Knjiga za plažu

25.10.2007., četvrtak

Svetac na Golom otoku

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Ludwig Bauer: »Zapisi i vremena Nikice Slavića«, roman, Fraktura, Zagreb, 2007.

Sam je autor, ugledni hrvatski pisac Ludwig Bauer, svoj novi roman Zapisi i vremena Nikice Slavića podnaslovio hagiografija, dakle životopis sveca. Nikica Slavić, glavni lik romana, nije svetac. Štoviše, Nikica Slavić nije niti vjernik. On je komunist. Onaj predratni. Ne po partijskom članstvu ili stažu, nego po uvjerenju. Nije pokretao revolucije, ali ga je revolucija, poput mnoge druge svoje djece, pojela, ispljunuvši ga na Goli otok. Ipak je poživio dovoljno dugo da promatra raspad pretposljednje i nastanak posljednje države, i da ga na sebi svojstven način, pišući, komentira. Do kraja života Nikica Slavić nije se preobratio, nije prihvatio vjeru. Zašto ga se onda smatra svecem, zašto mu se piše svetopis?

Od djetinjstva glavni junak ovoga romana živi život bez ijedne moralne mrlje. Iako je sin jednog od najbogatijih trgovaca u Kninu i široj okolici, Slavić razvija osobni osjećaj za pravdu i pravednost, socijalna osjetljivost razlikuje ga, a kroz dalji život i udaljava od društvenog sloja kojemu pripada njegova obitelj. U karakterizaciji mladog Slavića autor u nekoliko navrata izvrsno ilustrira stanje svijesti svoga junaka izazivajući u njemu napadaje fizičkog gađenja, doslovce povraćanja i proljeva, pri suočavanju s manifestacijama socijalne nepravde, a ključna takva epizoda je smrt prosjaka kojeg su bogatuni za jedne pijanke namamili darovima sa svoje trpeze, samo ako prije pojede muholovku.

Kritičko mišljenje Slavića ne vodi u revolucionarni zanos, nego u akcije prosvjećivanja. Kao kulturni i skautski aktivist, u prijeratnom »građanskom« Kninu organizira predavanja i debate, migoljeći državnim cenzorima, namjerno suprotstavljajući desničare i ljevičare. Pritom u svakoj prilici pomaže ljudima, siromašnima i neukima, a izbijanjem rata, logično, postaje partizan, iako vlastitim izborom ne nosi oružje. Prijeratne i ratne zasluge donose mu, poslije rata, državnu službu, ali skanjuje se privilegija na koje samo elita ima pravo. Odbijanje privilegija sumnjivo je, a budući da je Slavić bio prijeratni komunist koji nije ušao u Partiju ni poslije rata, budući da je bio partizan od prvog dana, a nikad nije podnio zahtjev za Spomenicu - režim koji ne trpi drugačije i »ispravnije« od sebe smješta mu lažnu optužbu i šalje ga na Goli otok.

Robijanje na Golom katarzični je, najopsežniji i najvažniji dio romana, prava mala enciklopedija pakosti i gadosti koje čovjek može prirediti drugom čovjeku, ali Slavića, iako neizrecivo fizički pati i stradava, ne uspijevaju preobratiti na »pravi put Partije«. On odolijeva, i preživljava. Štoviše, daleko nadživljuje mnoge svoje mučitelje, ostajući dosljedan načelima čovječnosti i poštenja. Dovoljno za svetost?

Još ne. Nikica Slavić je portretiran kao intelektualac, spreman u svakoj prilici srljati na ratište ideja. Sila, nasilje, ubojstvo, mučenje, ta legitimna oruđa ljudskog političkog djelovanja u njegovu svjetonazoru ne postoje. Predratni noćni batinaši i ubojice iz potaje, fašistički ratni zločinci koji za odmazdu ubijaju cijele obitelji dalmatinskih partizana, golootočki »starješine« kao kreatori neljudskog sustava fizičkog i psihičkog uništenja sveljudskog dostojanstva, to su za Slavića nepojmljivi i sramotni izdanci ljudske vrste, bez obzira na režim i ideologiju kojima služe. Takvima se ponosan, dostojan, etičan čovjek ne može pokoriti, ni klimoglavom, ni formalnim pristankom na bilo što što oni nameću.

Na Golom otoku dali su mu posprdan nadimak Gandhi, a u svojim zapisima često se dotiče sv. Franje, pogotovo parabola o propovijedanju pticama i ribama, ali i Marxa, koji ovo što se događa na Otoku naprosto »ne bi shvatio«. Cijeli svoj život Slavić zapisuje, interpretira i reinterpretira, stvara golemi opus koji nije namijenjen objavljivanju, ali nalazi ga, uobličuje i objavljuje pripovjedač, »priređivač« ovog romana, Slavićev »hagiograf«. I tek iz svih tih zapisanih sumnji i misaonih kušnji, iz pouka prošlih i poruka mogućim budućim žrtvama, izrasta svetačka osobnost čovjeka, za života u biti prilično nezamjetnog, koji je mnogima bio smetnja zato što im nije htio biti sjena.

(objavljeno u Glasu Istre, 20. listopada 2007.)

- 00:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.10.2007., subota

Zabranjena seoska povijest

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Drago Orlić: «Štorije od žalosti», zbirka priča, Istarski ogranak DHK, Pula, 2007.

Kontesa kojoj je konj odgrizao dojku, župnikova sestra nimfomanka, ladro koji pljačka svoga kuma ali mu spasi život upozoravajući ga da se pritaji, istarski regrut u talijanskoj vojsci zaljubljen u bludnicu, psihopat u fašističkoj uniformi, isti takav ali kao partizanski komesar, obitelj gluhonijemih esula, sadist koji muči lastavice, nespretni bjegunac koji umjesto u Italiju dovesla prvi put tek do Novigrada a drugi put do Umaga, tek su neki od šarolike lepeze likova iz Orlićeve zbirke «Štorije od žalosti». Dogodilo se, eto, da tek dvadeseta objavljena knjiga Drage Orlića između korica ima umjetničku prozu, ali nek' je i dvadeseta – odlična je. Prekrasna je to knjiga, dirljiva, šokantna, tužna, na neki način i prekretnička, i za istarsku i za hrvatsku književnosti. Zbirka je to izuzetno kratkih, no izuzetno kondenziranih priča o gubitnicima, o žrtvama, o izdajama i patnjama, o iznevjerenim nadama, o lažnim ponosima, o najvećim životnim darovima, o zemlji i ženi, o obitelji i prijateljstvu, o ideologiji i ratovima, o krvi i smrtima, ali i o običnim, neprimjetnim likovima iz susjedstva. Neke su priče ispričane i u prvom ženskom licu, a nađe se i poneka autobiografska zgoda, poput one o neuspjelom krštenju.

Događaji i likovi lokalizirani su u bližoj istarskoj prošlosti, od kraja 19. stoljeća preko Prvog svjetskog rata kao prve žešće događajne postaje, zatim kroz razdoblje fašističke vlasti u Istri, dosta ih je smješteno u katarzično vrijeme Drugog svjetskog rata, i apokaliptičnog neposrednog poraća. Junaci su Orlićevih priča sirote, pijanci, bogalji, mentalno zaostali, kurve, pokvarenjaci, zlice, karijeristi, preljubnici, osvetnici, ladri, šetebandjere, policajci i lopovi, silom vojnici, komunisti i fašisti, čudaci i ridikuli, svi naši preci koje želimo zaboraviti i o kojima nećemo zboriti iznoseći obiteljsko stablo uglednome gostu. Epizode koje ti likovi proživljavaju ili (ne) preživljavaju također spadaju u zabranjenu obiteljsku ili seosku povijest. Sve su to priče koje će nam ispričati netko drugi, pokazujući krišom prstom na nekog od četvrtokoljenskih potomaka obitelji na koju se štorija odnosi, štoviše, to su priče koje su mnogi od nas i čuli kad bi nam se sugovornici otvorili i počeli govoriti o traumama zajednice u kojoj su odrasli, pripovijesti su to koje se pretresaju taman jednu bukaletu prije prelaska na štorice o štrigama.

I Orlić nam te priče pripovijeda hrabro, otvoreno, često čak i drsko, ne prikrivajući lascivne detalje i vulgarne epitete kojima su aktere tih priča okrstili još njihovi suvremenici. Svaka je od tih priča pravi mali sinopsis za čitav roman, tu su skicirani i istarski Đuka Begović, i Ivica Kičmanović, i Breza i Svoga tela gospodar. Orlić će vješto kliznuti kroz uvodnu postavu scene i tek naznačiti likove, odmah će ih gurnuti u krizu, nakon raspleta u epilogu će neke i zatući ili im zagubiti trag na dalekim frontama ili bjegovima preko granica, ili njihove dalje sudbine ostaviti u zraku, jer epizoda o kojoj je riječ dovoljno ih je označila za pamćenje budućih generacija.

Na prvi pogled, vremena i teme kojima se Orlić u ovim pričama bavi nagovještavale bi dosadnu i patetičnu literaturu. Ali, ništa od toga! Unatoč Orlićevim godinama, priče su nevjerojatno svježe, originalne kompozicijom i naracijom, kratke su to kronike mnogih tužnih sudbina s mnogo crnohumornih detalja. Umjesto navijačkog ili sažalnog tona, u tim ćemo sudbinama prije osjetiti notu pakosti i prkosa, umjesto etiketa kakvima su te iste likove klasificirali režimi u kojima su živjeli nazrijet ćemo u njima nekad zrnca a nekad i planine čovječnosti, ali će nas i prevariti poneka od tih priča, zavući nas da povjerujemo prvom pogledu, i zaprepastimo se preokretom. Iskonsko zlo i iskonsko dobro ne trebaju uvijek superheroje i ultranegativce, poučeni ovim pričama prepoznat ćemo ih i samo se osvrnuvši preko ramena, ili provirivši kroz poluzatvorene škure.

(objavljeno u Glasu Istre, 13. listopada 2007.)


- 14:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.10.2007., nedjelja

Industrijska proizvodnja senzacija

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Lada Žigo: »Ljudi i novinari«, zbirka novela, Sysprint, Zagreb, 2007.

Nama novinarima moglo bi biti izuzetno zabavno čitati zbirku novela Ljudi i novinari. Osim samokritično-duhovitog naslova (i autorica je dosta toga prošla u novinarstvu), glavni ili sporedni likovi su novinari, iako su neki u taj posao zalutali silom prilika, a k tome, svijet novinarstva prikazan u pričama Lade Žigo karikiran je i začinjen detaljima kakve samo poznavatelji dubokih tajni ovoga posla mogu prihvatiti s dobrohotnim kimanjem i razumijevanjem. Ostalim će čitateljima ova zbirka, osim što jamči dobru zabavu, čak i malo demistificirati novinarstvo. I novinari su ljudi, proizaći će, suprotno naslovu, pomisao u svijesti čitatelja; pomnijem čitatelju postat će jasno da su novinari teški šljakeri, fizikalci koji svoj posao rade uz puno muka, dok su za zao glas medija, koji se u ovoj knjizi vrlo duhovito i bespoštedno kritizira, zaslužni novinski urednici i vlasnici medija. Koji nisu isto što i novinari.

No nije ova knjiga ni apologija ni napad na novinarsku profesiju. Njena prava tema je društvo, tranzicijsko, tajkunizirano društvo u kojem se lakomost za senzacijama vrlo bjelodano dijagnosticira kao lakomost za profitom, za zaradom, za izvorom lagodnoga života i epikurejskih užitaka, bez obzira na žrtve. I među novinarima, i među njihovim »temama«.
Tri novele u ovoj zbirci zamišljene su kao interpretacije, čak i kritike, novinarskog i uredničkog postupanja s tri, uvjetno rečeno, novinarske forme. U prvoj noveli Pedofil, podnaslovljenoj O novinskoj senzaciji, na dojavu sumnjičave susjede, urednik šalje mladu novinarku u izvid je li izvjesni starac iz toga kvarta pedofil. Novinarka na licu mjesta osmatra, čak stupa u kontakt s »osumnjičenim«, o viđenom izvještava urednika, koji, nestrpljiv, naređuje da se osuđujuća priča napiše i pošalje što prije, jer »rokovi« su iznad bilo kakvih zakona. Suočena s indicijama koje bi doista mogle potvrditi optužbu, ali i s opravdanim sumnjama da se hajka usmjerava na nevinog čovjeka, novinarka podliježe pritisku šefa i plasira vijest - »Kriv je!«. Vrlo brzo otkriva da je bila prealjkava i da za sve sumnje postoji razumno objašnjenje, ali greška je već počinjena, vijest je poslana, »bilo je kasno, ali svijet je svejedno ostao isti«.

Druga novela, Oholost ili O novinskoj kritici, prikazuje kako se novinarskom površnošću preko noći mogu stvarati medijske zvijezde, kako se beznačajnicima može uliti osjećaj veće vrijednosti bez stvarnoga pokrića, i kako »žrtve« nestručnih i neopravdanih pohvala mogu zabludjeti slijedeći ne svoj, nego umišljeni životni put koji proizlazi iz trenutne slave, a ne iz dugotrajnog rada. Osvješćivanje na kraju dolazi kao neugodan šok, jer poslovičnih petnaest minuta slave puno dulje traje u umu »proslavljenog«, nego u pamćenju medija, a pogotovo publike.

O novinskoj reportaži govori treća novela, naslovljena Duh. U malom primorskom mjestu iz stare kuće u kojoj se iznajmljuju turistički apartmani goste već nakon prve noći tjeraju čudne pojave, zvukovi, pomicanja predmeta, pravi »poltergeist«. Mladi je novinar, inače student povijesti i filozofije, poslan ne da »rasvijetli slučaj«, nego s jasnom instrukcijom da dokaže da nikakvih duhova u toj kući nema. Lokalni političari, naime, u sprezi s urednicima regionalnog lista koji je naručio (i unaprijed platio!) reportažu, namještaju zemljište na kojem je ta kuća stranom investitoru za gradnju hotela. Novinar-student otkriva da tu »ipak nečega ima«, ali političari zahtijevaju priču o prevari, o lažnome duhu, pa on takvu priču i napiše, a onu povijesnu, u koju su umiješani srednjovjekovni pisari i fratri, mistični zapisi, skriveni uroci i tajanstvene smrti, rekonstruira za sebe, bez nakane da ju objavi.

Uz nemale doze humora i ironije, zbirka Ljudi i novinari zapravo svijet medija prikazuje kao industrijski otuđeni biznis u kome se barata naručenim proizvodima. »Ono pravo«, samoispunjenje i zadovoljstvo, ljudi u tom poslu, kao i u svakom drugom »poslu« današnjice, prisiljeni su naći negdje izvan njega.

(Objavljeno u Glasu Istre, 6. listopada 2007.)
- 11:45 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< listopad, 2007 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Svibanj 2014 (4)
Kolovoz 2013 (38)
Kolovoz 2012 (9)
Srpanj 2012 (17)
Siječanj 2012 (18)
Prosinac 2011 (18)
Ožujak 2011 (9)
Prosinac 2010 (27)
Svibanj 2010 (11)
Travanj 2010 (7)
Ožujak 2010 (22)
Veljača 2010 (9)
Studeni 2009 (3)
Rujan 2009 (30)
Rujan 2008 (3)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (2)
Svibanj 2008 (2)
Travanj 2008 (2)
Ožujak 2008 (2)
Veljača 2008 (3)
Siječanj 2008 (1)
Prosinac 2007 (3)
Studeni 2007 (3)
Listopad 2007 (3)
Rujan 2007 (8)
Kolovoz 2007 (30)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga

Preporuke za čitanje, ljeti na plaži, zimi na kauču, u svako doba u autobusu ili vlaku. No, ovdje će biti riječi isključivo o novijim proznim knjigama isključivo domaćih autora (s tu i tamo ponekom iznimkom), a blagu prednost imat će znanstvena fantastika i proza o Istri odnosno autora iz Istre, kada takvih knjiga bude. Ovaj blog je spin-off web-stranice "Knjiga za plažu" i istoimene rubrike u Glasu Istre.

Autor svih tekstova na ovome blogu: Davor Šišović, novinar Glasa Istre, na raspolaganju namjernicima i na matičnom blogu Bookaleta.

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr

IMGShack

eXTReMe Tracker
Glasaj za moj blog na www.blogeri.hr

Sve knjige za plažu

302. Danijel Bogdanović: Najveća igra u svemiru i šire

301. Ivica Došen Žuti: Krvop'ja

300. Robert Međurečan: Kad jaganjci utihnu u Zdihovu

299. Zoran Pilić: Đavli od papira

298. Goran Skrobonja: Nakot

297. Davor Špišić: Samovar

296. Luka Bekavac: Drenje

295. Milan Ilić: Potpuna akustika

294. Miljan Marković: Tajna vile Moro

293. Ajla Terzić: Mogla je biti prosta priča

292. Karim Zaimović: Tajna džema od malina

291. Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen: Poljubac žene-vješalice

290. Darko Tuševljaković: Senka naše želje

289. Branko Lučić: Čovjek koji je pao s neba

288. Mihaela Gašpar: Bez iznenadnih radosti molim

287. Adnadin Jašarević: Društvo tragača

286. Spomenka Pululu: Nomadi

285. Robert Perišić: Uvod u smiješni ples

284. Pajo Pakšu: Crveni tata, bijeli zec

283. Olja Savičević Ivančević: Adio kauboju

282. Tea Tulić: Kosa posvuda

281. Kemal Mujičić Artnam: Vrijeme ljubavi

280. Kruno Čudina: Nije bilo dovoljno

279. Nora Verde: Posudi mi smajl

278. Radovan Domagoj Devlić: Sindrom vlasti

277. Franjo Janeš: Formula za kaos

276. Grupa autora: […] (Lakuna)

275. Srđan V. Tešin: Ispod crte

274. Grupa autora: Bosanska kraljica Katarina

273. Grupa autora: Blizine, nigdine i fritule

272. Grupa autora: Kamovo novo ruho

271. Hrvoje Šalković: Nulti meridijan

270. Tina Šut: Koprena

269. Aleksandra Kardum: Pratim te

268. Adrijan Sarajlija: Manufaktura G

267. Nebojša Lujanović: Godina svinje

266. Igor Rajki: Stalak za poljupce

265. Mislav Pasini: Točka dezorijentacije

264. Ilija Bakić: Led

263. Zoran Krušvar: Kamov se vraća kući

262. Maja Hrgović: Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo

261. Jovan Ristić: Godine u magli

260. Drago Orlić: Ispovijest jednoga kinoamatera

259. Sanja Lovrenčić: Zmije Nikonimora - Put do mora

258. Đorđe Bajić: Ostrvo prokletih

257. Tanja Mravak: Moramo razgovarati

256. Melina Kamerić: Cipele za dodjelu Oskara

255. Nada Gašić: Voda, paučina

254. Radmilo Anđelković: Legija Ida

253. Bekim Sejranović: Ljepši kraj

252. Radmilo Anđelković: Tabor na Kidisu

251. Aleksandar Žiljak: Božja vučica

250. Darko Macan: Koža boje masline

248. Boban Knežević: Otisak zveri u pepelu

247. Dora Kinert Bučan: Duše od gume

246. Gordan Nuhanović: Vjerojatno zauvijek

245. Dejan Stojiljković: Konstantinovo raskršće

244. Ante Tomić: Čudo u Poskokovoj Dragi

243. Goran Skrobonja: Čovek koji je ubio Teslu

242. Zdenko Jelčić: U traganju za izgubljenim Narcisom

241. Adnadin Jašarević: Mit o Heleni

240. Denis Peričić: Netopir i črni ljudi

239. Ivan Sršen: Skela / Bajke iz automata za kavu

238. Marina Vujčić: Tuđi život

237. Tanja Radović: Ledeno doba

236. Edo Popović: Priručnik za hodače

235. Oto Oltvanji: Kičma noći

234. Zoran Tomić: Pričine i drugi umišljaji

233. Ivana Simić Bodrožić: Hotel Zagorje

232. Boban Knežević: Poslednji Srbin

231. Slavoljub Stanković: Split

230. Zoran Pongrašić: Hi-fi fotelja

229. Sferakon 2010: Parasvemir

228. Julijana Adamović: Konzerviranje

227. Robert Vrbnjak: Zbog munjolova, zaborava i kemijskog sastava ljubavi

226. Viktoria Faust: Solarne mačke

225. Zoran Malkoč: Groblje manjih careva

224. Refik Mujezinović: Sevdali mantra

223. Grupa autora: Fan(tom)

222. Marko Mihalinec & Velimir Grgić: Kriza

221. Hrvoje Kovačević: Zvijer, anđeo, sudac

220. Nenad Rizvanović: Sat pjevanja

219. Rade Jarak: Tango

218. Mary Novosel: Ide ko putar

217. Danilo Brozović: Balkanska ruta

216. Nejc Zaplotnik: Put

215. Selvedin Avdić: Sedam strahova

214. Zoran Janjanin: Hazmat

213. Rudolf Lokas: Dupini za vjenčanja i sprovode

212. Irena Rašeta: Cabron

211. Ivan Pauletta - Corrado: Štorije iz Istre

210. Hrvoje Šalković: Kombinacija d.o.o.

209. Darko Macan: 42/Pročitaj i daj dalje

208. Vladimir Stojsavljević: Pula

207. Pajo Pakšu: Welcome shit pack

206. Grupa autora: Zvučni zid

205. Ivana Sajko: Povijest moje obitelji

204. Boris Veličan: Odavde do tralala

203. Josip Novaković: Prvi aprila

202. Ljubomir Damnjanović: Malteški šišmiš

201. Vesna Popović: Miran san do odredišta

200. Grupa autora: Zbirka priča o Flašu Gordonu

199. Srđan Valjarević: Komo

198. Maja Sačer: Božji grijesi

197. Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen: Utjeha južnih mora

196. Damir Karakaš: Sjajno mjesto za nesreću

195. Tomislav Zajec: Lunapark

194. Dule Nedeljković: Ponedeljak

193. Marinko Koščec: Centimetar od sreće

192. Ivan Dimoski: Nježne usluge terenskog komercijalista

191. Zoran Pilić: Krimskrams

190. Rade Jarak: Crna svila

189. Alen Kapidžić: Noć uz Rijeku

188. Kristijan Vujičić: Udruženje za mravlje igre

187. Dorta Jagić: Kičma

186. Zoran Žmirić: Blockbuster

185. Bekim Sejranović: Nigdje, niotkuda

184. Milica Lukšić: Priče za tešku noć

183. Maša Kolanović: Sloboština Barbie

182. Goran Vojnović: Čefuri raus!

181. Boris Gregorić: Kali Juga

180. Siniša Pavić: Plačeš li to?

179. Grupa autora: Tragovima Bosanskog Kraljevstva

178. Sferakon 2009.: Strune nemira

177. Franjo Janeš: Noć mrtvih živaca

176. Nikola Stjelja: Užasi godišnjih doba

175. Damir Hoyka: Xavia

174. Veselin Gatalo: Priče za nemirnu noć

173. Max Marković: Zapisi starog šajzera

172. Jadranka Bukovica: Nepoznati u svemiru

171. Vlatka Jurić: O punom i praznom

170. Sanja Lovrenčić: Zmije Nikonimora - Palača i vrt

169. Ana Đokić: Recepti za sreću

168. Rade Jarak: Pustinje

167. Renato Baretić: Hotel Grand

166. Neven Ušumović: Makovo zrno

165. Nihad Hasanović: O roštilju i raznim smetnjama

164. Ljubo Pauzin: Slučajni bestijarij

163. Nebojša Lujanović: S pogrebnom povorkom nizbrdo

162. Julijana Adamović: Kako su nas ukrali Ciganima

161. Ivan Gavran: Božja jednadžba

160. Vlatko Ivandić: Ljubavne priče iz grada kraj mora

159. Veselin Gatalo: Polja čemerike

158. Kruno Čudina: Bdjenje

157. Boris Dežulović: Poglavnikova bakterija

156. Sonja Gašperov: Cyber Zoo

155. Predrag Crnković: Beograd za pokojnike

154. Ernie Gigante Dešković: Serenijeva enigma

153. Bajam Ilkullu: Zapisi iz harema

152. Nataša Skazlić: Oni - humani bestijarij

151. Tamoya Sanshal (Robert Vrbnjak): Dobitnik

150. Drago Glamuzina: Tri

149. Jurica Pavičić: Patrola na cesti

148. Nina Mimica: Lea ide u Hollywood

147. Andrea Pisac: Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem

146. Veronika Santo: Vrt pramčanih figura

145. Mario Rosanda Ros: SFumato

144. Emir Imamović Pirke: Tajna doline piramida

143. Sferakon 2008: Zmajev zlatni svitak

142. Dalibor Šimpraga: Anastasia

141. Hrvoje Šalković: Oko cucka pa na mala vrata

140. Robert Perišić: Naš čovjek na terenu

139. Željana Giljanović: Banana Split

138. Krešimir Pintarić: U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo

137. Zoran Vlahović: Strijelac 2

136. Boris Perić: D'Annunziev kod

135. Goran Bogunović: Ljenjivci i druge priče

134. Simo Mraović: Bajke za plažu

133. Tatjana Jambrišak: Nikad bivša

132. Zoran Pilić: Doggiestyle

131. Marijana Ogresta: Koliko košta gram

130. Dana Han: Vitezovi Arijadnine niti

129. Grupa autora: Bludućnost

128. Denis Giljević: Prodane dušice

127. Zdenko Mesarić: Garaža

126. Renata Valentić: Možeš malo glasnije?

125. Ludwig Bauer: Zapisi i vremena Nikice Slavića

124. Drago Orlić: Štorije od žalosti

123. Lada Žigo: Ljudi i novinari

122. Edo Popović: Oči

121. Ljiljana Filipović: Nestali ljudi

120. Damir Karakaš: Eskimi

119. Goran Dević: Snuff film

118. Zoran Pongrašić: Baba

117. Emir Imamović Pirke: Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince

116. Lucija Stamać: Mala sirena

115. Aleksandra Kardum: Spavaš li?

114. Damir Karakaš: Kako sam ušao u Europu

113. Vlatko Ivandić: Atelje pod morem

112. Mislav Pasini: Mrtva straža

111. Radenko Vadanjel: Dnevnik besposličara

110. Igor Grbić: Tajna Monkodonje

109. Nevidljiva proza

108. Ivan Vidić: Gangabanga

107. Predrag Raos: Vertikala

106. Damir Markulj: PMS ili Prava Muška Spika

105. Hrvoje Šalković: Zec na mjesecu

104. Nada Gašić: Mirna ulica, drvored

103. Snežana Bukal: Milion, Libar Marka Pola

102. Sferakon 2007.: Trinaesti krug bezdana

101. Zoran Krušvar: Izvršitelji nauma Gospodnjeg

100. U mislima čupam borove

099. Zrinka Pavlić: Svijet & praktična žena

098. Alen Bović: Metastaze

097. Ivica Prtenjača: Dobro je, lijepo je

096. Dario Rukavina: Buddha u supermarketu

095. Robert Naprta: Vampirica Castelli

094. Blog-sf

093. Renato Baretić: Pričaj mi o njoj

092. Gordan Nuhanović: Posljednji dani panka

091. Olja Savičević Ivančević: Nasmijati psa

090. Igor Kokoruš Lebowski: Muškarci su iz birtije, žene su s placa

089. Veselin Gatalo: Geto

088. Hrvoje Šalković: Pravi se da ovo nisi vidio

087. Vlado Bulić: Putovanje u srce hrvatskoga sna & Pušiona

086. Boris Perić: Vampir

085. Ad astra - antologija hrvatske znanstvenofantastične novele

084. Krešimir Pintarić: Ljubav je sve

083. Viktoria Faust: Vampirski snovi

082. Boris Dežulović: Jebo sad hiljadu dinara

081. Krešimir Mišak: Zvjezdani riffovi

080. Zoran Lazić & Tonći Kožul: Gori domovina – Steve i Samoula u Hrvatskoj

079. Veselin Gatalo: Siesta, Fiesta, Orgasmo, Riposo

078. Stanko Andrić: «Povijest Slavonije u sedam požara», «Enciklopedija ništavila», «Dnevnik iz JNA»

077. Zrinka Horvat: Devet

076. Zoran Lazić: Kalendar

075. Boris Beck: Krila u koferu

074. Denis Peričić: Krvavo

073. Krešimir Pintarić: Rebeka mrzi kada kokoši trče bez glave

072. Aleksandar Hemon: Čovjek bez prošlosti

071. Ludwig Bauer: Biserje za Karolinu

070. Robert Mlinarec: Tkači snova

069. Josip Mlakić: Obiteljska slika

068. Zoran Lazić: Miss Krampus

067. Lucija Stamać: Labud

066. Zoran Vlahović: Frulaš

065. Zoran Lazić: Ljeto u gradu

064. Dubravko Jagatić: Dolce Vita

063. Renato Baretić: Osmi povjerenik

062. Libido.hr

061. Igor Štiks: Dvorac u Romagni

060. Miljenko Jergović: Historijska čitanka 2

059. Marina Šur Puhlovski: Zapisi s koljena

058. Boris Dežulović: Christkind

057. Zoran Pongrašić: Čuvari sreće

056. Priča kratka ali slatka

055. Dalibor Perković: Preko rijeke

054. Davor Špišić: Kuke za šunke

053. Ludwig Bauer: Kratka kronika porodice Weber

052. Denis Peričić: Hrvatski psycho

051. Jadranka Bukovica: Ma koga se tiče

050. Zoran Krušvar: Najbolji na svijetu

049. Tatjana Gromača: Crnac

048. Davor Dužman: Štrigun

047. Sferakon 2004.: Zagreb 2094

046. Boris Perić: Groblje bezimenih

045. Slađana Bukovac: Putnici

044. Ivan Gavran: Sablja

043. Danijel Šah: Crni zid

042. Istrakon 2004.: Bolja polovica

041. Mario Berečić: Željezna horda

040. Edo Popović: Kameni pas

039. Sferakon 2002.: Alternauti

038. Sead Begović: Sanjao sam smrt pastira

037. Vanja Spirin: Treći nos

036. Marinko Koščec: Wonderland

035. Zoran Pongrašić: Nespretna krila anđela

034. Damir Karakaš: Kombëtari

033. Edo Popović: Izlaz Zagreb jug

032. Damir Karakaš: Kino Lika

031. Rade Jarak: Sol

030. Boris Beck: Metak u srcu Svetog Augustina

029. Zoran Mašović: Dogodilo se na današnji dan

028. Željko Maurović: Modeli mimikrije

027. Edo Popović: San žutih zmija

026. Miljenko Jergović: Historijska čitanka 1

025. Simo Mraović: Konstantin bogobojazni

024. Igor Rajki: Katalog o božjim dostavljačima

023. Ekran priče_01

022. Vladimiro Gagliardi: Projekt Meduza

021. Robert Mlinarec: Sve o vjetrenjačama

020. Jelena Čarija: Klonirana

019. Vanja Spirin: Blago bogova

018. Ernie Gigante Dešković: Posrnuli

017. Ana Zubak: Samhain

016. Igor Rajki: Pravilnik o stvaranju predodžbi

015. Živko Prodanović: Smrt u rimskim ruševinama

014. Rade Jarak: Termiti i druge priče

013. Ernie Gigante Dešković: Creatio

012. Berislav Majhut: Nezaboravna protiv slučajne sličnosti

011. Istrakon 2003.: Svijet tamo iza

010. Sferakon 2003.: Djeca olujnih vjekova

009. Vanja Spirin: Junačke zgode Junker'sa i Vailianta

008. Tatjana Jambrišak: Duh novog svijeta

007. Robert Perišić: Užas i veliki troškovi

006. Aleksandar Žiljak: Slijepe ptice

005. Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen: Gdje se noga spaja s drugom nogom

004. Davor Slamnig: Topli zrak

003. Darko Macan: Teksas Kid (i još neka moja braća)

002. Igor Lepčin: Purgeri lete u nebo

001. Dejan Šorak: Ja i Kalisto