Udruga ZVONA I NARI

poziva nas da se u srijedu, 28. kolovoza u 19 sati pridružimo u Knjižnici i književnom svratištu ZVONA i NARI u Ližnjanu na izložbi fotografija i predstavljanju putopisne poezije Dijane i Maje Klarić pod nazivom:


JUŽNA POLUTKA: PREKOOCEANSKA PUTOVANJA DVIJU SESTARA

Izložene fotografije dio su ciklusa "Plan bijega: Australija" autorice Dijane Klarić. U Ližnjanu će posjetitelji moći pogledati deset putopisnih fotografija s raznim australskim prepoznatljivim i manje prepoznatljivim detaljima, nadahnutim naslovima kojima ova mlada, prerano preminula fotografkinja nastoji promatračima prenijeti poruku o ljepoti življenja i nesputanih putovanja. Naime, Dijana nas je tek nedavno napustila zbog teške bolesti, no, sada njezina sestra nastavlja i svoj i njezin rad, Maja Klarić nastavlja živjeti i stvarati svoj i Dijanin život istovremeno.

Pjesnikinja Maja Klarić ovom će prilikom premijerno čitati ulomke iz zbirke "Quinta Pitanga" nastale tijekom dvomjesečnog rezidencijalnog programa na brazilskom otoku Itaparica. Zbirka putopisne poezije iz Brazila bit će objavljena u izdanju VBZ-a ove jeseni. Uz stihove iz „Quinte Pitange“ Maja će čitati i pjesme iz svoje prve zbirke putopisne poezije "Život u ruksaku" (AGM, 2012.) a koje su nadahnute njezinim europskim putovanjima, ali i putovanjima kroz vrijeme, prostor i ljude.

Australske fotografije i brazilska poezija paralelno su nastajale na južnoj polutci u proljeće 2012. Kako korespondiraju unatoč i/ili zahvaljujući činjenici da su inspirirane mjestima međusobno udaljenim gotovo 15.000 kilometara saznajte kod nas u Ližnjanu koji je isto toliko (15.000 km) udaljen od Australije, a 9.000 kilometara udaljen od Brazila.


O autoricama:

Dijana Klarić (Šibenik, 1986. – Zagreb, 2013.) diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Marketing. Završila je dva tečaja napredne digitalne fotografije. Osvojila je drugu nagradu na Natječaju za amatersku fotografiju „Motivi otoka“ za fotografiju „Sporo poslijepodne na otoku“ 2008. godine. Izlagala je na skupnoj izložbi u Trstu (Italija, 2008.) u sklopu Međunarodnog pjesničkog natječaja „Castello di Duino“. Na Festivalu pop književnosti „Kliker!“ 2008. u Zagrebu prvi je put predstavila projekt „Poetske razglednice“ koji je polučio veliki uspjeh te se njime nastavila baviti i poslije, kombinirajući fotografiju i poeziju na raznim materijalima i kroz različite vrste umjetničkog izraza okupljene pod nazivom Fotopoetika. Objavila je fotografiju trga Sv. Marka u Veneciji pod nazivom „Borba za mrvice kruha“ u časopisu Croatia Airlinesa. 2009. godine njen foto kolaž „Sublime“ objavljen je u prestižnom londonskom foto časopisu „Shots Directory Photography“. Iste je godine otvorila svoju prvu samostalnu izložbu „Zelena Odiseja“ s fotografijama iz Irske. Uslijedila je izložba „No Direction Home“ 2012. kao dio projekta „Umijeće putovanja“ s kojim je proputovala Hrvatsku i posjetila Sarajevo. U svibnju 2011. otvorila je treću samostalnu izložbu „450 000 koraka do kraja svijeta“ kojom je predstavila svoje 880 kilometara dugo hodočašće Camino de Santiago u Španjolskoj na koje se sa sestrom Majom uputila po završetku fakulteta. Njen je život bio obilježen strašću prema fotografiji i putovanjima, pustolovinama i novim poznanstvima, što je redom vidljivo iz njenog šarolikog i nadahnutog rada.


Maja Klarić rođena je 1985. godine u Šibeniku. Objavila je poeziju i kraću prozu u svim relevantnim hrvatskim književnim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema. Zastupljena u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Prevodi umjetničku i znanstvenu literaturu za časopise Riječi, Poezija i Libra Libera, novine Zarez, Treći program Hrvatskog Radija te razne izdavačke kuće. Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.), književnom natječaju Ulaznica 2010. i 2012. (Zrenjanin, Srbija). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil. Organizira međunarodni Festival aktivističke poezije Art Attack u Zagrebu i manifestaciju Šumski pjesnici pored Grožnjana. Propješačila 880 km dug hodočasnički put Camino de Santiago u Španjolskoj o kojem je napisala poetski putopis Vrijeme badema. Krajem 2012. godine objavila je svoju prvu samostalnu zbirku poezije Život u ruksaku (AGM). Quinta Pitanga je njezina druga zbirka putopisne poezije, a izlazi u jesen 2013.
Maja je gošća Književnog svratišta ZVONA i NARI do kraja kolovoza

Max Brooks - 'Svjetski rat Z'
izdavač Medo i zeko d.o.o.
339 str.



Započelo je s glasinama iz Kine o još jednoj pandemiji. Onda se počeo povećavati broj slučajeva, a ono što je izgledalo kao nemiri zločinačke niže klase, čak počeci revolucije, uskoro se pokazalo da je puno, puno gore. Suočen s budućnošću bezumnog ljudožderskog horora, ljudski rod bio je prisiljen prihvatiti logiku svjetske vlade i suočiti se s događajima koji su testirali naš razum i naš osjećaj za stvarnost.

'Apsolutno potrebno ... Brooks ispunjava svoje djelo tako preciznim detaljima i autentičnošću da se pitaš zna li nešto što mi ne znamo' --Simon Pegg

'Kao horor priča je uzbudljivo. Kao parabola je zastrašujuće'
--Empire ocijenio s 5*

'Max Brooks je stvarno kum svih priča o zombijima'
--The Sun

" Samo se nadam da će film koji pokušavaju napraviti biti jednako dobar kao knjiga. "
C. Jay | 348 čitatelja izjavilo je slično

" 'Svjetski rat Z', kao i Brooksov 'Vodič za preživljavanje zombija', uvlači vas dok zapravo ne počnete proživljavati priču. "
Spider Monkey | 352 čitatelja izjavilo je slično

" Ova knjiga je zabavna i lako se čita, jako dobro napisana i deskriptivna. "
Shelley Pursell | 340 čitatelja izjavilo je slično


RECENZIJA UREDNIKA HRVATSKOG IZDANJA


Zombiji su gotovo pobijedili čovječanstvo. Rat protiv neprijatelja koji ne poznaje strah, ne priznaje klasične vojne taktike, protiv kojeg moderno naoružanje ništa ne vrijedi.

Ispričana na nekonvencionalan način, kroz svjedočanstva ljudi koji su preživjeli pakao na Zemlji, ova knjiga vodi nas kroz zombi apokalipsu.

Svako poglavlje donosi više dramatičnih svjedočanstava, priču o običnim ljudima koji postaju heroji. Nitko nas neće spasiti osim nas samih, poručuju njihove priče, a uz to otkrivaju dirljive trenutke zbog kojih vrijedi biti i ostati čovjek. Od tibetanskih švercera, pilota balona, visokoga vojnog osoblja, astronauta pa sve do bivših političara, svaka sudbina zaokružuje priču o globalnom ratu do istrebljenja.

Izvanredan uvid u to kako unatoč pogreškama institucija koje bi nas trebale štititi ljudi na neočekivane načine kreiraju jedinstvene, inovativne i učinkovite strategije za preživljavanje i borbu. Fascinantan prikaz puta od početka infekcije do obnove nakon rata. Svjetski rat Z donosi nam početnu točku i podatke o tome kako je, kada i zašto katastrofa počela te kako su preživjeli pojedinci i skupine.

Ako ste pogledali film, nemojte propustiti bogatije iskustvo koje tjera na razmišljanje. Priču s velikog platna ova knjiga na sjajan način dopunjuje razmatranjima o ljudskim odnosima, politici, osobnoj promjeni i ukupnom utjecaju na okoliš u svijetu koji je opustošila globalna epidemija zombija.

Ako volite dobar horor, priče iz ove knjige pružit će vam trenutke koje ćete pamtiti.

George Romero zombije je učinio dijelom kulture, a Max Brooks ih je doveo na posve novu razinu

*******

Knjiga iz tiska izlazi 03.09.2013.
Prodajna cijena bit će 139 kuna.

Svi zainteresirani knjigu mogu preko predbilježbe dobiti za 99 kuna, više informacija o tome potražite na internetskim stranicama hrvatskog izdanja knjige na ovome linku

Gledali ste Hanekeovu 'Bijelu vrpcu' i oduševila vas je?

Onda je roman 'Brodeckov izvještaj' Philippea Claudela pravi izbor za vas!

Po tematici i atmosferi roman srodan 'Bijelov vrpci', a po kvaliteti ne zaostaje nimalo...

Iz tiska je izašao novi dvobroj 'Teme' (br. 1-2/2013.), časopisa koji novim brojem obilježava 10.godinu postojanja, tj. ustrajavanja :




SADRŽAJ

- Temat : Radionice kreativnog pisanja, s tekstom Kristine Špiranec i razgovorima s Josipom Novakovićem, Jagnom Pogačnik, Andrejem Blatnikom i Miroslavom Mićanovićem

- PROZA : Jose Eduardo Agualusa, Darija Žilić, Korana Serdarević,

- POEZIJA : Jaka Primorac, Kristina Posilović, Uroš Bojanović, Roberto Dedenaro, Damir Car, Aleksandra Orlić, Marinela, Katja Grcić,

- ESEJ : Maja Profaca

- INTERVJU (autorica pitanja Darija Žilić) : Adriana Zaharijević, Iztok Osojnik

- KRITIKA: Kristina Špiranec piše o knjizi Kemala Mujičića Artnama 'Sjaj i bijeda ponedjeljka'

- Izvještaj s međunarodnog pjesničkog festivala u Eskisehiru - tekst i fotke Vande Mikšić


'Temu' izdaje Centar za knjigu, Zagreb
Uređuju : Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Vanda Mikšić, Tanja Radović

Hrvatski radio 3.program
26.08.2013. 10:30 - 11:00

Razgovor s povodom : DRAGO JANČAR

3.program Hrvatskog radija emitira razggovor s uglednim slovenskim romanopiscem, dramatičarom i esejistom Dragom Jančarom u povodu izlaska novoga izdanja njegova romana "Polarna svjetlost", u nakladi Matice hrvatske i u novom prijevodu Anamarije Paljetak...

U sklopu starogrojskog festivala književnosti Faro(pi)s koji se već 12. godinu održava u Starome Gradu na Hvaru:

- u subotu 24. kolovoza, na trgu Škor u 21 sat čitaju: Renato Baretic
, Ivica Ivaniševic
, Veljko Barbieri, Stipe Čuic
, Tahir Mujičic
, Joško Božanic
.

- u nedjelju, 25. kolovoza, na trgu Škor u 21 sat čitaju: Zilhad Ključanin, Andrej Gritz, Edin Urjan Kukavica, Tonko Maroevic
, Mirsad Bečirbasic
.

- Friedrich Nietzsche - Bespoštedne misli

- Miroslav Krleža - Provokativne misli

- Giovanni Boccaccio - Život Danteov

- Leopold von Sacher-Masoch - Venera u krznu


Klikom na naslov knjige ostvaraju se stranice s više informacija o knjizi i autoru...

Upravo dovršavam čitanje fenomenalnog romana Iris Murdoch 'Odrubljena glava' (Naklada Ljevak, 2013.), u odličnom prijevodu Zdenke Drucalović.



Prema romanu 1970.godine snimljen je film s Lee Remick, Ianom Holmom i Richardom Attenboroughom u glavnim ulogama.

Kako na 3.programu HTV-a upravo ide ciklus filmova snimljenih prema književnim djelima, bilo bi mi vrlo drago kad bi i ovaj film bio uvršten na program...

Mirko Kovač, jedan od najcjenjenijih književnika s ovih prostora (sebe je smatrao crnogorskim, hrvatskim, srpskim i bosanskim piscem) preminuo je jučer u Zagrebu nakon duže i teške bolesti.

Opširnije o Mirku Kovaču OVDJE


U nastavku donosim svoj prikaz romana 'Grad u zrcalu' Mirka Kovača :

Mirko Kovač - 'Grad u zrcalu' (Fraktura, 2007.)

Dvanaest godina nakon izlaska svoga posljednjeg romana 'Kristalne rešetke' Mirko Kovač objavio je novi romaneskni naslov 'Grad u zrcalu'. Inače, to je već osma knjiga u sklopu Frakturine edicije sabranih djela toga pisca, rođena u Hercegovini 1938. i dugo godina nastanjena u Beogradu, odakle je zbog glasna i oštra protivljenja Miloševićevu režimu početkom devedesetih bio primoran odseliti, disidentsko utočište pronašavši u Rovinju. Učlanjenjem u Hrvatsko društvo pisaca i objavljivanjem svojih djela u Hrvatskoj Kovač dodatno zbunjuje povjesničare književnosti, koji ne znaju u koju ga nacionalnu ladicu svrstati, pri čemu im pisac nimalo ne pomaže uporno ignorirajući pripadnost nacijama i potvrđujući tako titulu »oskvrnitelja mitova« koju mu je davnih dana dodijelio Predrag Matvejević. To je titula koju Kovač s ponosom nosi jer, kako u nekom intervjuu obrazlaže, »nacije su zapravo proizvod ‘mitotvorne svijesti’, a mitovi o narodima su opasni jer su mitovi najpogodnija sredstva za sukobe, za opravdanja svih vrsta zlodjela«.

Romanom 'Grad u zrcalu' Kovač zaključuje ciklus proza posvećenih zavičaju, naglašavajući u izjavama za medije kako je taj roman zrcalo njegovih prijašnjih knjiga, odnosno njihov posljednji odraz u tom zrcalu. Roman je ispripovijedan iz pozicije prvoga lica jednine, od strane lika koji je i sam književnik, čime se sugerira autobiografičnost teksta. Ipak, iako bi bilo pogrešno sudbine protagonista iščitavati kao istinite i prenesene iz stvarnoga piščeva života, u građu je pisac ipak utkao i neka vlastita iskustva, kao i djeliće biografija svojih bližnjih, što je uostalom činio i u svojim ranijim djelima, neprestano svjestan da, ma koliko pisali o sebi, to je uvijek život drugoga, i obratno. U Kovačevim je prozama uloga pripovjedačeva literarnog ja da na svome tijelu u naše doba donese barem djelić povijesti, a u Kovačevim se djelima – kao što je to slučaj kod svih velikih književnika uostalom – prošlost uvijek prelama kroz ljudske sudbine i njihovu intimu, što je i u novome romanu neizostavno.

Pripovjedač 'Grada u zrcalu', inače i sam književnik, vere se po obiteljskom stablu i njiše mu grane tresući na papir plodove životnih priča koje tvore kroniku njegove porodice, odnosno obiteljski nokturno, što je i podnaslov romana. Iz pozicije odrasle dobi pripovjedač rekonstruira prošlost i prisjećajući se vremena svoga odrastanja sabire rasute trenutke svoga i života svojih bližnjih proživljenih na tvrdom hercegovačkom kamenjaru. Pritom se ponajviše ipak zadržava na životnoj priči i sudbini svoga oca, pomalo neodgovornog i prilično grubog, ali inteligentnog patera familiasa, koji je u čestim lutanjima u koja se upuštao – ako ništa drugo, onda u zemlju alkohola – neuspješno pokušavao pobjeći od sebe sama. Uzevši književnika za pripovjedača Kovač se upušta i u propitivanje procesa nastanka književnoga djela, odnosno umjetnosti, kao i osvješćivanje smisla umjetničkoga stvaranja, odnosno pisanja, ali se ne libi ni komentiranja i analize vlastita rukopisa, posredujući pritom i pojedine anegdote iz svoga bogatoga književničkog iskustva. No, pri pisanju ipak neprestano pazi na koherenciju rukopisne arhitektonike koja unatoč čestim metaliterarnim ekskursima i digresijama ni u jednom trenutku ne biva narušena, niti poljuljana.

Iako su sudbine ljudi o kojima piše ponovno obilježene političkim i ideološkim silnicama Kovačev je novi roman ipak lišen oštre društvene kritičnosti koja je obilježavala njegova prethodna djela. Unatoč nokturalnosti naznačenoj u podnaslovu, autorov je izričaj mnogo manje opor i turoban u odnosu na ostatak piščeva opusa, a erotika koja je jedan od Kovačevih najčešće rabljenih motiva u novome je romanu tek u naznakama i u mnogo blažoj varijanti, što je također u svrhu omekšanja iskaza, odnosno ostvarenja blaga i melankolična ozračja, kakvo je i imanentno sjećanjima, odnosno podvlačenju crte pod prijeđeni put. Pojedine su dionice novoga romana nabijene izrazitom emotivnošću što posebice odlikuje zaključnu epizodu posljednjega pripovjedačeva susreta s ocem u sanatoriju. Tijekom toga susreta pisac otkriva novu, dotad nepoznatu, stranu očeva karaktera, doživljavajući ga na poseban način, »kao novo srodstvo, kao nepoznatog oca, ali nažalost na njegovu samom kraju, kad je čak i za svijeću kasno«. Iako svjestan svoga kraja koji je sve bliži – pa tako ni svoj boravak u sanatoriju nije nazivao liječenjem, nego »vježbom da se umre bez žaljenja« – pripovjedačev otac tijekom tog susreta – koji se sastojao čak i od čitanja oporuke – neprestano održava veselo raspoloženje i time ponovno iskazuje vlastitu opsjednutost »vedrinom smrti«. A ta je ljubav prema crnom humoru baš kao i sklonost nelinearnom pripovijedanju – otac je naime smatrao da je pripovijedanje bez digresija sporo i dosadno – tek dio očeva nasljeđa, prepoznavanje kojega se u piščevu vlastitu dvojničkom identitetu i karakteru nadaje vjerojatno i najosebujnijom odrednicom rukopisa.

Izvrsnim romanom 'Grad u zrcalu' Mirko Kovač suvereno dovršava višesveščanu ali i višedesetljetnu »vožnju uskotračnom prugom obiteljskoga vlaka« krševitim predjelima zavičaja, rasplićući magije života i halucinacije dječaštva na literarno nesvakidašnje moćan način te potvrđujući ponovno predjele djetinjstva kao nepresušno vrelo umjetničkoga stvaranja.

(Napisao Božidar Alajbegović objavljeno u 'Vijencu', broj 368, svibanj 2008.)

Dragan Velikić, rođen u Beogradu 1953. godine. Odrastao je u Puli. Diplomirao je opću književnost s teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. godine bio je urednik izdavačke djelatnosti Radija B 92. Od ožujka 1999. do sredine 2002. godine živio je u Budimpešti, Beču i Berlinu. Od lipnja 2005. do studenog 2009. godine bio je veleposlanik Srbije u Austriji. Živi u Beogradu kao slobodni književnik.

Objavio je romane: "Via Pula" (1988), "Astragan" (1991), "Hamsin 51" (1993), "Severni zid" (1995), "Danteov trg" (1997), "Slučaj Bremen" (2001), "Dosije Domaševski" (2003), "Ruski prozor" (2007) i "Bonavia" (2012); tri knjige priča i šest knjiga eseja.

Knjige Dragana Velikića prevedene su na petnaest europskih jezika. Posebno je prisutan na njemačkom govornom području.


Razgovor s Draganom Velikićem čitajte ovdje

Na ovome linku
možete poslušati
emisiju 'Bibliovizor'
3.programa Hrv.radija
u kojoj je bila emitirana
moja kritika romana
'Črna mati zemla'
Kristiana Novaka

- moja kritika romana 'Brisanje. Raspad' Thomasa Bernharda - ovdje

- moja kritika novih romana Bretta Eastona Ellisa i Douglasa Couplanda dostupna ovdje

- moja kritika knjige Ryszarda Kapuscinskog 'Putovanja s Herodotom' - ovdje

- moja kritika romana 'Nevidljivo' Paula Austera - ovdje

Beogradski pisac
Dušan Gojkov
otvorio je blog
na koji je
smjestio
cjelokupni svoj pjesnički opus,
a kao najavu skorašnjeg
ukoričenja.

Poeziju Dušana Gojkova
čitajte ovdje

Moju kritiku
novoga romana
Ive Brešana
'Sedam stuba do trona'
pročitajte ovdje

Dobra vijest za sve ljubitelje književnosti i za sve one koji na plaži vole guštati uz dobru knjigu: prvi put u Hrvatskoj, na kioscima će se moći kupiti zbirka kratkih priča koja je okupila mlade autorice i autore iz Hrvatske i regije.

Naime, u izdanju Slobodne Dalmacije, 31.srpnja na kioscima će se pojaviti knjiga “Urbani vračevi – izbor kratkih priča” s djelima 32 neafirmiranih, ali iznimno kreativnih autorica i autora iz Hrvatske i regije, koji su u ovu knjigu sa svojim književnim radovima dospjeli nakon oštre uredničke selekcije među 150 pristiglih priča.

Najviše autora koji se predstavljaju u knjizi, čak njih 12, dolazi iz Zagreba, troje ih je iz Varaždina, a po dvoje iz Splita, Rijeke i Osijeka. U knjigu je “ušlo” i troje odabranih autora iz Srbije.

Opširnije ovdje