Marketing
Zabranjena seoska povijest
Drago Orlić: «Štorije od žalosti», zbirka priča, Istarski ogranak DHK, Pula, 2007.
Kontesa kojoj je konj odgrizao dojku, župnikova sestra nimfomanka, ladro koji pljačka svoga kuma ali mu spasi život upozoravajući ga da se pritaji, istarski regrut u talijanskoj vojsci zaljubljen u bludnicu, psihopat u fašističkoj uniformi, isti takav ali kao partizanski komesar, obitelj gluhonijemih esula, sadist koji muči lastavice, nespretni bjegunac koji umjesto u Italiju dovesla prvi put tek do Novigrada a drugi put do Umaga, tek su neki od šarolike lepeze likova iz Orlićeve zbirke «Štorije od žalosti». Dogodilo se, eto, da tek dvadeseta objavljena knjiga Drage Orlića između korica ima umjetničku prozu, ali nek' je i dvadeseta – odlična je. Prekrasna je to knjiga, dirljiva, šokantna, tužna, na neki način i prekretnička, i za istarsku i za hrvatsku književnosti. Zbirka je to izuzetno kratkih, no izuzetno kondenziranih priča o gubitnicima, o žrtvama, o izdajama i patnjama, o iznevjerenim nadama, o lažnim ponosima, o najvećim životnim darovima, o zemlji i ženi, o obitelji i prijateljstvu, o ideologiji i ratovima, o krvi i smrtima, ali i o običnim, neprimjetnim likovima iz susjedstva. Neke su priče ispričane i u prvom ženskom licu, a nađe se i poneka autobiografska zgoda, poput one o neuspjelom krštenju.
Događaji i likovi lokalizirani su u bližoj istarskoj prošlosti, od kraja 19. stoljeća preko Prvog svjetskog rata kao prve žešće događajne postaje, zatim kroz razdoblje fašističke vlasti u Istri, dosta ih je smješteno u katarzično vrijeme Drugog svjetskog rata, i apokaliptičnog neposrednog poraća. Junaci su Orlićevih priča sirote, pijanci, bogalji, mentalno zaostali, kurve, pokvarenjaci, zlice, karijeristi, preljubnici, osvetnici, ladri, šetebandjere, policajci i lopovi, silom vojnici, komunisti i fašisti, čudaci i ridikuli, svi naši preci koje želimo zaboraviti i o kojima nećemo zboriti iznoseći obiteljsko stablo uglednome gostu. Epizode koje ti likovi proživljavaju ili (ne) preživljavaju također spadaju u zabranjenu obiteljsku ili seosku povijest. Sve su to priče koje će nam ispričati netko drugi, pokazujući krišom prstom na nekog od četvrtokoljenskih potomaka obitelji na koju se štorija odnosi, štoviše, to su priče koje su mnogi od nas i čuli kad bi nam se sugovornici otvorili i počeli govoriti o traumama zajednice u kojoj su odrasli, pripovijesti su to koje se pretresaju taman jednu bukaletu prije prelaska na štorice o štrigama.
I Orlić nam te priče pripovijeda hrabro, otvoreno, često čak i drsko, ne prikrivajući lascivne detalje i vulgarne epitete kojima su aktere tih priča okrstili još njihovi suvremenici. Svaka je od tih priča pravi mali sinopsis za čitav roman, tu su skicirani i istarski Đuka Begović, i Ivica Kičmanović, i Breza i Svoga tela gospodar. Orlić će vješto kliznuti kroz uvodnu postavu scene i tek naznačiti likove, odmah će ih gurnuti u krizu, nakon raspleta u epilogu će neke i zatući ili im zagubiti trag na dalekim frontama ili bjegovima preko granica, ili njihove dalje sudbine ostaviti u zraku, jer epizoda o kojoj je riječ dovoljno ih je označila za pamćenje budućih generacija.
Na prvi pogled, vremena i teme kojima se Orlić u ovim pričama bavi nagovještavale bi dosadnu i patetičnu literaturu. Ali, ništa od toga! Unatoč Orlićevim godinama, priče su nevjerojatno svježe, originalne kompozicijom i naracijom, kratke su to kronike mnogih tužnih sudbina s mnogo crnohumornih detalja. Umjesto navijačkog ili sažalnog tona, u tim ćemo sudbinama prije osjetiti notu pakosti i prkosa, umjesto etiketa kakvima su te iste likove klasificirali režimi u kojima su živjeli nazrijet ćemo u njima nekad zrnca a nekad i planine čovječnosti, ali će nas i prevariti poneka od tih priča, zavući nas da povjerujemo prvom pogledu, i zaprepastimo se preokretom. Iskonsko zlo i iskonsko dobro ne trebaju uvijek superheroje i ultranegativce, poučeni ovim pričama prepoznat ćemo ih i samo se osvrnuvši preko ramena, ili provirivši kroz poluzatvorene škure.
(objavljeno u Glasu Istre, 13. listopada 2007.)
Post je objavljen 13.10.2007. u 14:41 sati.