Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
21.08.2008., četvrtak
Glazba
 Sv. Cecilija - zaštitnica glazbe, stropna freska, Sv. Križ Začretje. Glazba kao dio kulture u hrvatskoj povijesti pa i sadašnjosti svakako je jedan od njezinih bitnih i podjednako lijepih segmenata, iako u svim razdobljima i sredinama nije uvijek bila jednako prisutna ili primana. Pogled u prošlost hrvatske glazbe često će biti usmjeren na čvrste točke poput skladatelja Julija Skjavetića, Ivana Lukačića ili Luke Sorkočevića, čiji su opusi korespondirali kretanjima općeg, dakle, zapadnoeuropskog tijeka i razvoja glazbe i glazbene umjetnosti, što znači i kulture svoga doba, dok će pogled u sadašnjost i budućnost važnim dijelom izvirati iz nasljeđa i tradicije glazbene misli uspostavljenih Muzičkim biennalom Zagreb u posljednjih četrdeset godina. Međutim, povijest hrvatske glazbe mnogo je bogatija i raznovrsnija, i zahvaljujući sve većem i institucionaliziranom naporu i radu stručnjaka, u prvome redu muzikologa, no također i skladatelja i izvođača, nasljeđa iz bližih i daljnjih vremena polako dopiru u našu svakodnevicu i postaju živom baštinom. Danas, primjerice, svjedočimo velikom zanimanju i revalorizaciji mnogih djela nastalih u 20. stoljeću, i to počesto onih koja su bila ili zanemarivana ili nedovoljno istražena, a na sličan se način pristupa i opusima skladatelja kao što je, primjerice, bio Ivan pl. Zajc, za kojega je dirigent i skladatelj Zoran Juranić točno i lijepo rekao, da mu Zagreb na neki način duguje svoje glazbeno postojanje. Iako glazbu, koja traži istovjetne, ako ne i veće, no u svakom smislu specifične uvjete, poput drugih umjetnosti i područja znanstvenog rada, prate brojni problemi, može se reći da njezino stablo danas u Hrvatskoj, a polako i u svijetu, dobiva sve više mladih grana, bogatiju krošnju i sve čvršće i dublje korijene, i to u svim područjima i žanrovima. uredila: Dodi Komanov Prenosimo:culturnet |
