Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )

a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika
knjige
'Palomar'
Itala Calvina




Novi Vijenac još donosi:

- razgovor s književnicom Jasnom Melvinger
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Miljenka Stojića 'S druge strane'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : nogomet i balun
- tekst Seada Begovića o knjizi Mirka Tomasovića 'Raspre i rasprave'
- tekst Davora Šalata o knjizi Borbena Vladovića ' Kuća na broju 9'
- tekst Mije Lončarića, povodom smrti Antuna Šojata
- tekst Igora Žica o knjizi Anele Borčić 'Kuća Pupuletovih'
- kratka priča Josipa Palade

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Udruga Katapult nas poziva na predstavljanje sedamnaeste po redu knjige iz Edicije Katapult!

Predstavljanje romana Igora Beleša 'Svitanje na zapadu' održat će se u petak, 29. lipnja, 2012. godine, s početkom u 19 sati, u dnevnom boravku Molekule (Delta 5, Rijeka).

Riječ je o zabavnoj priči o posljednjim prilikama, zapravo svemu posljednjem, u životima pripadnika treće dobi i njihovim, neočekivano neobičnim, hirovitim svakodnevicama koje provode u staračkim domovima u Irskoj, gdje su osim s uobičajenim, fiziološkim preprekama suočeni i s vjerskim podjelama. Sve to pratimo kroz priču o glavnom liku, Charlesu, koji potaknut sve učestalijim snovima o smrti odluči rezimirati svoj potraćene godine kroz ideju pisanja autobiografije. No račune mu pomrsi sudbonosni susret sa starijom damom iz suprotno "vjerski orijentiranih" redova. Kroz pomalo sarkastični ton, otkrivamo da su nam zapravo puno bliži nego što očekujemo, a tijekom tog procesa gradimo i nove simpatije, svako prema svom omiljenom liku.

Igor Beleš rođen je 1978. godine u Borovu Naselju. Škole završava u Crikvenici gdje živi i danas. Glavna su mu zanimacija knjige, glazba i filmovi. Osim što piše prozu, piše recenzije za glazbeni portal muzika.hr, svira klavijature u bendu i povremeno radi kao DJ.

Osim autora, u Molekuli Vas još očekuju moderator večeri Enver Krivac i ostala ekipa iz Katapulta.

Na ovome linku nalazi se tekst Zorana Žimirića, riječkog autora koji otvoreno iznosi negativna iskustva s izdavačima svojih knjiga (4 komada. Zasad.).

Zanimljivo, ali ne i neočekivano, najveći među njima - VBZ - ujedno je i najbezobzirniji spram autora.
(O svojim iskustvima s VBZ-om pisao je svojedobno i Predrag Crnković - čitaj ovdje )

Ovom prilikom pozivam autore da u rubrici komentari iznesu svoja negativna iskustva (potpisana) kako bi pisci znali koje izdavače treba izbjegavati ali i kako bi čitatelji znali knjige kojih izdavača prilikom kupnje treba BOJKOTIRATI !

I nobelovci pišu blogove.

Moj tekst
o blogerskim zapisima
jednog nobelovca
čitajte ovdje

Hrvatsko društvo pisaca
poziva nas
na skup u povodu

80. obljetnice rođenja
VESNE KRMPOTIĆ



U srijedu 27. lipnja u 11 sati,

vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb


Sudjeluju:
Velimir Visković: Uvodna riječ
Tonko Maroević: Pjesništvo Vesne Parun
Zdravko Zima: U potrazi za čudom
Branko Bošnjak: Molitva dozvana pjesmom
Helena Sablić-Tomić: Prvo lice jednine Vesne Krmpotić
Ana Prolić: Drame Vesne Krmpotić
Marina Protrka: Čime je tkana Košulja sretnog čovjeka?
Lidija Vukčević: O pjesmovnim pričama Vesne Krmpotić
Sanjin Sorel: Malo o konceptu i knjizi
Ivan Bavčević: Zemaljsko pero savjesnosti
Ljubica Josić: Stilističko čitanje zbirke Krasna nesuglasja
Milana Vuković-Runjić: Dijamantna poduka Vesne Krmpotić

Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski

Matica hrvatska Ogranak Đakovo

pozivaju Vas na

15. ĐAKOVAČKE SUSRETE HRVATSKIH KNJIŽEVNIH KRITIČARA
koji se održavaju u sklopu programa 46. ĐAKOVAČKIH VEZOVA



PROGRAM
utorak, 26. lipnja 2012.

Mala gradska vijećnica Grada Đakova
18.00

Svečano otvaranje

18.15
Od čitanja do interpretacije: Leksikon hrvatskih književnih kritičara
Sudjeluju: Bože Čović (Zagrebački holding d.o.o., Podružnica AGM, nakladnik Leksikona) Krešimir Bagić, voditelj projekta, Marina Mađarević, Tea Sesar, Biljana-Valentina Šklebek i Josipa Zečević, suradnice na projektu

19.00
Dva kritičarska pogleda

Predstavljanje knjiga: Tomislav Žigmanov: Izazovi, sabiranja, usmjeravanja i tumačenja i Ivan Trojan: Talijina maska

Sudjeluju: Tanja Ileš, Helena Sablić Tomić, Martina Petranović, Lucija Ljubić. Tomislav Žigmanov i Ivan Trojan



srijeda, 27. lipnja 2012.
Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo

10.00

Predstavljanje Zbornika Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XIV
Sudjeluju: Robert Francem, Mirko Ćurić



10.15

Predstavljanje knjiga Muza izvan geta (Biakova 2010.) i Nomadi i hibridi (Biakova 2011.) Darije Žilić, dobitnice Nagrade Julija Benešića 2011.

Sudjeluju: Ljerka Car Matutinović, Vlado Filić i Darija Žilić



11.00
Predstavljanje zbornika FLAKEROVA SREDNJOEUROPSKA POSTMODERNA

Okrugli stol: književna i znanstvena kritika

Voditelj: Goran Rem

12.00
Proglašenja dobitnika Nagrade Julija Benešića i Povelje uspješnosti Julija Benešića za 2012.

Društvo hrvatskih književnika, Zagreb
i
Istarski ogranak DHK, Pula

raspisuju


natječaj
za književnu nagradu
„ZVANE ČRNJA“


Nagrada „Zvane Črnja“ dodjeljuje se za najbolju hrvatsku knjigu eseja
i sastoji se od plakete i novčanog iznosa.

Nakladnici ili pojedinci mogu sudjelovati na natječaju knjigama objavljenima
u vremenu od 1. rujna 2011. do 15. rujna 2012.
Tri (3) primjeraka knjige do 24. rujna 2012. valja poslati na adresu:


ISTARSKI OGRANAK DHK
Sv. Ivana 1
52100 Pula
- za nagradu „Zvane Črnja“ -


Svečana dodjela nagrade bit će na
10. Pulskim danima eseja
u listopadu 2012.

MOZAIČNI KONCEPT 3. festivala kulture IMENA 2012. u Bolu na Braču počinje 23. - 25. lipnja o.g. Hommage Miroslavu Krleži i Andy Warholu, izložbe, tvrdi rock i prljavi funk iz 1971. g. SVE ima čvrsto uporište, ali KOJE?

IMAGINARNI SUSRET KRLEŽE I WARHOLA?
NA IMENIMA 2012 . - SVE JE MOGUĆE!

PROGRAM FESTIVALA IMENA BOL 2012.
Bolski festival kulture od 23.6. do 26.6.2012.

Uvjerite se da je u pisanoj RIJEČi na BOLU na BRAČU sve moguće…samo dozvolite da vam objasnimo za strukturirane umove:

Subota 23.6.-"BANKET S BLITVOM"
Početak: 22 sata - Galerija Dešković
hommage Miroslavu Krleži
"Melodije Brača i poraća" - B. Dežulović & P. Lucić sit-down comedy
T a n g o - plešu Lucija Lovrić & Boštjan Fajdiga
I z l o ž b a akademske slikarice Lidije Šeler
VINARSKI PODRUM - Mario Kučera - FOOD photography
v o d i t e l j i c a: Tihana Paladin

Nedjelja 24.6. ONE PRIČAJU .....ONI PRIČAJU ....O ČEMU?
Početak: 22 sata - Galerija Dešković
Sudjeluju: Ajla Terzić, Ankica Tomić, Merita Arslani, Boris Dežulović, Predrag Lucić, Gordan Nuhanović
+ projekcije fotografija Nicolasa Guilberta
v o d i t e l j i c a: Tihana Paladin

Ponedjeljak 25.6. WARHOL SPIRIT - hommage Andyju Warholu
Početak: 22 sata - Galerija Dešković
Cecile Guilbert /Francuska/ - književnica
Nicolas Guilbert /Francuska/ - fotograf, dizajner
Zlatko Gall - Zoran Simić / mix muzike i legendarnih novina/
Tombola - njuš i guc!
v o d i t e l j i c a: Tihana Paladin

Legenda o samoubojstvu autobiografska je zbirka priča (središnja novela Otok Sukkwan uokvirena je s pet međusobno povezanih kratkih priča), nadahnuta stvarnim događajima. Kad je Davidu Vannu bilo trinaest godina, njegov otac, nemiran, nezadovoljan čovjek koji je vrludao Aljaskom otvarajući jednu zubarsku ordinaciju za drugom i propavši kao profesionalni ribar, pucao si je u glavu nakon telefonskog razgovora s drugom suprugom, Vannovom pomajkom.


Nedugo prije nego što si je oduzeo život, otac ga je pitao bi li tu godinu proveo s njim u divljini, u kolibi na jugoistočnom aljaskom jezeru. Vann je odbio i središnji dio Legende o samoubojstvu, novela Otok Sukkwan, govori o tome što bi se dogodilo da je pristao. Ta snažna i potresna novela, koja obuhvaća dvije trećine zbirke, opisuje kušnje dječaka koji dolazi živjeti s nestabilnim ocem na pusti otok na Aljasci. Dječak, Roy, žali zbog svoje odluke da ostavi majku i sestru, dok njegov otac, Jim, postupno otkriva svoju sebičnost, nesposobnost i ludilo. Čini se kao da sve ide u pogrešnom smjeru i dolazi do stravične nesreće koja stvara neočekivan prevrat u priči.


David Vann rođen je 1966. na Aleutskom otočju i proveo je život u Ketchikanu na Aljasci.
Godine 2008. objavljuje prvijenac Legenda o samoubojstvu – zbirku proze, koja je osvojila desetak nagrada, uključujući Prix Médicis Etranger (2010.) u Francuskoj za najbolju stranu prozu, nagradu Libreter (2011.) u Španjolskoj, nagradu Grace Paley, Kalifornijsku književnu nagradu i čitateljsku nagradu L’Expressa u Francuskoj. Prevedena na osamnaest jezika, Legenda o samoubojstvu međunarodna je uspješnica, a našla se i na popisima najboljih knjiga godine u jedanaest zemalja.
Godine 2011. Vann objavljuje roman Caribou Island, još jednu međunarodnu uspješnicu, a po njemu će dvostruki dobitnik Oscara za dokumentarni film Bill Guttentag snimiti film.
Roman Dirt objavljen je u travnju 2012. i već dobiva fantastične kritike.
Vann je i autor memoara A Mile Down: The True Story of a Disastrous Career at Sea (2005.). Trenutno je Guggenheimov stipendist i prihvatio je profesorsko mjesto na Sveučilištu Warwick u Engleskoj.

Razgovor s Anom Bilankov,
autoricom filma
o uništavanju nepoćudnih knjiga
u Hrvatskoj devedesetih godina,
čitajte
ovdje

Središnji lik i pripovjedač ovog romana fragmentarne forme je Petar Šimun, dječak koji u mađarskoj provinciji odrasta s bakom i djedom četrdesetih-pedesetih godina prošloga stoljeća. Petrove majke nema, a oca – kontraobavještajca koji u nerazjašnjenim okolnostima stradava kao žrtva montiranog političkog procesa – viđa povremeno, uglavnom noću ili slučajno. Nakon smrti djeda, a zatim i bake, Petar dospijeva u internat.
Pripovjedna linija iz Petrova prvog lica jednine kroz koju čitatelj upoznaje njegovu svakodnevicu (djedov svijet koji karakterizira njegova starost i nemoć, ali i strast za svojevrsnim tumačenjem svijeta, bakina borba za hranu u sveopćoj nestašici, igre s djecom iz susjedstva, žudnja za ocem...) omogućuje uvid u pripovjedni svijet nevinog djeteta. Tu subjektivnu liniju dječakova pripovijedanja presijeca druga, objektivnija: djedovo kazivanje povijesnih zbivanja povezanih prije svega sa Židovima. Pritom se radnja nepredvidivo seli iz jednog vremenskog perioda u drugi, iz svakodnevice u mitsku prošlost.
U iznimno bogatom intertekstualnom sloju (Biblija, mitovi, knjige legendi i slično) izmjenjuju se anegdote, pripovijesti koje tematiziraju djedovu mladost, bajke i drugo. Pričanje priče tako otvara put prema izvanjskom svijetu i put prema unutarnjoj samospoznaji. Pripovijedanje se u Kraju jednog obiteljskog romana ispostavlja kao strategija preživljavanja!
U romanu likovi bliski pripovjedaču postupno umiru, bivaju uhićeni ili nestaju. Slika je to kroz koju se u pozadini dječakovih igara i djedovih pripovijesti iščitava vrijeme komunističkog režima i njegovih poslušnika koji su vlastima izdavali svoje prijatelje pa čak i cijele obitelji.

Péter Nádas je prozaik, dramatičar, esejist i fotograf, rođen u Budimpešti 1942. godine. Klasik suvremene mađarske književnosti. U književnosti se javlja zbirkom kratkih proza Biblija (A Biblia) 1967. godine, za kojom slijede Igra potrage za ključem (Kulcskereső játék, 1969) i Opis (Leírás, 1979). Pozornost čitatelja i kritičara zadobiva 1977. objavljivanjem romana Kraj jednog obiteljskog romana (Egy családregény vége), čije je objavljivanje dugo vremena sprečavala mađarska cenzura, a međunarodni ugled zaslužio je desetak godina kasnije, ponajprije romanom Knjiga sjećanja (Emlékiratok könyve, 1986), koji je proglašen njegovim “magnum opusom”. Osim toga poznati su njegovi eseji okupljeni pod nazivom Godišnjak (Évkönyv, 1989) te knjige u kojima pripovijedanje spaja s fotografijom: Nešto malo svjetlosti (Valamennyi fény, 1999) i Vlastita smrt (Saját halál, 2004). Trenutačno posljednja objavljena knjiga je drama Pjev sirena (Szirénének, 2010).
Dobitnik je brojnih nagrada te prevođen na mnoge jezike.
Na hrvatskom je 2005. godine objavljen njegov kratki roman Divna povijest fotografije (A fotográfi a szép története), inicijalno zamišljen kao filmski scenarij, a zastupljen je u dvjema antologijama mađarske proze: Zastrašivanje strašila (2001) i Valoviti Balaton (2005).

u srijedu, 20. 06. 2012. u 19 sati u Hrvatskom društvu pisaca,
Basaričekova 24 održat će se

RAZGOVOR S ALEKSANDROM ŽILJAKOM


Aleksandar Žiljak jedan je od najboljih suvremenih hrvatskih pisaca spekulativne proze. Autor je više knjiga ( Slijepe ptice ( 2003.), Kriptozoologija: svijet zagonetnih životinja (2003.) Božja vučica (2010.)).
Uredio je, zajedno s Tomislavom Šakićem, antologiju Ad astra- antologija hrvatske znanstvenofantastične novele 1976. - 2006. (2006.). Suurednik je i književnog časopisa za znanstvenu fantastiku UBIQ, višestruki je dobitnik
nagrade SFERA za najbolje znanstvenofantstične priče, ilustracije, te za antologiju Ad astra. U razgovoru bit će riječi o njegovom najnovijem distopičnom romanu Irbis, koji je u travnju objavila Zagrebačka naklada.
U razgovoru o romanu, ali i o hrvatskoj znanstvenofantasičnoj književnosti, koja premda iznimno zanimljiva, ostaje izvan mainstream književnih tokova, uz autora, sudjeluju urednik knjige Krešimir Maligec i nakladnik Zdenko Vlainić

Voditeljica tribine Dekonstrukcije
Darija Žilić

Dobrodošli!

Stručnijeg i lucidnijeg
interpreta riječi
od Gige Gračan
teško je pronaći
i zato je svaki njezin intervju
pravi dragulj.




Razgovor s Gigom Gračan
povodom ovogodišnje nagrade za životno djelo
'Iso Velikanović' (za književno prevođenje)
čitajte
na
ovome linku

S obzirom da
sajtova s jezičnim savjetima
na internetu ima premalo,
svaka takva nova stranica
i više je nego dobrodošla.

Jedna nova čeka vas ovdje

Odličan razgovor Ivana Kralja
s voditeljem knjižare i izdavačke kuće
'Što čitaš'
Markom Strpićem
povodom krađe identiteta od strane
organizatora nedavno održanog
istoimenog festivala
pročitajte
ovdje .


foto by : www.kupus.net


U razgovoru Strpić kritički progovara o brojnim problemima hrv.izdavaštva...

O cijelom nizu pogrešaka
koje je učinio Ludwig Bauer
prilikom prevođenja poezije
Marine Cvetaeve
Melita Jurkota
piše ovdje

*****

Odgovor urednice te knjige,
Sanje Lovrenčić,
pročitajte ovdje

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )

a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika
knjige 'Izgubiti se'
Kathrin Passig i Aleksa Scholza





Novi Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Vedrana Obućine o knjizi Marinka i Višeslava Raosa 'Politika za mlade'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Božice Jelušić 'Arielirika'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Korzo i riva
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Zorana Pilića 'Đavli od papira'
- tekst Vinka Brešića o kritičkoj monografiji po slavonskoj književnosti Ružice Pšihistalč 'Satir nije divji čovik'
- tekst Matije Ivačića o knjizi Tomaša Zmeškala 'Ljubavno pismo klinopisom'
- temat - Osijek kroz prizmu prošlosti i suvremenosti, stekstovima Ivane Šojat-Kuči, Gorana Rema, Zlate Živaković-Kerže, Zlatka Kramarića, Josipa Cvenića, Vlastimira Kusika, Ivice Završkog i Stjepana Tomaša
- poezija Wyslawe Szymborske


te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Izdavačka kuća Libricon
nas poziva
na predstavljanje knjige

'Starim cestama do mora
Karolina, Lujzijana, Jozefina, Rudolfina'

Četvrtak, 14.06. u 13 sati
Gradska vijećnica grada Rijeke
Korzo 16

Sudjeluju
Ranko Starac, arheolog
Lara Černicki, autorica
Stašo Forenbaher, autor
Željko Žarak, urednik

Ovaj je blog
pokrenut
na današnji dan
prije 8 godina,
i otad je na njemu
objavljeno
6.312 tekstova
a posjetili ste ga
1.059.100 puta

DISPUT
nas poziva
na predstavljanje knjige

Tomislava Bogdana
LJUBAVI RAZLIKE
Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici
15. i 16. stoljeća
/Disput, 2012/


Predstavljanje će se održati u multimedijalnoj dvorani
na 2. katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3)
u srijedu 13. lipnja 2012. u 11.30 sati

Knjigu će predstaviti
Dunja Fališevac i Zoran Kravar
te autor Tomislav Bogdan
i nakladnik Josip Pandurić

Poučna novinska kritika

Božidar Alajbegović, 'Pedeset kritika', Litteris, Zagreb 2011.

U ona davna vremena, od sredine prošloga stoljeća pa do njegova kraja (koje se doba iz današnje perspektive već pomalo čini mitskim), ozbiljne dnevne ili tjedne novine nisu mogle egzistirati na tržištu ako nisu njegovale kratku iliti novinsku kritiku, na raznim područjima (od književnosti, preko filma i TV, do likovnosti, od arhitekture, preko društvenih znanosti, do novih tehnologija). Kritičara je bilo puno, možda i previše. Mnogi su bili doista kompetentni promicatelji djela na područjima kojima su se bavili. Neki su se trudili da takvi postanu (pa su doista takvima i postali). A oni koji su mislili da mogu „praviti posao“ samo jeftinim zanovijetanjem i zabadanjem, ipak, otpadali su zauvijek. No vremena su se promijenila pa su nekako od 1990-ih počeli otpadati i nestajati i ozbiljni, kompetentni kritičari, kao tobože „teški“ i nezanimljivi publici. Drugi su se transformirali u komercijalne promotore „svega u robu pretvorenoga“, a neki su digli ruke od borbe s Molohom kapitala i profita. Oni koji su do danas opstali u malom broju preostalih tiskovina i virtualnih magazina koji njeguju kritičku riječ - čine iznimku koja potvrđuje pravilo ili vrstu koja izumire, kako vam drago. Jedan od takvih je Božidar Alajbegović (1972)¸ književni kritičar „od 1998. godine“ (kako mu stoji u autorskoj bilješci) i kroničar književnoga života u Hrvatskoj, koji je otvorio i uređuje internetski blog Knjiški moljac. Na tom blogu objavljuje skoro sve bitnije i ozbiljnije vijesti i novosti iz književne produkcije. Poneki puta mu štogod i promakne (primjerice, Književna republika, br. 1-3 za 2011. godinu), ali je to dragocjeno mjesto za sve one koji se žele upoznati s literarnim zbivanjima u Hrvatskoj i šire, u regiji.

U knjizi koja je pred nama, ipak, nalazi se izbor tekstova kritičkih osvrta objavljenih mahom u Vijencu, od veljače do studenoga 2009. te nekolicina objavljenih u elektroničkim medijima i jedan na radiju. Alajbegović je dobro organizirani kritičarski profesionalac koji svakoga drugog četvrtka ispostavlja (to je njegova omiljena riječ) čitateljima Vijenca po jedan kritičarski uradak, strogo na 3,5 kartice iliti nešto preko 6.000 znakova. Svi izabrani tekstovi u Pedeset kritika obrađuju prozna djela prevedena pretežito s engleskoga te po jedno ili dva-tri sa španjolskoga, njemačkoga, francuskoga, češkoga, hebrejskoga, japanskoga, mađarskoga, makedonskoga, norveškoga, portugalskoga, ruskoga, slovenskoga, švedskoga i talijanskoga jezika na hrvatski. Struktura njegovih kritika je dobro poznata njegovim redovnim čitateljima: lociranje predmetnoga djela u hrvatskoj prijevodnoj književnosti navođenjem ranijih prijevoda ili utvrđivanjem je li riječ o prvijencu, zatim nekoliko najznačajnijih informacija o samom autoru, nagradama kojima se ovjenčao te poziciji koju zauzima u domicilnoj književnosti. Potom slijedi žanrovska prezentacija djela, s utjecajima i srodnostima, ali i mogućim utjecajima na hrvatske pisce. Najviše prostora Alajbegović ostavlja opisu djela, kratkom ispostavljanju sadržaja djela, društvenom situiranju likova i njihovoj karakterizaciji. Redovito, na kraju teksta, nastojeći proniknuti u bit piščeva jezičnoga i umjetničkoga napora, poentira bilo citatom, bilo parafrazom neke autorove (za)misli, a često i vlastitim naputkom. Ovako strukturiranu kritiku neki ne smatraju dovoljno učenom i znalačkom. Međutim, čitatelji Vijenca (najčešće), a i drugih magazina u kojima Alajbegović piše, rado okreću stranicu s njegovim tekstom, tražeći upravo to, jasne, kratke, jezgrovite informacije o piscu, djelu i njegovoj vrijednosti. Iza svake riječi 3,5 kartice dugoga teksta stoji puno rada, znanja i prilježnosti (da ne kažem ono otrcano: ljubavi) prema ovom kritičarskom poslu.

Mi koji ne stignemo ili ne želimo čitati prijevodnu fikcionalnu literaturu možemo u ovakvoj zbirci kritika pronaći pouzdan vodič za poneku od knjiga kojoj bismo posvetili naše vrijeme i intelektualnu pozornost. Alajbegović je pouzdan biralac čiji se kriteriji oslanjaju na domaće literarno iskustvo koje dobro korespondira s globalnim trendovima, tako da nas ne bombardira sa slabo poznatim ili skoro nespoznatljivim literarnim praksama s onih strana svijeta koje su nam objektivno vrlo strane. U hrvatskom književnom i ostalom sveopćem životu koji je sav (nažalost) prožet zapadnjačkim civilizacijskim vrijednostima vrlo dobro funkcioniraju literarne proizvodnje europskih, sjeverno i južnoameričkih pisaca. Alajbegović se ne libi ni uspješnica po kojima su nastali filmovi ili tv serije, uvijek uz ogradu kako je svjestan ograničenosti takvoga žanra ili šabloniziranosti proizvodnje usmjerene na tržište bestelera. Ipak, u ovom izboru dominiraju tekstovi koji omogućuju uvid u dobar dio hrvatske prijevodne književnosti u produkciji preko dvadeset nakladnika. Autori za koje se Alajbegović odlučio u ovoj pedesetnici predstavljaju etablirane pisce u svojim književnostima ili pisce koji su na sigurnom putu da takvima postanu. Zaista, Alajbegović je koristan i nezaobilazan kroničar književne produkcije i treba mu zaželjeti dug život, dobro zdravlje i nesalomljivu volju.

3. XII. 2011.
Nikica Mihaljević

Pokrenut je
novi portal
posvećen književnosti
čije vrline ali i nedostatke
vam predstavljam
na ovome linku

Hrvatsko društvo pisaca, Časopis za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti TVRĐA
i Centar za vizualne studije iz Zagreba, IMAGES - Journal for Visual Studies
organiziraju u Zagrebu, 13. i 14. lipnja 2012. u Vili Arko,
Basaričekova 24, interdisciplinarni simpozij na temu
MEDIJSKA SLIKA SVIJETA: Od proizvodnje stvarnosti do aparata moći.

Sudjeluju: Žarko Paić, Krešimir Purgar, Nadežda Čačinovič, Sibila Petlevski,
Leonida Kovač, Milan Galović, Anđelko Milardović, Zrinjka Peruško, Boris Gunjević,
Marijan Krivak, Andrej Nikolaidis, Dražen Katunarić, Dalibor Martinis,
Vinko Penezić, Krešimir Rogina, Hajrudin Hromadžić, Katarina Peović Vuković,
Boris Ružić, Sead Alić, Mario Vrbančić, Laura Potrović, Petra Krpan,
Veljko Žvan i Vesna Srnić.

Sve informacije o organizaciji simpozija, popratnim sadržajima
vezanih uz simpozij možete pronaći na web-stranici
Centra za vizualne studije (www.vizualni-studiji.com)

Festival KROKODIL (Književno Regionalno Okupljanje Koje Otklanja Dosadu I Letargiju)
13.06.2012, Zagreb, VIP club, Trg bana Jelačića 7, s početkom u 19h.
Nastupaju: Andres Barba (Španjolska), Thomas Glavinic (Austrija), Joerg Albrecht (Njemačka), Daniela Seel (Njemačka), Sreten Ugričić (Srbija), Zoran Ferić (Hrvatska), Damir Avdić (Bosna i Hercegovina) i bend Arbe Garbe.
Radi se o književnom festivalu koji je 2009. u Beogradu pokrenuo Vladimir Arsenijević. Festival je postao jedan od najposjećenijih književnih događaja u regiji, a ovo je njegova prvo zagrebačko “licencirano” izdanje. Festival po atmosferi ponešto podsjeća na recept FAK-a, a tu se uklapa i Kruno Lokotar, jedan od (uz Ivana Bevca) Krokodilovih voditelja.
Nakon prve, zagrebačke večeri, Krokodil će se iduća dva dana nastaviti u Beogradu s autorima - Tea Tulić (Hrvatska), Edo Popović (Hrvatska), Vladimir Pištalo (Srbija), Mirjana Novaković (Srbija), Slavenka Drakulić (Hrvatska), Valerie Fritsch (Austrija), Lazslo Vegel (Srbija), Uglješa Šajtinac (Srbija), Mirjana Đurđević (Srbija) i Igor Štiks (Hrvatska).

Mala performerska scena i multidisciplinarni projekt Freaky Friday raspisuju natječaj za najbolju kratku priču strave.
Zamislite da ste usred šume, uz logorsku vatru, čuju se tek noćne ptice i pucketanje granja dok se vaša slušateljska publika namješta ne bi li bolje čula što im imate za ispričati. Sjene plešu po vašim licima, najkrhkija među vama u nekom trenutku vrisne, i tada znate – imate priču koja tjera strah u kosti.
Pošaljite je na natječaj za strašne horor priče i dopustite da vaša priča sledi krv u žilama i širokom čitateljstvu. Peteročlani žiri u sastavu Ivica Đikić, Želimir Periš, Mima Simić, Mario Kovač i Ivan Kralj odabrat će najbolje, odnosno najstrašnije priče, koje će biti objavljene u zbirci kratkih priča. Tri priče bit će i novčano nagrađene (najbolja priča osvojit će 1.500 kuna, drugoplasirana 750 kuna, a trećeplasirana 400 kuna).
Na natječaju mogu sudjelovati svi autori koji pošalju kratku priču pisanu na hrvatskom jeziku i ne dužu od 9000 znakova (uključujući razmake). Prijavljena priča ne smije biti prethodno objavljena u bilo kojem obliku, te se autori obvezuju da ista neće biti objavljena do proglašenja rezultata natječaja.
Svi autori čije priče budu prihvaćene za objavu po ovom natječaju činom sudjelovanja u istom obvezuju se ne objavljivati odabrane priče u bilo kojem obliku prije publiciranja same zbirke.
Priče se šalju u obliku word dokumenta, potpisane šifrom, na e-mail adresu centar@cirkus.hr. Ključ šifre s podacima autora treba poslati kao zaseban word dokument.
Rok za slanje priča je 1. srpnja 2012.

3. SUR – festival Stih u regiji održava se 11. – 13. 6. 2012. u Zagrebu.
Organizator je Hrvatsko društvo pisaca.
Sudjeluju: Zilhad Ključanin i Asmir Kujović (BiH); Vladimir Đurišić (Crna Gora);
Basri Capriqi (Kosovo); Vladimir Martinovski (Make¬donija); Enes Halilović i Danica Vukićević (Srbija);
Marcello Potocco, Robert Simonišek i Glorijana Veber (Slovenija); Branko Čegec,
Ivica Đikić, Miloš Đurđević, Alen Galović, Petar Gudelj, Ivan Herceg, Dorta Jagić, Ervin Jahić,
Miroslav Kirin, Zoran Kršul, Sanja Lovrenčić, Branko Maleš, Sonja Manojlović, Tonko Maroević,
Miroslav Mićanović, Cvjetko Milanja, Zvonimir Mrkonjić, Ivan Rogić Nehajev, Marijana Rukavina,
Sanjin Sorel, Davor Šalat, Dinko Telećan i Tvrtko Vuković (Hrvatska).

Program festivala dostupan je ovdje

Hrvatski radio 3.program
07.06.2012.
18:00 - 18:50 h

Radio-drama:
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: "BIJELE NOĆI"

Prijevod: Iso Velikanović
Dramatizacija: Iva Gruić
Režija: Stephanie Jamnicky

Na onom banalnom, fabulativnom, nivou kratki roman "Bijele noći" (izdan 1848) tek je melodramski trokut. No, naravno da ih genij mladog Dostojevskog (tada je imao 27 godina) nije zato pisao. U traktatu o ljubavi Dostojevski traži ideju o vrijednosti trenutaka koji čovjeku mogu obasjati cijeli život. Zanimljivo je da su "Bijele noći" čak sedam oputa ekranizirane. Najupečatljivija u europskoj kinematografiji je ona Viscontieva s mladim Marcellom Mastroianniem i Mariom Schell.
Radijska režija Stephanie Jamnicky je s Vandom Winter i Markom Makovičićem (u glavnim ulogama) uspjela iskreirati duboko emotivnu, a misaonu dramsku igru.

Nedavni izlazak knjige 'Zapisi iz pustog jezika' Branka Čegeca bio je povod za intervju što ga je s autorom za 'Vijenac' vodio Andrija Tunjić.


Foto by Andrija Tunjić

Razgovor čitajte ovdje

- u četvrtak 07. 06. 2012. u 19 sati u Hrvatskom društvu pisaca,
Basaričekova 24, održat će se razgovor s Ivanom Sršenom.

Ivan Sršen pisac je i nakladnik. Od 2001. godine radi u knjižarstvu i izdavaštvu,
bio je urednik u više izdvačkih kuća, a od 2007. godine radi kao suvlasnik
i urednik u nakladničkoj kući i agenciji za zastupanje
hrvatskih pisaca u inozemstvu Sandorf.
Objavio je knjigu priča „Skela, bajke iz automata za kavu“ (2010.)
i kulturnopovijesnu studiju „Povijest zagrebačkih knjižnica“ (2010.) (koautor Daniel Glavan).

O radu Ivana Sršena govorit će kritičar Boris Gunjević,
a u razgovoru bit će riječi o prozi, izdavaštvu, položaju knjige...

Voditeljica tribine Dekonstrukcije: Darija Žilić

Hrvatsko društvo pisaca

poziva Vas na predstavljanje knjige


Kristine Kegljen 'Geleri i grožđice' (HDP, Bibiloteka Poezije, 2011.)

u knjižnici Bogdan Ogrizović u utorak, 5. lipnja 2012. u 19.30 sati.


O knjizi će govoriti kritičarka Darija Žilić, autorica Kristina Kegljen
i urednik knjige Ivan Herceg.


Kristina Kegljen rođena je 1987. u Slavonskom Brodu. Pokušala se školovati u Kanadi i u Zadru. Na kraju je pobijedio Zagreb, gdje studira anglistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu te dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti. Objavila tri zbirke pjesama (Capricorn, 2007., Matica hrvatska, Ne poklanjaj srce divljim stvorovima, 2009., Algoritam i Geleri i grožđice, 2011., HDP).

O književnosti,
BIH stvarnosti
i još o mnogočemu
govori
Josip Mlakić
na ovome linku

Hrvatsko društvo pisaca
poziva Vas na
predstavljanje knjige

Slavka Jendrička
OVDJE. GDJE?
(Biblioteka Poezije, 2011.)

u srijedu, 6. lipnja 2012.,
u 20 sati
u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, Zg

O knjizi govore: Davor Šalat, Ervin Jahić i Slavko Jendričko

Početak lipnja donosi dva nova književna druženja u Klubu hrvatskih književnika u Puli koje zajednički organiziraju Istarski ogranak DHK i Udruga za proizvodnju kulture ZVONA i NARI iz Ližnjana.

U ponedjeljak, 4. lipnja u 18 sati gostuje pjesnikinja mlađe generacije Tamara Bakran. Tamara je rođena 1979. u Zagrebu gdje je diplomirala hungarologiju, turkologiju i bibliotekarstvo, završila Ženske studije i upisala poslijediplomski doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma. Radi kao bibliotekarka u Knjižnici Filozofskog fakulteta gdje vodi turkološku i hungarološku zbirku. Piše poeziju te prevodi s mađarskog jezika. Objavljivala je u hrvatskoj periodici, a ove joj godine treba izići prva zbirka pjesama pod nazivom „Mjesečevo cvijeće“ s čijim je rukopisom osvojila prvo mjesto na natječaju „Milivoj Cvetnić“.

U petak, 8. lipnja također u 18 sati, u Klubu hrvatskih književnika u Puli bit će predstavljen prvi hrvatski prijevod izabranih pjesama Marine Cvjetajeve za koju prevoditelj s ruskoga, književnik Ludwig Bauer, navodi da je riječ o jednom od najznačajnijih pjesničkih imena dvadesetog stoljeća. Uz prevoditelja, Ludwiga Bauera, u Puli će o „Izabranim pjesmama“ Cvjetajeve govoriti i nakladnica, književnica Sanja Lovrenčić te pjesnikinja i znanstvenica Lidija Dujić.

Knjiga je tek nedavno izašla iz tiska, a nakladnik su Mala zvona iz Zagreba.

Tamara Bakran, Ludwig Bauer, Lidija Dujić i Sanja Lovrenčić gosti su Književnog svratišta ZVONA I NARI u Ližnjanu.

Vidimo se onda u ponedjeljak, 4. lipnja i petak, 8. lipnja u pulskom Klubu hrvatskih književnika u 18 sati!

Vaši domaćini: Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen

Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci poziva mlade pjesnik(inj)e i prozaist(kinj)e na sudjelovanje na IX. Susretima mladih pjesnika i prozaika.

Sudjelovati mogu autori u dobi od 15 do 30 godina.

Cjelovite poetske ili prozne rukopise potrebno je dostaviti na adresu:
Društvo hrvatskih književnika - Ogranak u Rijeci
Korzo 28/II
51000 Rijeka
s naznakom: Prijava za sudjelovanje na IX. Susretima mladih pjesnika i prozaika.

Prijavi obavezno treba priložiti:
- rukopise u digitalnom obliku (na CD-u; Word, font: Times New Roman 12, dvostruki prored);
- kraći životopis;
- adresu stanovanja;
- broj telefona i(li) mobitela;
- e-mail adresu.

Rok za dostavu prijava je 10. lipnja 2012. godine

Prijave koje ne sadržavaju navedene obvezne priloge, neće se uzimati u obzir.

Prosudbeno povjerenstvo izabrat će najkvalitetnije autore koji će biti predstavljeni javnosti u listopadu 2012. godine, a njihovi tekstovi objavljeni u "Književnoj Rijeci", časopisu za književnost i književne prosudbe, s mogućnošću objavljivanja i poetskih te proznih autorskih prvijenaca.

O izboru sudionika IX. Susreta mladih pjesnika i prozaika autori će biti obaviješteni do 1. rujna 2012. godine.

16. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Sisak 1-2.lipnja 2012.

U prigodi proslave Dana grada Siska već šesnaestu godinu Matica hrvatska Sisak organizira Kvirinove poetske susrete, na kojima sudjeluju ugledni hrvatski pjesnici i pisci.

Na Susretima se dodjeljuju dvije nagrade: Plaketa sv. Kvirina, rad akademskog kipara Zlatka Brkića, za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu i nagrada za najbolju knjigu poezije autorima do 35. godina.

Ovogodišnju nagradu Plaketu sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu, žiri Darija Žilić, Milorad Stojević, Borben Vladović i Đurđica Vuković, dodijelio je Borisu Domagoju Biletiću.

Dobitnica nagrade za najbolju pjesničku zbirku objavljenu u 2011. godini, izbornica Darija Žilić, jest Vanja Jambrović za knjigu Pjesme za vunene noći, Hrvatsko književno društvo, Rijeka, 2011.

Nagrade će biti uručene dobitnicima na 16. Kvirinovim poetskim susretima 1. lipnja 2012. godine u Sisku u Matici hrvatskoj Sisak, s početkom u 20 sati.

Opširnije o 16. Kvirinovim poetskim susretima ovdje

Hrvatsko društvo pisaca
poziva nas
na predstavljanje knjige

Lane Derkač :
Šah sa snijegom
(Biblioteka Poezije,2011.)



u petak, 1. lipnja 2012.,
u 20 sati (Basaričekova 24, Zagreb)

O knjizi govore: Branko Maleš, Ervin Jahić i Lana Derkač