Izašao je novi dvobroj
časopisa 'Tema' (br. 5-6/2011)
gl.ur. Branko Čegec
izdavač: Centar za knjigu



Sadržaj:

- TEMAT 1: Časopis u časopisu : Miroslav Mićanović, Primož Repar, Stanislava Chrobakova Repar
- TEMAT 2 : Kako se kalio Interliber : Kruno Zakarija
PROZA: David Trueba, Miroslav Mićanović, Ivana Rogar, Marija Georgiev, Darija Žilić
- POEZIJA: Mario Suško, Milan Đorđević, Slavko Jendričko, Siniša Kekez, Tamara bakran, izbor pjesama s festivala Art attack
- INTERVJU: Ivica Đikić

"Postjugoslavenski film" naslov je nedavno objavljene knjige Jurice Pavičića
u kojoj autor analizira kinematografije zemalja bivše Jugoslavije u kontekstu ideološko-povijesnih
i društvenih silnica, razmatrajući filmsko stvaralaštvo iz perspektive tri dominantna
stilska modela. Na tribini će biti riječi o filmovima snimljenim u posljednja dva desetljeća
na prostoru bivše Jugoslavije, polazeći od teze da glavni stilski modeli nisu oblikovani
nekom unaprijed zadanom nacionalnom kulturom, postojećom kulturnom tradicijom odnosno
jugoslavenskim nasljeđem, nego su prije svega "proizvod konkretnoga socijalnog i ideologijskog
sinkroniteta".
U tom smislu gosti Književnog petka - Dalibor Matanić, Jurica Pavičić i Hrvoje
Turković razgovarat će o tome zašto je post-yu kinematografija neraskidivo
kontekstualno povezana sa specifičnim sociopolitičkim okolnostima te kako se kroz
stilske tendencije vrlo precizno može ocrtati društvena i politička povijest čitave regije u
protekla dva desetljeća.
Urednik i voditelj tribine je Tonči Valentić.
Književni petak će se održati 2. ožujka u 20 sati u
Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

Meandarmedia
nas poziva
na predstavljanje knjiga :

- Branko Čegec - Zapisi iz pustog jezika



- Miroslav Mićanović - Dani




Sudjeluju:
Branko Čegec
Miroslav Mićanović
Roman Simić
Krešimir Bagić

Caffe bar 'U dvorištu'
Jurja Žerjavića 7/2, Zagreb,
u srijedu 29.2.2012. u 19 sati

Slučajno kliknuh,
kad ono,
he's back!!!

Povodom kazališne predstave prema njezinoj knjizi 'Dagogda te majka rodila' te skorašnjeg izlaska novog romana, Vedrana Rudan dala je intervju za Novi list.


foto: Goran Rusmir


Razgovor čitajte ovdje

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

pozivaju nas
na predstavljanje knjige

Š Č U K E Š I N A
Darka Pere Pernjaka


U prestižnoj biblioteci RUKOPIS Podravsko-prigorskog ogranka DHK izašla je nova knjiga koprivničkog književnika Darka Pere Pernjaka. Knjiga se sastoji od niza zanimljivih proznih zapisa od kojih je najduži upravo ŠČUKEŠINA. Autor se u svojim pričama dotiče mnogih suvremenih tema i o svojoj knjizi govori: "... Ova me knjiga u znaku regerativnog broja sedam očito vratila na korijene isnpiracije, na ono initmno mitsko mjesto gdje su se ispreplele moje prve misli i ideje s prostorom ...''



Sudjelovat će:
Ljerka Car Matutinović, književnica i književna kritičarka
Robert Mlinarec, književnik
Enerika Bijač, urednica
Darko Pernjak, atuor

Voditeljica Tribine DHK Lada Žigo


u DHK-u u ponedljeljak, 27. veljače 2012. u 12 sati!

U subotu, 25. veljače 2012. u 12 sati
u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, Zagreb,
održet će se predstavljanje knjige Tahira Mujičića
“priPovijest o O-u ili STOR ŠORIS, harmsice i pučki napričci”
(izdavači HDP / Jesenski & Turk)




Sudjeluju
Lada Čale Feldman, Nikola Petković, Jadranka Pintarić i Tahir Mujičić

Pripovijesti o misterioznom Monsieuru O. govore o piscu koji je
nakanio postati klasikom bez djela, o književnoj taštini bez pokrića,
o spisateljskoj nedarovitosti kao uspješnosti i sličnim zgodama
s kulturno-književne scene. To je zbirka priča o čovjeku koji je
karikatura svih onih romantičarskih zabluda o piscu koje se
(još) uporno održavaju u svijesti (naivnog) čitateljstva
(kao npr. o pisanju kao plemenitom i od Proviđenja zadanom zanatu).

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )



a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika knjige
Josea Saramaga
'Bilježnica'




Novi Vijenac još donosi:

- razgovor s Julijanom Matanović
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Uvojci zlatnoga runa' Danijela Načinovića
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Tijelo i tilo
- tekst Davora Šalata o knjizi Željke Lovrenčić 'Književni prikazi i drugi zapisi'
- tekst Vladimira Lončarevića o knjigama iz edicije 'Hrvatska katolička baština 20.stoljeća'
- temat : Stjepan Ivšić, s tekstovima Josipa Lisca, Stj3epana Damjanovića, Josipa Bratulića i Ive Pranjkovića

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Na ovotjednom će Književnom petku biti riječi o filozofsko-historijsko-ideološkom aspektu
Europe u kontekstu trenutne ekonomske krize i deficita istinske politike, o sudbini Europske
unije kao supranacionalnog projekta političkih i birokratskih elita, kao i o mogućnostima za
stvaranje novog političkog identiteta i radikalnog zaokreta kao potencijalno jedinog rješenja
za obnovu europskog projekta u eri prijeteće globalne post-demokracije i medijske plutokracije.
Europa se danas nalazi u teškoj ekonomskoj, političkoj i društvenoj krizi. Iako se može reći da
je ideja Europe stoljećima na kušnji, ona danas iznova doživljava intenzivan raspad, pri
čemu se neizostavno postavlja pitanje o smislu tog projekta s onu stranu svih povijesnih,
ekonomskih, kulturnih i političkih granica.

Sudjeluju Srećko Horvat, Marko Kostanić i Žarko Paić.

Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

Tribina će se održati 24. veljače u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

Na tribini Kulturnog četvrtka u Sesvetama
"Bliski susreti pjesničke vrste"
održat će se predstavljanje
nove knjige pjesama
Tomislava Marijana Bilosnića
' AFRIKA '
(uz obilježavanje 45. godišnjice umjetničkog djelovanja).

Sudjeluju: Tomislav Marijan Bilosnić - autor,
Davor Šalat - književni kritičar i
Ivan Babić - voditelj tribine

U čitaonici Knjižnice Sesvete, u četvrtak, 23. 02. 2012. u 18,30 sati.

Bosanskohercegovački književnik Dževad Karahasan ovogodišnji je dobitnik najuglednije njemačke književne nagrade »Heinrich Heine« i ujedno prvi književnik koji je zaslužio to priznanje a dolazi s područja izvan njemačkog jezičnog kruga, objavio je u ponedjeljak radio Deutsche Welle (DW).

Karahasanu je ova nagrada uručena 17. veljače u Dusseldorfu, a dodijelio mu ju je Joseph Kruse, predsjedatelj društva »Heinrich Heine«.




Lothar Mueller, književni kritičar i novinar lista »Sueddeutsche Zeitung«, u prigodnom je govoru na svečanosti dodjele nagrade podsjetio na Karahasanovu nebičnu životnu sudbinu, od rođenja u tadašnjem Duvnu preko rata u Sarajevu koje će bitno obilježiti njegovo stvaranje kroz »Dnevnik selidbe« i njegova bipolarna života između toga grada te Graza i Berlina.

»Karahasan se uzdiže ne samo stilom i jezikom već i svojom interpretacijom vremena i prostora«, kazao je Mueller.

Sam Karahasn je kazao kako mu nagrada »Heinrich Heine« puno znači kako zbog samog tog pisca tako i zbog onih koji su tu nagradu dobili prije njega.

»Naprosto ova nagrada mnogo znači svakom piscu koji želi ozbiljno raditi na književnosti, koji književnost piše ne radi toga da pokazuje sebe, nego s ambicijom da služi jeziku, da se otvara drugim ljudima, da traži sugovornike«, izjavio je Karahasan

Izvor: Novi list

U srijedu, 22. veljače u 19 sati, u Klubu hrvatskih književnika u Puli održat će se druženje s pjesnikinjom Dortom Jagić, a u ponedjeljak, 27.2. na istom mjestu i u isto vrijeme svoj novi roman, „Četvrti čovjek“ predstaviti će književnik i prevoditelj Marinko Koščec.


Oba gostovanja ostvaruju se u suradnji Kuće za pisce – Hiže od besid iz Pazina (gdje Dorta trenutno boravi), Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika iz Pula i Udruge za proizvodnju kulture ZVONA I NARI iz Ližnjana.

HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO &
KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

pozivaju nas na predavanje u okviru tribine „SUSRET SVJETOVA“ pod naslovom:
«PLOČNICI BUENOS AIRESA»

Predavač: DINKO TELEĆAN, pjesnik, putopisac, esejist i prevodilac
Voditelj: TOMICA BAJSIĆ, pjesnik i prevodilac

O romanu „Školice“ Julia Cortázara, jednim od remek-djela latinoameričke književnosti, o Jorgeu Luisu Borgesu i Ernestu Sabatu, poeziji i metafizici putovanja Tomica Bajsić razgovarat će s Dinkom Telećanom, pjesnikom, esejistom, putopiscem i vrsnim poznavateljem književnosti hispanskog svijeta.




Predavanje će se održati u utorak, 21. veljače 2012., u 18.00 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, u Zagrebu.

Riječka knjižara Ribook i Izdavački centar Rijeka
nas pozivaju na

predstavljanje knjige
ODSTRANJIVAČ LJUBAVI (Amolitium amoris)
Vlade Simičića Vave

21.02.2012. u 19h,
u Ribooku !



Sudjeluju: Vava, Boris Perić, te Milan Zagorac u ime Izdavačke kuće Rijeka

Oko Hamsuna je uvijek sijevalo i grmjelo, kako za njegova života, tako i nakon smrti. U pogledu njegovih književnih djela svi su jednoglasni da je riječ o genijalnom piscu, jezičnom čarobnjaku, vještom zavodniku riječima... no isto su tako jednoglasne i osude u pogledu njegovih političkih djela i njegova otvorenog priklanjanja nacizmu. Tako vjerojatno nije bilo Hamsunovog čitatelja koji se nije zapitao kako je moguće da čovjek koji je bio kadar stvoriti takva visokoumjetnička djela nije bio svjestan svojih, najblaže rečeno, niskomoralnih političkih stavova...
"Kao moderni psiholog osvjetljavat ću i osluškivati dušu. Rasvijetlit ću je uzduž i poprijeko, sa svih stajališta, zaviriti u svaku tajnu špilju; nabost ću najnejasnija ganuća na svoju iglu i staviti pod lupu", riječi su samouvjerena Hamsuna, koje su možda i najviše došle do izražaja u romanu Misteriji – jednom od njegovih najsloženijih, a po mnogima i najboljih djela. Ova tragična ljubavna priča zapravo je knjiga velikih monologa, velika studija ljudske duše, kojom Hamsun na najbolji način potvrđuje riječi Thomasa Manna kad ga je opisao kao "potomka Dostojevskog i Nietzschea". Glavni junak Johan Nagel izniman je književni lik, izmučena i rastrgana duša, samotnik, proturječni polemičar i lirik, koji živi između sna i stvarnosti, rascijepljen svojim mislima i osjećajima. "Ja sam tuđin, stranac u životu, Božja fiks-ideja", kaže misteriozni junak o sebi.
Roman je po objavljivanju (1892) zbog svoje inovativnosti i osebujnosti nerijetko naišao na nerazumijevanje, ali je zato vrijeme radilo za Hamsunove Misterije, koji su kasnije fascinirali generacije čitatelja i dobrim dijelom pridonijeli da Hamsun postane Hamsun, jedan od najvećih pisaca koje je svijet imao.

Razgovor s Markom Pogačarom,
povodom skorašnjeg izlaska
njegove knjige pripovjedaka
'Bog neće pomoći,
čitajte ovdje

"Što je ostalo od književnosti u medijima?" - pitanje koje će pokušati problematizirati ovotjedni Književni petak možda se više nadaje kao dijagnoza postojećih domaćih (ne)prilika u uvjetima sveopće marketinške estradizacije književnosti kada se knjiga mahom tretira tržišno kroz promotivne informacije velikih izdavačkih kuća?
Ili je to pitanje naprosto nostalgični vapaj u situaciji kada je književna kritika, kao seriozni putokaz u sveprisutnoj marketinškoj utrci, protjerana iz vodećih, tzv. mainstream medija u zatvorene literarne kružoke, u rezervate specijaliziranih novina, portala i časopisa za kulturu? Kakav je aktualan medijski
tretman književnosti? Uloga novinara pisaca? Kakve su uopće šanse za preživljavanje
literature u medijima u opstojećem kulturnom krajobrazu? - neka su od pitanja koja će se
razmatrati na tribini.

Gosti Književnog petka su Vlatka Kolarović, Milan Živković i Seid Serdarević.
Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović.
Tribina će se održati 17. veljače u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

Promocija će se održati u četvrtak, 16. veljače 2012. godine u 18.00 sati u Molekuli (Delta 5, Rijeka).
Knjigu će predstaviti Zoran Krušvar, Tamara Crnko te Tamara Modrić u ime izdavača Studija TiM iz Rijeke.

U romanu mlade riječke autorice Tamare Crnko predstavlja nam se svijet suvremene studentske scene: njihove blokade fakulteta, pitanja, ideali, zahtjevi, nadanja i planovi prelamaju se u nekolicini likova, a nadasve u glavnoj junakinji Eleni koja vlastite sumnje i želje počinje pretpostavljati 'revolucionarnim idejama' svoje generacije. Naime, baveći se već godinama plesom, Elena ima jednu veliku želju: upisati studij koreografije u Londonu. Međutim, sudbina je ipak imala jako loš smisao za humor...

Danas, s početkom u 23:40 sati
na 1.programu HTV-a
Vlatka Kolarović
u emisiji
'Drugi format'
ugostit će
Ludwiga Bauera

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb


U Hrvatskoj je čak oko 6.000 terapeuta koji obećavaju kojekakva iscjeljenja – otklanjanje uroka, negativne energije, kontakte s umrlima…Oni koji su doista upućeni u alternativnu medicinu upozoravaju na sve veći porast okultnog kriminala, ali još uvijek nema nikakva zakona koji bi samozvane bogove konačno spustio na zemlju.


DHK nas poziva na predstavljanje novog romana

Lade Žigo
„ISCJELITELJ“
(Alfa, Zagreb, 2011.)


Govorit će:
Sonja Zubović, književnica
Đuro Vidmarović, književnik i kritičar

Autorica obećaje publici na ovim niskim temperaturama upalu smijeha.

Dobrodošli u DHK u srijedu,
15. veljače 2012. u 12 sati!

Od 13.02. do 17. 02.
svaki dan,
od 09: 30 do 09:55
na Trećem programu Hrvatskog radija
u emisiji
'Radio roman'
bit će emitiran roman
Nade Gašić
'Mirna ulica, drvored'



Moju kritiku tog romana čitajte ovdje

Viktor Čar, kratka biografija

Rodjen u Kutini 1960. Tijekom ranih osamdesetih uredjivao list Gradjevinskog fakulteta te objavio nekoliko eseja i kratkih priča u Studentskom Listu. Proveo jednu punu godinu (1984) kartajući, te još jednu (1986) pripremajući, po njegovom mišljenju, važan literarni uradak koji je objavljen u broju SL-a koji je zabranjen zbog golog golmana na trećoj stranici. Bizarne smetnje na putu prema književnom uspjehu su se nastavile i kasnije – Atlantic Monthly je odustao od objavljivanja novelete Sailing with Raban jer su se izvaci prethodno pojavili u nekom minornom e-zineu; ugovor za objavljivanje Four Centuries from Zagreb je pao u vodu radi smrti francuskog izdavača (Christian Bourgois). Po vlastitom priznanju, nisu svi neuspjesi bili radi loše sreće; neke može zahvaliti bolu u ledjima, a neke pak vlastitoj tendenciji da je po refleksu protiv, kako kaže, trenutno dominirajućeg – komunizma, kleptokracije post-komunističkih režima, parodije zapadnog liberalizma, nezajažljive lakomosti banaka, opsesivnog konzumerizma.

Iz Hrvatske odselio 1992., prvo u Paris i onda u Toronto. Izmedju 1995 i 2001 počeo objavljivati na engleskom, i kratke priče mu se pojavljuju u kanadskim i američkim literarnim časopisima. Publikacije vrijedne pomena uključuju priče Paris, Kosovo koju je 2001 objavio Queens Quarterly (koji ju je kasnije nominirao za National Magazine Award); Life Bag se pojavila u lit magu iz Toronta, Blood and Aphorisms; Pessoa’s Ghost je objavljen u Gowanus International, u New Yorku. Isti je časopis objavio i kratku verziju novelette Ashes of Sisters Artois.

Godine 2002 se seli u Francusku gdje vodi inženjerski odjel jedne globalne američke korporacije. Dvije godine kasnije prelazi u Englesku gdje još uvijek živi, ako izuzmemo pokušaj povratka u Hrvatsku koji je trajao od rujna 2006 do veljače 2008, i koji je, očito, završio neuspjesno i opisan je u noveleti The Double Return.

U Engleskoj mu 2005. Chameleon Press objavljuje kolekciju priča Four Centuries from Zagreb. Priče su dijelom faktografske, povezane su tematski i bave se temama emigracije, identiteta, alkoholizma, te kaotičnim periodom u Hrvatskoj ranih devedesetih.

2009 Heimat objavljuje noveletu Ashes of Sisters Artois. U frenetičnom ritmu ovaj narativ u prvom licu prolazi kroz London, Rim, Zagreb, Utrecht, Paris, i ocrtava umorno, dekadentno i dehumanizirano zapadno društvo gdje ljudska komunikacija postupno nestaje.

2011 pojavljuje se Pietŕ in Flames, roman baziran velikim dijelom na osobnim iskustvima iz korporativnog svijeta slijepe lakomosti i manipulacije. Roman je takodjer kontemplacija na temu vlastite definicije, literarnog konstrukivizma primijenjenog na sebe i vlastita sjecanja, ali i vlastite dvoličnosti i sudjelovanju u faustovskim nagodbama po kojima gubimo sebe, svoje obitelji, svoje zemlje. Roman se dešava pretežno u Francuskoj, no takodjer u Zagrebu, Varšavi, Casablanci, Rimu, Shanghaiu, Dallasu, Strasbourgu. Finale se odvija u globalnoj prijestolnici svega lažnog – Las Vegasu. U finalnoj sceni glavni junak ima vizije panonskog grada gdje je rodjen spaljenog do pepela (maker fasade od šper-ploče izgledaju kao nekad), vizije Hrvatske rasjeckane na sitno, za fine porculanske zube šire kolekcije europskih kurvi, gledajući se u zrcalu on vidi glavu Meduze, zmijska je kruna njegova nagrada za osobne zasluge u nastajanju ove globalne groteske.

Njegove radove potražite na ovome linku , ovdje i ovdje

Žiri Goranova vijenca u sastavu Nikola Petković, Miroslav Mićanović, Olja Savičević Ivančević, Dorta Jagić i Marko Pogačar odlučio je da nagradu ove godine dobije Stjepan Gulin.




Gorana za mlade pjesnike (žiri : Andriana Škunca, Slađan Lipovec i Branislav Oblučar), će 21.03. u Lukovdolu, na otvaranju Goranova proljeća dobiti Davor Ivankovac za zbirku “Freud na Facebooku”.

Opširnije o dobitnicima ovdje