Novi, šesnaesti broj Europskoga glasnika otvara blok posvećen Starome kontinentu.
Prvi je tekst “Europa na raskrižju” Jürgena Habermasa, zatim slijedi “Pitanje Europe danas ili Missing-link identiteta bez moći” Žarka Paića, a o upitnom “Kraju Europe” piše Frank Furedi.
U tu je grupu svrstan i rad uvijek zanimljive Tatjane Gromače Vadanjel “Zagreb i ja se volimo tajno”.

Središnje mjesto pripada temi lustracije. Njega otvara Rezolucija Vijeća Europe 1096 “O mje­ra­ma raz­vr­ga­va­nja nas­li­jeđa bi­vših to­ta­li­tar­nih ko­mu­nis­tičkih režima” iz 1996. godine te Rezolucija 1481 “EU osuđuje zločine to­ta­li­tar­nih komu­nis­tičkih režima” iz 2006. godine.

Na temu lustracije pišu Göran Lindblad, Andraž Zidar, Timothy Garton Ash, Alan Uzelac, Aleksander Smolar, Jirí Malenovský, Petar Popović, Aleksandar Molnar, Darko Polšek, Jasna Babić, Boris Beck, Nikica Mihaljević, a sve zaključuju Alain Finkielkraut i Alain Badiou tekstom o komunizmu (prošlom i onom koje će doći).

U bloku “Svijet kao proces” Christophe Fiat, Mathieu Larnaudie, Dražen Katunarić, Maylis de Kerangal, Hélčne Gaudy pišu o Wilhelmu Reichu, Charlesu Mansonu, Vladi Gotovcu, O.J. Simpsonu, Berthieru, Rivasu i Gomezu.

Osim toga, tu su i tekstovi o dadaistima i Mauriceu Barrčsu, pokretu otpora te frakciji Crvene armije.

U rubrici “Gnoza, vjera, umjetnost” o kušnjama, kršćanstvu i gnozama pišu Hans Jonas, Peter Koslowski, Rene Girard, Gianni Vattimo te Peter Sloterdijk.

Časopis koji u okviru HDP-a uređuju Dražen Katunarić i Žarko Paić ima i blok “Književnost na jidišu”, koji okuplja pisce kao što su Boris Sandler, Holem Asch, Joseph Opatosh i Meir Bar-Ilan.

Ni Europe ni glasnika nema bez poezije pa su tu nove pjesme Tammy Nuzzo-Morgan, Donalda Gardnera, Božice Zoko i Darije Žilić, a Vendi Franc piše o stilu pjesničke zbirke “Danijel” Tee Benčić Rimay.

Časopis se pozabavio i sveprisutnim, dugovječnim mitom sporta pa Robert Redeker piše o “Sportu i krizi čovještva”, a Philippe Muray o Olimpijadi užasa.
O sportu još piše i desetak drugih autora kao što su Jean Ellul, Jean Giono, Edgar Morin, Daniel Perec, Marc Perelman, Georges Duhamel, Jack London, Colette, a tu su i sportske priče Gordana Nuhanovića i Milka Valenta.

No čitateljskom maratonu tu još nije kraj. U tematu nazvanom “Angloamerička i druga novela” donesene su priče majstora poput W. Somerseta Maughama, F. Scotta Fitzgeralda, Evelyna Waugha, Patricije Highsmith, Osberta Sitwella, Roalda Dahla, Dubravka Krstića, Igora Rajkija.

Sve zaključuje tema o cinizmu ljubavi i sve što je povezano s njom.

Autor: S.Kekez
Izvor: Slobodna Dalmacija