roman
'Yu puzzle', u nakladi beogradske Lagune.





Tim povodom Dubrovački vjesnik
objavio je opširan razgovor (čak 23 pitanja)
s Jarkom.

Čitajte ovdje

Roman Očajnički sluteći Cohena predstavlja stanovit otklon od uobičajenih tematskih preokupacija Irene Lukšić: domaćih krajeva, metropole i šireg zavičaja. Ovaj roman prelazi na drugi kontinent, u Kanadu i Ameriku i opisuje životne (ne)prilike glavne junakinje koja u potrazi za smislom posumnja u ostvarenu karijeru uspješne znanstvenice i postavi si neki drugi životni cilj, nešto što bi i "drugi" vidjeli i cijenili. Međutim junakinja nema jasnu predodžbu o tome što zapravo želi postići – želi li otvoriti potpuno novo poglavlje života ili imati tek avanturu koja bi zadovoljila očekivanja "drugih". Ali zato ima hrabrosti otisnuti se u nepoznato. Sve se odmah pokrene i ona se nađe najprije u Beču, s kolegom germanistom i njegovom suprugom, koji joj pomognu da svom putovanju dade neki smisao. Ubrzo stiže u Montreal, smjesti se u hotelu i započinje istraživati grad, isprva turistički, potom kulturološki a onda i pustolovno, povezujući razne životne sekvence u niz koji ima logiku i smisao. Junakinja ubrzo stekne i neka poznanstva, mahom doseljenika iz drugih zemalja, koji joj na kraju pomognu u pronalaženju onoga što je tražila, a to je glazbenik iz sastava Leonarda Cohena, koji je bio onaj "nejasan cilj" s početka pustolovine. Susret s čovjekom koji je nekoć bio idol njenoga kruga na kraju otkriva mnoge tajne ljudi koji su prodefilirali junakinjinim životnim stazama: oni uspješni baš i nisu tako uspješni kako ih doživljuje okolina, a neuspješnih zapravo i nema u svijetu gdje je glavni junak Vrijeme.

Roman je složen od niza dinamičnih slika iz Kanade i Amerike, putnih impresija i sjećanja na ljude i glazbu koji su obilježili junakinjin život posljednjih desetljeća XX. stoljeća. Epizode iz prošlosti skladno su ukomponirane u suvremeni prostorno-vremenski tijek i na specifičan način tumače logiku aktualnih događaja. Pripovijedanje je živo, puno neočekivanih obrata i duhovitih dijaloga, a likovi stvarni (s provjerljivim biografijama) i fiktivni (literarni).

Pred početkom je nova sezona učenja u Centru za kreativno pisanje, gdje očekuju vaše prijave u brojnim radionicama koje vode naši istaknuti autori.

Miroslav Mićanović vodi radionicu kratke priče, Marinko Koščec i Zoran Ferić radionicu proze/romana, Jagna Pogačnik radionicu "Stop šutnji o pročitanim knjigama", Tomislav Zajec radionicu scenarija i Sanja Kovačević radionicu TV scenarija, Goran Ferčec radionicu dramskog pisanja, Tomislav Kuzmanović radionicu književnog prevođenja i Karmela Špoljarić novopokrenutu radionicu "Kako početi".

Prijaviti se možete ovdje

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Jelačića 7/1, Zagreb

poziva na

kolokvij u povodu
100.godišnjice rođenja
VIKTORA VIDE
(Kotor, 1913. - Buenos Aires, 1960.)

Sudjeluju:
dr.sc. Željka Lovrenčić
dr.sc. Antun Pavešković
akademik Ante Stamać
Davor Šalat

Voditelj:
dr.sc. Ivica Matičević

u DHK-u u Zagrebu
u petak, 20.09.2013. u 11 sati

Od 19. do 21. rujna 2013. u dvorištu zadarskog Kazališta lutaka održat će se festival 'KaLibar bestiVal' koji će Zadru ponuditi etablirane nacionalne i izvan-nacionalne književnike i umjetnike, rame uz rame s lokalim stvaraocima. Svaki će dan biti održana najmanje jedna ekskluzivna promocija nove knjige, književna večer s čitanjima autora, otvorenje izložbe fotografija ili crteža, te će svaki dan završiti s koncertom.

Festival organiziraju Kruno Lokotar i udruga ZaPis.

PROGRAM:

19. rujna - četvrtak

19:00 – otvorenje festivala i predstavljanje knjige Mučenice Želimira Periša, sudjeluju: autor, Kruno Lokotar i Gabrijela Ivanov

20:15 – Mučenice live, moderiraju Stanislava Nikolić Aras i Mima Simić, sudjeluju: Suzana Matić, Tihana Gambiraža, Vida Borš (ulomci) Nora Verde, Stanislava Nikolić Aras

22:30 – koncert Drvena Marija (Mima i Dora)

23:30 – DJ Hunter S. Tomaš: Strah i prijezir u Zadru, trash and roll party – afterparty, Caffe Galeria Đina

20. rujna - petak

17:00 – otvorenje prodajne izložbe Karika(tura) koja nedostaje Marija Jurjevića - Cafe Galeria Đina

19:00 – predstavljanje knjige Bulevar narodne revolucije Marka Tomaša, sudjeluju autor, Kruno Lokotar i Predrag Lucić

21:00 – Narodna revolucija live, moderira Kruno Lokotar, sudjeluju: Ivo Balenović, Kristian Novak, Emir Imamović Pirke, Antonio Barišić, Igor Eškinja

22:30 – Damir Avdić – koncert, hrvatska premijera novog albuma Human Reich

After – Caffe Galeria Đina, DJ Nikolina Dolfić

21. rujna - subota

18:00 – otvorenje izložbe Mučenice, Kapetanova kula
19:30 – predstavljanje knjige Sinana Gudževića Protiv svih nastava – Parodije Predraga Lucića, sudjeluju: autor, Predrag Lucić, Kruno Lokotar

21:00 h – Melodije sela i Bruxellesa – Predrag Lucić i Boris Dežulović

After – DJ BestiVal United - Caffe Galeria Đina

Ideja EUROPEE u Dvorištu primjer je domišljene jednostavnosti: mnogo prije nego u teoriji, javno i privatno susreli su se u literaturi. Bez pompoznih i/ ili zamišljenih granica među autorima i čitateljima, u dijalogu bitnih suvremenih književno-društvenih tema, Europea u Dvorištu znači i povratak literature u svoj prirodni živi okoliš. Stoga, Naklada Ljevak dovodi pet značajnih i nagrađivanih europskih autora, književnike Miloša Urbana, Olgu Tokarczuk, Johna Boynea, Ahmeta Umita i poznatu tursku novinarku i aktivisticu Ece Temelkuran.


PROGRAM GOSTOVANJA:

26. rujan -- ČEŠKA: Miloš Urban
17. listopad – TURSKA: Ece Temelkuran
29. listopad – POLJSKA: Olga Tokarczuk
5. studeni – IRSKA: John Boyne
10. prosinac -- TURSKA: Ahmet Umit

Moderatori: Nenad Rizvanović i Kristijan Vujičić
Mjesto održavanja FESTIVALA: CAFE U DVORIŠTU, Žerjavićeva 7/2
Termin: od rujna do prosinca 2013. godine
Partneri: Sa(n)jam knjige u Puli
Glavni pokrovitelj: Grad Zagreb

Na sljedeća dva linka možete naći hrvatske prijevode poezije ruskih underground pjesnika druge polovine 20.stoljeća :

- http://verlibri.wordpress.com/

- http://ministih.wordpress.com/

Dramska proizvodnja HRT-a krajnje je oskudna.

Glavni ravnatelj HRT-a (ili koji je već naziv njegove funkcije) Goran Radman nedavno je pompozno izjavio kako je njegova ambicija da HRT stvori seriju koja će biti 'vječna', poput npr. 'Malog mista'.

I onda, kad napokon novu domaću dramsku seriju (a koja žanrovski ne spada u sapunice) HRT-ovci i snime, a u ovom slučaju radi se o seriji 'Na terapiji' pametnjakovići s HRT-a odluče je emitirati na 1.programu u isto vrijeme kad se na 2.programu emitira 'Igra prijestolja', najveća inozemna atrakcija njihove jesenske šeme, koja će sigurno gledatelje privući u većoj mjeri nego HRT-ove dramske produkcije novo čedo.

Dakle, ulupali su gomilu para za proizvodnju nečega što neće biti gledano...

Glupost je neuništiva...

Damir Avdić
ima novi ,
peti album.

Ime mu je
'Human Reich'

Svih 14 novih pjesama
možete poslušati
na ovome linku


********

Rođen kad je bilo bolje

Sretan sam jer sam rođen i živio kad je bilo bolje
kad su se crnci vozili u zadnjem dijelu autobusa
kad su ubili Martina Lutera Kinga
i Johna Fitzgeralda Kennedya
kad se pizda s Cube prepala američkih šupaka
i zvala sovjetske čmarove
da postave nuklearne bojeve glave između stabljika šećerne trske
a onda otišli da se zabave sa mladim kubankama
u bordelima ostalim od američke mafije
koji nisu smetali novoj naciji
i čistom samoupravnom socijalizmu

sretan sam jer sam rođen i živio kad je bilo bolje
kad su Crvene brigade i RAF-ovci krenuli u odlučan boj protiv kapitalizma
u kojem su stradali uglavnom nevini i naivni
deset godina za studenta političkih nauka
metak u čelo za profesoricu Cagol
bomba u vozu od Bologne do Verone
i katedra u Parisu za odbjeglog Antonia Negria
profesor je govorio o nužnosti klasne borbe
a kad su karabinjeri počeli da hapse
nije sačekao nije repetirao
već je odmaglio ravno Miteranu u pakšu
danas je dio nove evropske ljevice
a bolje bi mu bilo da je učio studente
kako se ne završava na teškim godinama robije
zbog borbe za slobodu jednakost i pravdu

sretan sam jer sam rođen i živio kad je bilo bolje
kad su izraelski vojnici ljetovali u kampovima Sabra i Šatila
puni pansion
tri obroka dnevno
mlade palestinske krvi

sretan sam jer sam rođen i živio kad je bilo bolje
kad su mi govorili jebo te ta tvoja tri akorda
slušaj kako su ljudi svirali prije
zato danas i peti album sviram samo na jednom akordu
i imaće ko da sluša
jer nisu svi samodopadljive kvaziintelektualne zdepi
ima ih koji ne zbrajaju i ne oduzimaju jabuke i kruške
jer znaju da su i jedno i drugo vočke

sretan sam jer sam rođen i živio kad je bilo bolje
bez ljudskih prava
bez advokatskih govana koji rastvaraju guzove za silovatelje ubice i mafiju
a onda slave pravnu državu
dabogda im ista djeci nikad ne zatrebala
bez slobode govora bez helsinških odbora bez amnesty watcha
bez gay parada i duševne boli
kad na slatini u pola deset
na zidiću ispred nebodera K 16
nas tri adolescenta
dobijemo po jedan šamar
a nema nikog da snima i viče police brutality

sretan sam jer sam rođen i živio kad je bilo bolje
kad smo davali pet banki za markice crvenog krsta
za gladne u Africi
za gladne u Aziji
i minuta šutnje za umrle od gladi nekad negdje

sretan sam jer sam rođen i živio kad je bilo bolje
a onda je bolje došlo na moj prag
i sad je svaka minuta
moja minuta
šutnje
amin

Damir Avdić

Udruga ZVONA I NARI poziva nas da u subotu, 14. rujna 2013. u 18 sati navratimo u ližnjansku Knjižnicu i književno svratište ZVONA i NARI na druženje s gostima iz Trsta i Zagreba nazvano 'Spustit ćemo se u vrtlog' - Adriana Giacchetti i Gianluca Paciucci iz Trsta interpretirat će izbor iz talijanske poezije koji je upravo za ovu prigodu preveo Tvrtko Klarić, ugledni prevoditelj i nakladnik, izniman poznavatelj književnosti na talijanskom jeziku.

Spustit ćemo se u vrtlog zapravo je čitanje naglas poetskih tekstova koje potpisuju: Antonia Pozzi, Cesare Pavese, Pier Paolo Pasolini, Elsa Morante, Erri De Luca, Gianluca Paciucci te još neki autori, spojeno s pučkim i angažiranim talijanskim popijevkama te ulomcima koji pripadaju drugim tradicijama. U predstavljanju tih tekstova sudjeluje Gianluca Paciucci, koji pjeva i recitira te Adriana Giacchetti, koja recitira, pjeva i svira na udaraljkama, a u Ližnjanu će ih predstaviti Tvrtko Klarić, njihov dugogodišnji prijatelj.


Giacchetti i Paciucci u Ližnjanu ovoga puta borave tek kratko, u povratku s nastupa u riječkoj Zajednici Talijana (Comunitŕ degli Italiani di Fiume). Kao i sve programe ližnjanskog književnog svratišta i ovaj su podržali Općina Ližnjan, Grad Pula i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Već sutradan, u nedjelju 15. rujna, u 19 sati u dvorani Općine Ližnjan svoju prvu zbirku poezije „Potonule planine“ predstavlja mladi Anton Perkov – njegov pjesnički prvijenac ujedno promovira i Biblioteku Brnestra kojom je Općina Ližnjan napravila značajan iskorak u poticanju književnog stvaralaštva i očuvanju lokalne umjetničke scene.

Predstavljanje autobiografije Ivana Goluba "Običan čovjek" (Naklada Ljevak, 2013)

- četvrtak 12. rujna u 18 sati u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu (Trg bana Josipa Jelačića 7/1).

Sudjeluju:

ministrica kulture Andrea Zlatar,
predsjednik HAZU Zvonko Kusić,
msgr. Vlado Košić,
akademici Krešimir Nemec i Tonko Maroević,
autor Ivan Golub te urednica knjige Nives Tomašević.

O knjizi:

"Običan čovjek" nije samo autobiografija nego i vrijedan faktografski portret pisca. Autor ne govori samo o sebi, nego imenom i prezimenom spominje ljude koje susreće, s kojima hoda, s kojima razgovara, šećući gradovima koji su važni za kršćanstvo od Rima i Carigrada do Moskve i, naravno, Zagreba. Posebnu vrijednost daje knjizi Kazalo imena, mjesta i važnih institucija te brojni likovni prilozi kao svjedočanstvo jednoga vremena.

Dosad neobjavljenu
Šehićevu
pjesmu
'Šetnja Srebrenicom'
čitajte
ovdje

Ivica Đikić o svojoj poeziji kaže :

Još do prije nekoliko godina mislio sam da je pitanje identiteta sasvim nevažno i da se time bave samo oni koji su nazadni i koji ne vide da je tradicija samo uteg i element sputavanja. Ali kada sam počeo razmišljati otkud mi izviru književni motivi i što mi nadahnjuje pripovijedanje i stihovanje, shvatio sam da je, koliko god bježao od toga, socijalni i svaki drugi ambijent u kojem sam rođen i odrastao itekako važan za moje pisanje, kao što mi je za pisanje važan i pokušaj bijega od tradicije i od svega toga u čemu sam odrastao.

Pjesme Ivice Đikića , nastale iz tog raskoraka, možete čitati na ovome linku .

Roman Karnera crnogorskoga književnika Milorada Popovića, objavljen u izdanju Frakture, ovogodišnji je dobitnik nagrade Meša Selimović. Nagrada je Miloradu Popoviću uručena u subotu na tuzlanskim Međunarodnim književnim susretima "Cum grano salis".

U užem izboru za nagradu koja se dodjeljuje najboljem romanu s područja BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore bili su i romani Belladonna Daše Drndić, Planet Friedman Josipa Mlakića, Odlaganje, parezija Andreja Nikolaidisa i Dugovečnost Svetislava Basare. O pobjedniku je odlučio žiri u sastavu Hadžem Hajdarević (predsjednik), Jagna Pogačnik, Vladimir Arsenić, Pavle Goranović i Faruk Šehić.

"Ovdje se radi o jednom izuzetnom romanu. Ispod jedne velike, moćne, epske priče ima niz različitih lirskih rukavaca. Svojim romanesknim prvijencem Popović je ostvario jednu veliku priču i otvorio neke nove mogućnosti za nova istraživanja upravo o ovom vremenu u kojem mi živimo", rekao je predsjednik žirija Hajdarević.

U Knjigomatovoj biblioteci nedavno je objavljen roman Vida Jeraja 'Krvna slika'.





Ulomak iz romana čitajte ovdje

O romanu je s autorom razgovarao urednik knjige Rade Jarak.

Razgovor čitajte ovdje

P O G O V O R

ŠARM PJESNIKA S OTVORENIM OČIMA U DIJALOGU SA ZBILJOM

Prva zbirka (knjiga) pjesama Zvonimira Grozdića (alias
Zvonko Pelikan) otvara se sa znakovitom i amblematičnom pjesmom
koja poetikološki otkriva njegov izrazito lirski, ali nadasve
neomodernistički rukopis. Riječ je o ljubavnoj pjesmi s alegoričnom
strategijom (postavom) i s vrlo lijepim slikovitim otkrićima: “... Poput
zemlje koja u utrobi krije svoju osvetu ...” Ljubav je, dakle, izlika
ne bi li se žestoko progovorilo o svijetu – u početnoj eksplikaciji
(prvoj strofi) s kolokvijalizacijom lirskog idioma, ali bez raspršene
svijesti o motivskoj građi već usuprot tome s duhovitom tema -
tizacijom, a upravo se s njom propituje vlastita doživljajnost. Takva
će neposrednost posredovati i povećanu komunikativnost koja je,
začudo, ponešto drugačija od njegovih generacijskih suvrsnika i
to zbog spretnog ubacivanja impresivno lirskih elemenata u
bizarne scene, a također se s mnogo žara i zrelosti aplicira pjesnikovo
biće uronjeno u figurativni jezik.
I druga je pjesma upućena “drugome” (ponajčešće je to dijalog
s “voljenom”, odnosno životnim suputnikom), no, bez unjkave
kategorije srca, ponekad nemilosrdno, iako dualitet likova nije
samo naznačen već je uvijek u nekoj funkciji. Primarna pjesnikova
matrica, kao i struktura izraza, bit će slična poeziji 90-tih prošloga
stoljeća jer nam pjesnikova iskustvena perspektiva otkriva povezivanje
prostora poezije, suvremene medijske kulture i mračne
egzistencije. U pjesmi “Muškarci se više ne okreću za mnom” inzistira se na sarkastičnoj humornosti i ironijskoj dramatizaciji, jer,
postupno se pjesnikov lirski govor transformira u govor golih
činjenica. Glavni akter je, naravno, “luzer” jer upravo se iz njegove
pozicije postiže maksimum dojmljivosti pri dehumanizaciji zbilje
(stvarnosti).

(...) U svakom slučaju pjesnik pokušava porušiti sve “naše” statusne simbole jučerašnjice i današnjice, bez anarhoidnih podvala, već s mnogo osjećaja za simetriju između razuma, osjećaja, privatne sfere, egzistencijalne blasfemičnosti i iščašene (ironizacijski
intonirane) društvene mreže. Dakle, nipošto ne možemo
ustvrditi da se ovdje radi o stihovima koji su zašećereni ishitrenim
emocijama. Svaka Pelikanova pjesma je refleksivna pojava i u estetskom
smislu nije prijevara neke ljepotne geste, ali svakako u
sebi sadrži šarm pjesnika s otvorenim očima u dijalogu sa zbiljom
i koji se ne stidi svoje lirske personalnosti (unutrašnjeg monologa).
Nadalje, svoje će propitivanje cyber-prostora (pjesma: “Cyberhondrija”)
locirati kao manijakalno “bildanje” novomedijske
(elektronske) kulture koja je zaista bez istinske (humane) standardizacije
uma. Različiti pak toponimi (Afrika, Amerika, Azija,
Balkan, Prag, Rijeka itd.) te hidronimi (primjerice Balaton i Baj -
kalsko jezero), a zatim i književne reference (J. Sever, L. Ferlinghetti,
Bukowski, A. Nikolaidis) govore u prilog tome kako
pjesnik s lakoćom prekoračuje granice te se nesmetano kreće kroz
prostor i vrijeme, a to ujedno znači da nije urbani pjesnik koji pjeva
samo iz lagodne pozicije vlastita kvarta već je unekoliko intermedijalni
i intertekstualni avanturist.
Treba još jednom konstatirati da ovaj pjesnik zaista vješto
izbjegava fotorealizam, ali i takozvanu nisku jezičnu “higijenu”. Njegovo
pisanje u prvom licu nikada neće dosaditi, jer, takav lirski logocentrizam
tipičan je postmodernistički pristup kojim se autor
koristi da bi subjektu pjesme omogućio realizaciju osebujnog osobnog
glasa. Bit će to opet “tumorsko”“ stresna mjesta prisutna u
tzv. tekućem, funkcionalnom životu, a istodobno i u već rečenom
“on line” životu. Pritom se osjeća potreba za bijegom od otuđenosti
i svih onih koji u “drugome“ vide princip zla, a takav pjesnik kao
što je Grozdić, zaista u tom smislu ne može posegnuti za
slatkorječivim limunadama, novokomponiranim reality showovima
i simpatizirati muško-ženski “trash”, iako, neće izbjegavati svojevrsni
“street show”, a to je u njega nešto posve posebno.
(...) U svakom slučaju u ovo se pjesništvo nije uvukla gnjavaža
gora od dijareje – ono ima privlačnu snagu koja se suvremeno artikulira
bez bijede ponavljanja “naših” uvijek istih fraza, a budući
da pjesnik traga za vlastitim pjesmovnim umom bit će posvema
pravo malo otkriće, kao što će i njegova poezija, vjerujemo i
ubuduće biti rado čitana i slušana.

Sead Begović

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna),
a u njemu,
između ostaloga,
možete čitati i
moju kritiku romana
Andreia Makinea
'Knjiga kratkih vječnih ljubavi'




Novi 'Vijenac' još donosi

- kolumne NIves Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s književnikom i prevoditeljem Mladenom Machiedom
- razgovor sa knjiž.znanstvenicom i kritičarkom Helenom Sablić Tomić
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Predraga Lucića 'Mjesec iznad Splita'
- tekst Starhimira Primorca o romanu Borisa Perića 'Povratak Filipa Latinovića'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Daniela Načinovića 'Pjesme skrovitih čestica'
- tekst Josipe Tomašić o knjizi 'Narodne pjesme, pripoviedke, poslovice i zagonetke' Gjure Kamenara
- temat posvećen nedavno preminulom književniku Mirku Kovaču, s tekstovima Žarka Paića, Filipa Davida i Borisa Domagoja Biletića
- tekst Tomice Bajsića o Blaiseu Cendrarsu
- tekst Ernesta Fišera o pjesničkoj smotri 'Croatia Rediviva' u Selcima
- tekst Ivane Eterović o 42. seminaru Zagrebačke slavističke škole
- tekst Josipa Grozdanića o filmskim adaptacijama Krležinih djela

te još pregršt tekstova o filmu, kazalištu, likovnoj umjetnosti, plesu, povijesti, politici, itd

Gradska knjižnica Rijeka odnedavno ima redizajnirane internetske stranice.

Također, potrudili su se sadržajno obogatiti svoj web, pa su pokrenuli svojevrsni knjiški portal.

Ime mu je Magazin, i na njemu mala ali vrijedna riječka ekipica entuzijasta svakodnevnim ritmom objavljuje različite knjiške vijesti, osvrte, tekstove u kojima obrađuju tematiku vezanu za književnost, izdavaštvo i knjižničarstvo, najave događanja koje organizira Gradska knjižnica Rijeka, intervjue s piscima, isl.

I tako, nekom greškom, sjetiše se i mene, te me je Magazinov suradnik Kristian Benić zamolio za razgovor.

Na ovome linku možete, dakle, pročitati intervju u kojemu govorim o Knjiškom moljcu, o stanju hrvatske književne kritike, o obezvrijeđenosti pisaca i knjiž.kritičara, o blogovima i Facebooku, o posljedicama opadanja zanimanja za čitanje, o svom glazbenom ukusu, o svojoj novoj knjizi i knjigama koje pripremam, te o još koječemu...

Naravno, pozivam Vas i da redovito pratite Magazin GKR-a...

U organizaciji zaprešićke FRAKTURE
od 5. – 17. rujna 2013. u
Zagrebačkom kazalištu mladih, Teslina 7
održava se
prvo izdanje
Festivala svjetske književnosti .

Festival će ugostiti 28 stranih i domaćih pisaca.

Cjelovit program Festivala dostupan je OVDJE

Nastavljaju se uspješna gostovanja naših pisaca na festivalima i različitim knjiškim manifestacijama diljem Europe.

Tako su Marko Pogačar i Tea Tulić krajem kolovoza gostovali na festivalu kratke priče u Kikindi, a Dariju Žilić u skorašnje vrijeme očekuju čak na tri adrese : bit će sudionica međunarodne književne kolonije srpskog književnog društva u Čortanovcima od 10.do 17.9. 2013, jedna je od troje dobitnika jednomjesečne književne rezidencije "Absulute modern" u Skopju (organizacija Goten publishing house i Traduki mreža), a sudjelovat će i na književnom festivalu u gradu Ordu u Turskoj, od 3. do 6. 10. 2013.

U Šibeniku, od 4. do 7. rujna održat će se 'FALIŠ – Festival ljevice i alternative Šibenik'. FALIŠ je događaj koji poziva na pobunu, intelektualnu, građansku, socijalno svjesnu, a sve zbog plemenitih ciljeva: socijalne pravde i jednakosti, zajedničkog prava na zajednička dobra, demokracije i slobode govora koja nije obrnuto proporcionalna utjecaju krupnog kapitala na medije kao korektive vlasti i političkih procesa.

Posjetitelji će moći prisustvovati izložbama fotografija i karikatura, predstavljanjima knjiga, javnim čitanjima, DJ večerima, projekcijama filmova...

Gosti : Kruno Lokotar, Tariq Ali, Igor Štiks, Marko Pogačar, Boris Buden, Andrej Nikolaidis, Katarina Luketić, Srećko Horvat, Ankica Čakardić, Emir Imamović Pirke, idr.

Kompletan program dostupan OVDJE